

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu zaštitu za Generalštab. Zato je “Vreme” proglasilo ovog istoričara za ličnost godine
Urednički kolegijum nedeljnika “Vreme” proglasio je većinom glasova za ličnost godine doktora Nenada Lajbenšpergera, konzervatora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Nagrada se dodeljuje za unapređenje rada institucija u javnom interesu već četvrt veka.
U doba kada se pobunjeni studenti i društvo bore da institucije rade svoj posao, obavljanje svog posla kako kaže zakon postaje herojstvo jer ide uz pritiske, pretnje i ugrožavanje materijalne i fizičke egzistencije.
Lajbenšperger, čovek na čelu Registra nepokretnih kulturnih dobara pri Republičkom zavodu, odbio je da ukloni zgrade Generalštaba iz registra. I po cenu da ostane bez posla ili da se desi nešto gore.
Ovaj istoričar je, zajedno sa kolegama, sačuvao obraz jedne institucije i nemerljivo doprineo da se, za sada, očuvaju kulturne, istorijske i arhitektonske vrednosti i javni interes u centru Beograda.
U tom kontekstu, Lajbenšperger i kolege su odolele i pretpostavljenima i najmoćnijim ljudima u ovoj zemlji, združenom pritisku političke sile i kapitala.
Ranije u karijeri, Lajbenšperger se istakao kao savesni branilac spomenika kulture i neumorno objašnjavao značaj sećanja na antifašističku borbu i stradanja u Velikom ratu.
Opširan razgovor sa Nenadom Lajbenšpergerom biće objavljen u narednom broju “Vremena” koji izlazi 8. januara 2026.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve