Zamoliše prisutne, one iza, da pređu ispred, da imaju snimak za istoriju. Pustiše himnu, kovrdžavo žensko stavi na glavu zlatni gondola šlem, gospođa, sa Svoje ne damo parolu, pređe na himna drmusanje
Pre više godina opština Čajetina – predsednik opštine Milan Stamatović, četiri mandata predsednik, bio u DSS-u, pa u SNP-u, najavio kandidaturu za predsednika Srbije – kojoj pripada Zlatibor, najavila izgradnju najveće panoramske gondole na svetu. Od centra Zlatibora do Tornika, 9 km, 13 miliona evra. Vele da uradili sve što do njih, no država, Ministarstvo građevine, ne dalo dozvolu. Kad videli da sa dozvolom nikako ne ide, narod i narodna vlast izgubili strpljenje, i zakazali narodnu akciju, kojom bi počeli radovi, pod radnim naslovom „Zlatibor brani narodnu imovinu od raspikuća“.
Na to, promptno, iz Zorana ministarstva građevine, javljeno da Ministarstvo u potpunosti podržava izgradnju Gondole… da stoji na raspolaganju… da je opština iskoristila mogućnost koju je dalo Ministarstvo, da se Gondola radi po fazama, i da se građevinska dozvola može izdati za svaku fazu gradnje, odnosno za one delove na kojima su rešena imovinska pitanja. Tako Ministarstvo izdalo dozvolu na poslednjoj fazi Gondole, na Torniku. Iz opštine Čajetina, gde vele da nisu videli tu dozvolu, pitali zašto država nema snage, ili ne želi, da zemljište na kome je planirana trasa Gondole, koje pripada anonimnom vlasniku privatizovanog PK „Zlatiborac“, ne prenese na opštinu, jer, po njima, i Ustavnom sudu, predmet privatizacije nije zemljište, oko 10.000 hektara, već objekti.
Da se ovde upiše da je ovde u pitanju veća lova od Gondole, jer, po Zavodu za statistiku, prošle godine, Zlatibor je imao 60.000 posetilaca, i 155.000 noćenja, više od Kopaonika, te tako treba i razumeti insistiranje države na faznim dozvolama, odnosno da se one mogu izdati samo tamo „gde su rešena imovinska pitanja“. Izgleda da, po onima koji vode državu, ta imovina nije za svakoga.
MOTIVACIONO: Dakle, subota što prođe, centar Zlatibora, parking plato iznad pijace. Reporter pravo na mikrofone, ozvučenje, svečane zastave, izloženu kabinu gondole, gde mu kovrdžavo žensko, plava bunda, a plavo i krzno, ispostavi se Bojana Božanić, direktor JP „Zlatna gondola“, objasni da će tu predsednik Stamatović održi motivacioni govor, a da narodna akcija, niže, na ledini.
Novinar siđe niže, tri para volova, kamere su uperile u stamenog brkajliju koji uzeo veli da doveo volove, jer sve počinje od volova. Doš’o sa apetitom, i džabe, bio na raznim akcijama za državu, ‘oće pomogne i ovo… Vesele kolege zatražiše od brkajlije da im i otpeva „Ori, Mile, al’ duboko“… Nedaleko volova saradnici predsedniku Stamatoviću, preko sakoa, obukoše belu majicu sa natpisom „Zlatiborska moba 2017“.
PRIPREMA, POZOR, SAD: Radna akcija „Gondola 2017“
Gore, na platou, narod pristiže, izabrani predstavnici pravo na stolove gde im aktivisti dele bele Moba zastave, na kojima plavo ispisana imena sela i mesnih zajednica. Svi popunjavaju odštampane obrasce, ime, prezime, adresa, broj telefona, preuzimaju Zahvalnice za učešće na akciji „Narod brani gondolu“…
Preko razglas tuku trubači, oni sa zastavama prilaze Stamatoviću u slikanje i čestitanje, prisutno kovrdžavo žensko Bojana, sa zlatni šlem sa natpisom Gold gondola, sve snima plavuša iz organizacije, koja na svoj mobilni ima veliko roze srce. Muško, pa žensko, zamoliše sve prisutne, koji iza, da pređu ispred, postrojiše se kamere, mnogo kamera, podeliše raznobojne parole, Ne damo Zlatibor, Tuđe nećemo, svoje ne damo, Beograd na vodi, Zlatibor na vazduhu… žensko kome zapalo Tuđe nećemo, odma’ diže parolu, stade se drmusa i vrće u ritmu muzike…
Jopet zamoliše prisutne, koji iza, da pređu ispred, da imaju snimak za istoriju. Pustiše himnu, digoše se zastave, kovrdžavo žensko stavi na glavu zlatni šlem sa natpisom „Zlatna gondola“, gospođa sa Tuđe nećemo parolu pređe na himna drmusanje. Javi se voditelj, Dragi neimari, dobro došli na akciju Narod brani gondolu… počinjemo da gradimo najveću panoramsku gondolu na svetu, idemo ka modernom turizmu i budućnosti…
Reč dobi predsednik Stamatović, pozdravi sve Zlatiborce, sve građane cele Srbije, a i šire. Zahvalan svima koji došli dobrovoljno, to kaže jer vele da su prisiljavali zaposlene u javnim preduzećima da dođu, on im kaže, svi koji su došli pod prisilom, neka slobodno idu, u Čajetini nije na vlasti SNS, njima je svojstveno da prisiljavaju i ucenjuju ljude…
Stamatović nastavi da hoće da sačuvaju državnu i narodnu imovinu, spočitava im se da nemaju dokumentaciju, pred njega izguraše sto pun fascikli, on nabroja šta sve imaju od dokumentacije, imaju i posedovni list da je zemljište na kome hoće da grade u vlasništvu države Srbije. Oni ih pitaju, da li je za njih država Srbija tuđa zemlja, ne znaju šta više da urade da ubede režimske raspikuće da puste da se gradi gondola. Neka kažu da li su zemljište poklonili svojim partijskim drugovima, ili stranim investitorima koji se slučajno prezivaju na ić? Samo žele da pošalju poruku da ih niko neće ponižavati, i da brane narodnu imovinu…
Kad svi povikaše Taaakoe!, uze kaže nešto lično, za teške odluke Bog se uvek javi i pošalje neku poruku, znak. Njemu je poslao poruku da su na pravom putu, da su uhvatili zmiju, ali da su je uhvatili za rep, moraju se boriti da je ščepaju za glavu, moraju istrajati…
KOJI SI TI: Preko mikrofona zamoliše prisutne da polako siđu niže, gde će sveštenstvo SPC „pročitati molitvu za srećan početak radova“. Svi siđoše niže, Stamatović šibicom upali sveću, sveštenstvo uze čita, Bože naš koji si na nebesima… Čitanje baš zatraja, posle mnogo Aleluja, aleluja, završiše, bosiljkom, prethodno umočenim u beli čorbaluk, poškropiše Stamatovića i najbliže saradnike… Sve siđe do volova, javiše se trubači, prvi se krampa prihvati gospodin Stamatović, koga raspremiše u belu moba majicu, do njega je bila kovrdžava gospoja sa zlatni šlem na kome pisalo „Zlatna gondola“… Uključiše se i volovi, koji su špartali sa jedne na drugu stranu, gospođa Tuđe nećemo je, pocupkujući uz trubače, bila prisutna…
Pitan, gospodin Stamatović uze da nam, dok su trubači duvali, volovi se okretali po zeleđenom zemljištu, kaže da sve mora izaći na dobro, imaju podršku naroda i boga, ne mogu režimske raspikuće protiv boga i naroda, krupno je to za njih. Iz vlasti na akciju nikoga nisu zvali, šta će im, kad su izneli svoje stavove.
Na gornjem platou je nastupala grupa pevača „Sveti Ilija“ iz Užica, Lijepo li je ranom zorom, prošetati Zlatiborom… Na stolovima na kojima bile zastave, ovali sa pršutom, ima i pljeskavica, pečenja. Pride kisela voda, koka-kola, žuti sok… Pred mikrofonima, na stolu, gde bila dokumentacija, odložena kadionica, ugašena sveća, posuda sa bosiljkom… Javiše da se g. Stamatović obraća medijima kod kamena temeljca za Gondolu. Prezadovoljan akcijom i odzivom, počeli su u centru Zlatibora, na početnoj stanici, ništa im ne znači dozvola za Tornik, gde je poslednja tačka gondole. Traže da država poštuje zakon, kaže ko je vlasnik zemljišta kuda treba da prođe gondola, zašto ne mogu da dobiju saglasnost na te parcele… Na kraju pit’o i reporter „Vremena“, Oli bi sve bilo drugačije da se učlanio u SNS. Stamatović odgovori, Verovatno, imao je te ponude, ali, čast, poštenje i ugled se ne prodaju…
Na gornji plato izneli još pršute, ima je i na stolovima gde zaostali upisuju lične podatke, preuzimaju zahvalnice. Na donjem kraju platoa kazan sa kuvanim vinom i rakijom. Tu i popovi koji „pročitali“ molitvu za srećan početak radova. Ispred njih bele moba zastave sa natpisima Srebrenice i Bratunca. Ide pesma, Sve su straže, sve su straže đenerala Draže… Jedan, što drž’o zastavu, reče da došli autobusom, preko Svetosavske omladine. Reporter uze sve to uslika, jedan krupan, u maskirnu uniformu, koji, na Sve su straže, zagrli popa do sebe, upita novinara, Koji si ti, a reporter odgovori, Od naši! Dobro je, uzvrati rmpalija u maskirnoj uniformi, i pojača, držeći Zahvalnicu u desnoj, Prethodnica, prethodnica, vojvode Đujića…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Opozicija nije bojkotovala parlament (osim DS-a), ali ga nije ni blokirala. Razlozi su brojni, ali sad je tako kako jeste. Očito, opozicija nije u stanju da napravi zajednički dogovor i strategiju, pa da onda radi po nekom planu. Iako je izgledalo da je događaj od utorka 4. marta zapravo nastavak onoga što građani zovu “pumpanje”, nema nagoveštaja da posle ovog “skupštinskog prepada” koji im je doneo reputaciju nasilnika (što nije ni ključno, ni toliko važno), sledi neka druga akcija. Znalo se i pre ovoga da je parlament paravan, kao i sve druge institucije. Još uvek se ne vidi na koji način to može da se promeni
Predsedniku Srbije uspelo je prošle nedelje da u formi izvinjenja niškom dopisništvu Radio-televizije Srbije pošalje još gore i veće uvrede od inicijalnih. Branša se ipak digla. Četrdesetak niških novinara odbija da izveštava o Vučićevim nastupima, a pridružilo im se novosadsko dopisništvo RTS
“Nema vraćanja na staro. Mnogi su osetili slobodu i shvatili njen značaj. Pravi način je da se podrže deca i podrži budućnost. To su prepoznali i oni stari koji jedva imaju za život, koji su teškom mukom izašli, ali su to učinili kako bi pružili toplu dobrodošlicu toj vojsci koja je umarširala u naša srca”, kaže, sumirajući utiske, dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović
Nisu ih omeli ni praznici, ni ledeni dani poput onog na Sretenje kada su napolju bili punih 15 sati, ali ni još hladnije noći, kada su spavali pod otvorenim nebom na putu do Novog Sada. Nisu ih omela ni krvava stopala od prepešačenih stotina kilometara, niti svakodnevno zastrašivanje iz krugova vlasti da će ostati bez stipendija i domova, a ni poslednje pretnje da će izgubiti godinu. Kako studenti uče sve ostale šta je istrajnost i prilagodljivost pred novim izazovima
Učenici direktorki nalepili sendvič na vrata, ona im zaključala školu. Njen izlazak praćen zvižducima đaka za Vučića predstavlja “jedno od najjezivijih svedočanstava srpske današnjice”
Građanski protesti u Srbiji nastoje da suverenu moć vrate legalnom i legitimnom nosiocu najviše vlasti: narodu. Kao da su se obreli u starom Rimu pre 2500 godina u vreme vladavine Anastasija I
Predsednik u jedva popunjenim seoskim domovima kulture najavljuje veliki skup u Beogradu. On se jedino nada da druga strana neće umeti da izvede stvar do kraja. A onda će im se svetiti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!