

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Znanje je cilj kome se teži, a obrazovanje je sredstvo kojim se ciljevi postižu, i vrednost koja definiše BOŠ, ali i vrednost koju svi mi u našem društvu treba da negujemo u mnogo većoj meri nego što je to slučaj
Malo ko bi poverovao da u Srbiji danas postoji mesto na kojem odabrani studenti različitih univerziteta, državnih i privatnih, zajedno istražuju i uče u okviru programa koji se zove „Studije budućnosti“. Takvo mesto postoji i zove se Beogradska otvorena škola.
Sam naziv programa – Studije budućnosti – upućuje na pojmove pomoću kojih zainteresovanom čitaocu možemo da približimo šta je BOŠ. BOŠ je obrazovanje, BOŠ je inovativnost u procesu obrazovanja i BOŠ je posvećenost razvijanju kako novih obrazovnih metoda tako i širenju istraživačkih polja i disciplina čime se doprinosi razvoju obrazovanja.
Za Beogradsku otvorenu školu znanje je ključna reč. Znanje je cilj kome se teži, a obrazovanje je sredstvo kojim se ciljevi postižu, i vrednost koja definiše BOŠ, ali i vrednost koju svi mi u našem društvu treba da negujemo u mnogo većoj meri nego što je slučaj danas.
Kada se obrazovanje postavi kao glavni metod, onda je odabrano da se radi sa najboljima, da se sarađuje sa najkompetentnijima i da se planira sa najperspektivnijima. Definisati obrazovanje kao metod znači pružiti šansu kreativnim pojedincima, omogućiti talentima da se razvijaju i planirati bolje uslove za život generacija koje dolaze.
U Beogradskoj otvorenoj školi najpre su se okupljali i obrazovali najbolji studenti Univerziteta u Beogradu. Davne 1993. uveli smo multidisciplinarni pristup u obradi različitih tema, interaktivnu nastavu, akademsko istraživanje, čitanje i pisanje i veštine retorstva, kao i tutorski, stažiranje i radne prakse.
Naša ideja je bila da ti odabrani studenti dobiju šansu da se bore za mesto elite u našem društvu. Da ovladaju kompetencijama kojima će menjati i sebe i druge i društvo u celosti. Cilj nam je bio da stvorimo mrežu budućih prvaka, nosilaca značajnih promena u društvu u svim njegovim segmentima. Alumni mreža pomenutog jednogodišnjeg obrazovnog programa trenutno broji preko 1200 uspešnih i društveno angažovanih pojedinaca koji rade na različitim pozicijama u sva tri sektora i imaju mogućnost da doprinose, menjaju i razvijaju društvo u kojem žive i rade.
Ove godine Beogradska otvorena škola slavi svoj 25. rođendan i mnogobrojne uspehe koje smo ostvarili tokom tih godina na polju razvoja ljudskih resursa, unapređenja javnih politika i jačanja kapaciteta javnog, civilnog i privatnog sektora. Naši ljudi su istraživali i doprinosili unapređenju određenih javnih politika poput dobre uprave, energije, klime i životne sredine, evropskih integracija, omladinske politike, unapređenja zapošljivosti, karijernog vođenja i savetovanja i druge, uvek verujući da su ove politike važne za demokratski razvoj građanskog društva, za šta se BOŠ zalaže od svog osnivanja.
Uspeli smo da unapredimo kapacitete više od 57.000 odabranih pojedinaca, ali i 320 organizacija, institucija i kompanija. Ukoliko bi se svi realizovani obrazovni programi i obuke preveli u trening dane, to bi značilo da je BOŠ više od 13 godina svakog dana realizovao neki vid obuke ili treninga.
Početkom 2000-ih uveli smo internet kao metod u obrazovanju i mogućnosti upotrebe informaciono komunikacionih tehnologija najpre predstavili onima koji su zaduženi za obrazovanje u zemlji, profesorima i nastavnicima. Realizovali smo prve on–line kurseve i kreirali razne multimedijalne sadržaje i web portale kao nove instrumente obrazovanja za različite ciljne grupe i na različite teme.
Uvažavajući jedinstvenost različitih ciljnih grupa, institucija i organizacija, ali i potrebe vremena u kojem živimo, BOŠ je uspešno generisao zahteve učesnika i kreirao adekvatne i uvek inovativne obrazovne programe. Tako smo zaista uspevali da aktuelnost bude atribut kojim se obavezno prepoznaje znatan deo obrazovnih sadržaja koje nudimo.
Bez obzira na program koji su pohađali i teme ka kojima su se usmeravali i iz koje ciljne grupe su dolazili, učesnici naših programa su osnaženi znanjima i veštinama koje su za cilj uvek imale njihov lični i profesionalni razvoj i unapređenje zajednice u kojoj su aktivni.
Za nas je obrazovanje uvek bilo i biće moćan i preko potreban instrument kojim možete podstaći pojedince da obrazovanjem menjaju sebe i druge i na taj način doprinose razvoju svog životnog, poslovnog i društvenog okruženja. Otud i naša ključna poruka koja je obeležila naš rad u prvih, a verujemo da će tako biti i u sledećih 25 godina – ne učimo za školu, već za život.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve