#Neželjena tuđa večera

U Crnoj Gori uveliko se sprovodi kampanja #Neželjena sa ciljem da se spreče selektivni abortusi u zavisnosti od pola deteta. Ova kampanja je uzdrmala Crnu Goru, ali i region, kada je krajem novembra bila preplavljena plakatima i čituljama koji upućuju na probleme zloupotrebe prenatalnih testova za rano detektovanje pola deteta i praksu seletkivnih abortusa. Osvanuli su plakati pod sloganom

Neželjena sa likovima devojčica i poslate poruke poput „Draga Neželjena, Tvoji roditelji više žele dječaka i zato nisi dobila priliku da budeš rođena. Oprosti im. Tvoja ožalošćena Crna Gora“. U Studentskom parku u Podgorici otkrivena je spomen-ploča simbolično posvećena Neželjenoj u znak sećanja na sve devojčice kojima je uskraćeno pravo na život. Ovaj problem nije specifičan samo za Crnu Goru, štaviše, u izveštaju UN-a spominju se i Srbija i BiH, ali su Crna Gora, Albanija, Kina, Indija, Jermenija, Azerbejdžan i druge zemlje visoko rangirane.

„TUĐA VEČERA„: Iako ne mora da se prevodi šta znači #Neželjena, onome ko nije shvatio treba reći da je to ciljana promena demografske strukture zemalja u kojima se dešava ova pojava. Da se rodi više dečaka nego devojčica, a ako je devojčica na putu da se rodi, e pa onda, baš šteta, „rekao sam ti da rodiš muško a ne žensko“. O ovoj temi se još ne govori u Srbiji, ali je samo pitanje vremena kada će taj problem izbiti, budući da trudnice iz Crne Gore ponekad dolaze u Srbiju zbog prenatalnih analiza i selektivnih abortusa, jer je sredina iz koje dolaze mala. U crnogorskoj štampi bilo je napisa o sprezi, ili kako kažu o „uhodanoj šemi“ crnogorskih ginekologa i srpskih kolega iz privatnih klinika.

Aktivistkinje Centra za prava žena us­­pešno su sprovele kampanju uz podršku medija, te je njihova stvar došla do Vlade Crne Gore, koja ih je, ovaj put, ozbiljno shvatila. Naime, prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori svake godine izvrši se 1400 prekida trudnoće, od kojih je u 70 odsto slučajeva reč o namernom prekidu. Izvršna direktorka nevladine organizacije Centar za prava žena iz Podgorice, Maja Raičević, objašnjava da je kampanja #Neželjena pokrenuta „u cilju promjene negativne tradicije i sistema vrijednosti koji još uvijek više vrednuje dječake od djevojčica, muškarce od žena“.

„Radi se o kulturnim normama koje opstaju uprkos emancipaciji društva i koje su toliko ukorijenjene da ih društvo nesvjesno prihvata, ne dovodeći u pitanje njihov uzrok, opravdanost i posebno – posljedice. A prenatalni odabir pola i selektivni prekidi trudnoće upravo su jedna od posljedica vjerovanja da je rođenje muškog djeteta, nasljednika imperativ za svaku porodicu i da je muško dijete vrjednije od ženskog. U Crnoj Gori se za žensku djecu nekad koristio izraz ‘tuđa večera’, što prilično slikovito prikazuje odnos društva prema ženama. Ta diskriminacija ženske djece / žena, uprkos formalnoj jednakosti, živi kroz poruke koje dobijamo od malih nogu, najprije od porodice, a potom i od društvene zajednice koja vrlo sporo i uz ogroman otpor prihvata bilo kakvu promjenu tog patrijarhalnog sistema vrijednosti. Posljedice takvog sistema vrijednosti ogledaju se kroz ekonomsku nejednakost, slabije prisustvo u javnom i političkom životu, nasilje nad ženama, pa i selektivne prekide trudnoće. Dakle, kampanja je usmjerena na promjenu svijesti našeg društva, na pokretanje društvenog dijaloga koji će se baviti uzrocima problema umjesto da ga rješava na pogrešan način – osudom žena ili dodatnom restrikcijom njihovih reproduktivnih prava. Dakle, kampanjom želimo promovisati ravnopravnost, objasniti da negativna tradicija nanosi štetu i ženama i muškarcima“, kaže Maja Raičević.

„SINE, BAŠ SI LEPA„: Ideja za kampanju pojavila se nakon što je problem prenatalnog odabira pola i statistički potvrđen kroz podatke Zavoda za statistiku Crne Gore i izveštaj UN Populacionog fonda „Polna neravnoteža pri rođenju (Sex Imbalances at Birth, UNFPA 2012) koji je Crnu Goru prepoznao kao jednu od zemalja u kojoj ovaj problem poprima zabrinjavajuće razmere. Komitet UN-a za zabranu diskriminacije žena (CEDAW) izdao je u julu 2017. godine pravno obavezujuću preporuku Crnoj Gori da pristupi rešavanju ovog problema, a isti zahtev je uputio i Savjet Evrope.

„Problemom prenatalnog odabira pola bavili su se i mediji u Crnoj Gori, najprije novinarka Olja Nikolić kroz seriju istraživačkih članaka za Slobodnu Evropu, a potom i Svetlana Slavujević iz Centra za istraživačko novinarstvo. Mi iz Centra za ženska prava smo, kao organizacija koja se bavi pravima žena, prepoznali da je problem u duboko ukorijenjenoj diskriminaciji i da je rješenje u promjeni društvene svijesti kroz dugoročno informisanje javnosti i obrazovanje. Na naše zadovoljstvo, problem je prepoznala i agencija ‘Meken’ koja je pro bono kreirala kampanju i obezbijedila podršku u svim segmentima koji su zahtijevali finansijske i logističke kapacitete. Vrijednost kampanje je i u tome što se radi o volonterskoj inicijativi, koja je udružila aktivistkinje, marketinške stručnjake i stručnjakinje, dramaturškinje, medije, u namjeri da doprinesu prevazilaženju problema“, objašnjava direktorka nevladine organizacije.

Kampanja je pokrenula i lične priče, pa se u komentarima posetilaca i posetiteljki FB stranice kampanje

Neželjena mogu pročitati brojni primeri iz svakodnevnog života žena u Crnoj Gori čije rođenje nije predstavljalo radost za porodicu, koji svedoče da je u crnogorskom društvu i dalje prisutno favorizovanje sinova u odnosu na kćerke, koje se reprodukuje kroz često nesvesne poruke najbližih članova porodice. Poput, „sine, baš si lepa“, (jezički), ili spomenuta „tuđa večera“ (imovinski). Po društvenim mrežama pojavila se i reakcija: Za mene si #Željena.

„U okviru kampanje pokrenuta je peticija kojom tražimo da Vlada Crne Gore strateški pristupi rješavanju problema prenatalnog odabira pola, koju je za nedjelju dana potpisalo oko 5000 osoba. Vrlo brzo nakon pokretanja kampanje, Vlada Crne Gore je inicirala sastanak sa nama, na kojem je izražena podrška kampanji i dogovoren sastanak multisektorske radne grupe koja će raditi na konkretnim, dugoročnim mjerama za prevazilaženje ovog problema“, naglašava Raičevićeva.

Takođe, zbog negativnih trendova u okruženju, direktora nevladine organizacije Centar za prava žena ističe da mere koje će biti preduzete nikako ne smeju ograničiti zakonom garantovana reproduktivna prava žena, uključujući pravo na prekid trudnoće. „Svjesni smo da ovaj proces mora biti dugoročan i da se prije svega mora zasnivati na obrazovanju, informisanju, razmjeni znanja među svim sektorima, istraživanjima, praćenju trendova u ovoj oblasti, analizi i prevazilaženju normi i praksi koje doprinose negativnoj tradiciji i diskriminaciji žena, identifikaciji kulturnih praksi koje promovišu vrijednost ženske djece i ravnopravnost polova. Ove mjere moraju biti uključene u sve relevantne nacionalne razvojne planove i politike.“

Prema njenim rečima, uzroci problema duboko su ukorenjeni i postaju vidljivi tek onda kada prenatalni odabir pola ugrozi demografsku sliku jedne zemlje, što nažalost svedoči o tome da su ljudska prava žena marginalizovana i da se njima društvo bavi tek onda kada su posledice primetne kroz druge oblasti interesovanja stručnjaka. „Zapravo, ovaj problem ilustruje često zanemarenu, iako sasvim očiglednu činjenicu – da položaj žena presudno utiče na sve društvene pojave/odnose, uključujući kvalitet života i dobrobit pojedinaca i pojedinki u društvu“, zaključuje naša sagovornica.