
Novi broj „Vremena“
Šapićev Beograd: Pare za nepostojeću naplatu gradskog prevoza
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Znanje je cilj kome se teži, a obrazovanje je sredstvo kojim se ciljevi postižu, i vrednost koja definiše BOŠ, ali i vrednost koju svi mi u našem društvu treba da negujemo u mnogo većoj meri nego što je to slučaj
Malo ko bi poverovao da u Srbiji danas postoji mesto na kojem odabrani studenti različitih univerziteta, državnih i privatnih, zajedno istražuju i uče u okviru programa koji se zove „Studije budućnosti“. Takvo mesto postoji i zove se Beogradska otvorena škola.
Sam naziv programa – Studije budućnosti – upućuje na pojmove pomoću kojih zainteresovanom čitaocu možemo da približimo šta je BOŠ. BOŠ je obrazovanje, BOŠ je inovativnost u procesu obrazovanja i BOŠ je posvećenost razvijanju kako novih obrazovnih metoda tako i širenju istraživačkih polja i disciplina čime se doprinosi razvoju obrazovanja.
Za Beogradsku otvorenu školu znanje je ključna reč. Znanje je cilj kome se teži, a obrazovanje je sredstvo kojim se ciljevi postižu, i vrednost koja definiše BOŠ, ali i vrednost koju svi mi u našem društvu treba da negujemo u mnogo većoj meri nego što je slučaj danas.
Kada se obrazovanje postavi kao glavni metod, onda je odabrano da se radi sa najboljima, da se sarađuje sa najkompetentnijima i da se planira sa najperspektivnijima. Definisati obrazovanje kao metod znači pružiti šansu kreativnim pojedincima, omogućiti talentima da se razvijaju i planirati bolje uslove za život generacija koje dolaze.
U Beogradskoj otvorenoj školi najpre su se okupljali i obrazovali najbolji studenti Univerziteta u Beogradu. Davne 1993. uveli smo multidisciplinarni pristup u obradi različitih tema, interaktivnu nastavu, akademsko istraživanje, čitanje i pisanje i veštine retorstva, kao i tutorski, stažiranje i radne prakse.
Naša ideja je bila da ti odabrani studenti dobiju šansu da se bore za mesto elite u našem društvu. Da ovladaju kompetencijama kojima će menjati i sebe i druge i društvo u celosti. Cilj nam je bio da stvorimo mrežu budućih prvaka, nosilaca značajnih promena u društvu u svim njegovim segmentima. Alumni mreža pomenutog jednogodišnjeg obrazovnog programa trenutno broji preko 1200 uspešnih i društveno angažovanih pojedinaca koji rade na različitim pozicijama u sva tri sektora i imaju mogućnost da doprinose, menjaju i razvijaju društvo u kojem žive i rade.
Ove godine Beogradska otvorena škola slavi svoj 25. rođendan i mnogobrojne uspehe koje smo ostvarili tokom tih godina na polju razvoja ljudskih resursa, unapređenja javnih politika i jačanja kapaciteta javnog, civilnog i privatnog sektora. Naši ljudi su istraživali i doprinosili unapređenju određenih javnih politika poput dobre uprave, energije, klime i životne sredine, evropskih integracija, omladinske politike, unapređenja zapošljivosti, karijernog vođenja i savetovanja i druge, uvek verujući da su ove politike važne za demokratski razvoj građanskog društva, za šta se BOŠ zalaže od svog osnivanja.
Uspeli smo da unapredimo kapacitete više od 57.000 odabranih pojedinaca, ali i 320 organizacija, institucija i kompanija. Ukoliko bi se svi realizovani obrazovni programi i obuke preveli u trening dane, to bi značilo da je BOŠ više od 13 godina svakog dana realizovao neki vid obuke ili treninga.
Početkom 2000-ih uveli smo internet kao metod u obrazovanju i mogućnosti upotrebe informaciono komunikacionih tehnologija najpre predstavili onima koji su zaduženi za obrazovanje u zemlji, profesorima i nastavnicima. Realizovali smo prve on–line kurseve i kreirali razne multimedijalne sadržaje i web portale kao nove instrumente obrazovanja za različite ciljne grupe i na različite teme.
Uvažavajući jedinstvenost različitih ciljnih grupa, institucija i organizacija, ali i potrebe vremena u kojem živimo, BOŠ je uspešno generisao zahteve učesnika i kreirao adekvatne i uvek inovativne obrazovne programe. Tako smo zaista uspevali da aktuelnost bude atribut kojim se obavezno prepoznaje znatan deo obrazovnih sadržaja koje nudimo.
Bez obzira na program koji su pohađali i teme ka kojima su se usmeravali i iz koje ciljne grupe su dolazili, učesnici naših programa su osnaženi znanjima i veštinama koje su za cilj uvek imale njihov lični i profesionalni razvoj i unapređenje zajednice u kojoj su aktivni.
Za nas je obrazovanje uvek bilo i biće moćan i preko potreban instrument kojim možete podstaći pojedince da obrazovanjem menjaju sebe i druge i na taj način doprinose razvoju svog životnog, poslovnog i društvenog okruženja. Otud i naša ključna poruka koja je obeležila naš rad u prvih, a verujemo da će tako biti i u sledećih 25 godina – ne učimo za školu, već za život.
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Setite se – kada ste poslednji put videli da u obližnjem parku beogradsko JKP “Zelenilo” zaliva zelene površine kako bi, je l’, ostale zelene? Kada je poslednji put kompletno renovirana ulica kojom stalno prolazite, a koja je prepuna rupčaga, takvih da morate da vozite 20 na sat? Koliko nelegalnih zgrada je izgrađeno u vašem komšiluku, a koliko ih se nakačilo baš vama na struju, vodu i kanalizaciju? Koliko stabala je imala vaša ulica pre 15 godina, a koliko ih ima danas? Gde nalazite mesto za parkiranje? Možete li biciklom po gradu? A za to vreme, gradonačelnik Šapić se pojavi u javnosti jednom mesečno ili u nekoliko meseci – da se pohvali rezultatima, da najavi nove “projekte” koji su, deluje, smišljeni prethodne večeri, pa da se verbalno obračuna i uvredi novinare koji mu nisu po volji
Neuplaćivanje lokalnoj samoupravi dela poreza na zarade od 102 miliona dinara i nenamenskih transfernih sredstava od 46,5 miliona dinara došlo je nakon izjave Aleksandra Vučića da za ovaj grad “nema više para”. A da je režim pustio ovaj grad “niz vodu” jasno je i zbog sve češćeg targetiranja ovdašnjih političara u tabloidima
Da mi je neko pre samo mesec dana rekao da će policija danima sedeti u mojoj kući, na Filozofskom fakultetu, pomislila bih da je to nemoguće. Ali do sada smo naučili da je ovde sve moguće. Znamo da Vučić mnoge stvari kopira od Viktora Orbana. Zašto ne bi počeo da kopira i jednog drugog autoritarnog lidera, Redžepa Erdogana, i počeo da gasi društvene mreže
Ekonomskim merama i organizovanim spontanim okupljanjima Aleksandar Vučić pokušava da konsoliduje svoje biračko telo, dok istovremeno podmeće nogu studentima i opoziciji i obračunava se sa nezavisnim medijima. Između naprednjačke inscenirane idile i društvenog bunta, sve jače se oseća nagoveštaj izbora. Kampanja pre kampanje je uveliko počela. Kada bi i pod kojim uslovima građani ponovo mogli na birališta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve