Shodno kratkovidoj krilatici “ubijte glasnika”, jedni te isti “tužilački dušebrižnici”, više zabrinuti za imidž Visokog saveta tužilaštva nego za zakonitost njegovih odluka, obratili su se Etičkom odboru zatraživši izjašnjenje o tome da li su oni koji su se usudili da promišljaju o zakonitosti odluka prekršili Etički kodeks. Uverena sam da je cilj ovog obraćanja bio postizanje chilling effecta, poznatog u praksi Evropskog suda za ljudska prava, a koji služi za odvraćanje kolega od kritičkog razmišljanja i slobode govora
27-01 Svetlana-Nenadic-blu…
Sredinom prošlog meseca novoformirani Visoki savet tužilaštva (VST) sproveo je izbor javnih tužilaca i glavnih javnih tužilaca. Izboru su prethodile pravne dileme po pitanjima odnosa starog i novog zakona, s obzirom da su sve radnje u postupku izbora bile preduzete po ranije važećim zakonima i od strane Državnog veća tužilaca. VST je imao i konsultacije sa relevantnim akterima u kojima je učestvovalo i Udruženje tužilaca Srbije. Tom prilikom smo ukazali da bi, sa stanovišta zakonitosti postupanja, bilo problematično da VST donese odluku o izboru na osnovu procedure sprovedene po ranije važećem zakonu i dali niz pravnih argumenata, kao i predloge za rešavanje ovog problema. Za sugestije nije bilo sluha i VST je doneo odluku o izboru kojom je, po našem shvatanju, prekršio ili pogrešno primenio nekoliko odredbi Zakona o javnom tužilaštvu i prava na pravično suđenje.
Kako novi Zakon o javnom tužilaštvu predviđa pravno sredstvo protiv odluke o izboru, ocena zakonitosti postupanja VST biće na Ustavnom sudu. Ovaj postupak će biti naročito interesantan jer će se Ustavni sud, prvi put posle tzv. reizbora iz 2010. godine, baviti pitanjima izbora javnih tužilaca. Ostaje da vidimo da li će US ostati pri stavu iz reizbora da su pravosudni saveti “tribunali” koji imaju obavezu poštovanja prava na pravično suđenje i da li će prihvatiti savremene trendove pojačane zaštite statusa sudija i tužilaca primetne u novijoj praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Ipak, umesto da se VST bavi razmatranjem osnovanosti kritika, a posebno onih koje ukazuju na potencijalne nezakonitosti i nepoštovanje međunarodnih standarda, ovaj tužilački savet će se baviti onima koji te kritike upućuju. Shodno kratkovidoj krilatici “ubijte glasnika”, jedni te isti “tužilački dušebrižnici”, više zabrinuti za imidž Saveta nego za zakonitost njegovih odluka, obratili su se Etičkom odboru zatraživši izjašnjenje o tome da li su oni koji su se usudili da promišljaju o zakonitosti odluka prekršili Etički kodeks. Uverena sam da je cilj ovog obraćanja bio postizanje chilling effecta, poznatog u praksi Evropskog suda za ljudska prava, a koji služi za odvraćanje kolega od kritičkog razmišljanja i slobode govora.
Ostaje samo da se nadamo da će se VST, prilikom odlučivanja o tome da li je, ko i kako prekršio Etički kodeks, setiti da je usvojen novi set pravosudnih zakona kojim je izmenjena odredba o imunitetu javnih tužilaca, a kojom je propisano da nijedan tužilac ne može biti pozvan na odgovornost zbog mišljenja iznetog u vezi sa vršenjem funkcije.
Izazovi koji stoje pred VST su veliki. Zakonske izmene su suštinske i brojne. Povrh svega, evropski standardi za postupanje pravosudnih saveta su pooštreni i ova tela su, prilikom odlučivanja o pravima i obavezama tužilaca, dužna da, kao sudovi, primenjuju sve standarde prava na pravično suđenje. Bilo bi korisno kada bi se VST više bavio pravnim argumentima koji se tiču zakonitosti postupanja, a manje pitanjima imidža, jer je to put kojim se uliva poverenje u rad, s obzirom na to da sud u demokratskom društvu treba da “inspiriše poverenje javnosti u pravičnost postupka”.
Autorka je članica Predsedništva Udruženja javnih tužilaca
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministar Nikola Selaković „bljuje otrov“ jer ide pred sud, predsednik Aleksandar Vučić ga vatreno brani. „Vreme“ u novom broju ispituje koji su dometi slučaja Generalštaba i obračuna sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika
Suđenje ministru kulture trebalo bi da započne 4. februra po optužbi za zloupotrebu službenog položaja u aferi Generalštab. “Najavom da će pomilovati optužene u ovom slučaju Vučić najavljuje ono što niko nikad nije uradio – sam će sebe osloboditi krivične odgovornosti”, smatra profesor Bojan Pajtić. “Sve to izgleda kao odbrana čoveka koji zna da je odgovoran za ono što mu se stavlja na teret, a što naravno treba dokazati tokom samog postupka”, ocenjuje Selakovićeve istupe advokat Jovan Rajić. “Postoje dokazi – a to se na kraju vidi i iz Vučićevih izjava – da je on ‘alfa i omega’ poslovnog poteza rušenja spomenika srpske kulture za račun podmićivanja američkog predsednika”, naglašava advokat Božo Prelević
“Ekspoze ministra Selakovića je nemušti pokušaj da skrene pažnju sa svoje krivične odgovornosti i zameni je nekom drugom aferom, naravno nepostojećom, kako smo već navikli od naših političara. Taj govor u Domu Narodne skupštine je zapravo bio generalna proba iznošenja odbrane pred tužilaštvom i diskreditacija stručnjaka Zavoda koji su, između ostalog, svedoci u slučaju “Generalštab”. Svaka izgovorena reč bilo je izvrtanje istine i spinovanje činjenica”
Protiv novosadskog policajca Željka Kolbasa pokrenut je disciplinski postupak zbog sumnje da je prošlog januara u policijskoj stanici Detelnara fotografisao četvoricu aktivista Srpske napredne stranke, uhapšenih pošto su pretukli više studenata a jednoj studentkinji polomili vilicu. Nekoliko meseci posle hapšenja suđenje nije valjano ni počelo, a optužene je pomilovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tako zaustavio postupak i mogućnost da ikada budu osuđeni. Za to vreme policajcu Kolbasu preti se otkazom, a tuže ga i nekada optuženi za prebijanje studenata
Ćacilend više nije ograđeni obor, već je svuda, ušljiskao nas je i zamazao mimo naše volje. I nisu tamo samo ubice, probisveti i silovatelji. Ima i jurodivih, ekscentričnih, oriđinala, zovite ih kako hoćete. Među njima je i Dejan Stanović Kralj, jedan od šestoro čija prijava “ispunjava uslove” za kandidaturu za direktora RTS-a
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!