
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
„TREBAJU NAM PRIJATELJI I SAVEZNICI“: Ratko Mladić
Tokom proleća i leta 1992. Mladić je imao pune ruke posla: valjalo je ustrojiti srpsku vojsku u Bosni i zacrtati granice nove države, koja je po Kradžićevom mišljenju trebalo da se prostire na oko dve trećine teritorije BiH. Problem je bio, kako Karadžić primećuje na jednom sastanku, što se unutar tih granica nalazilo mnogo Muslimana. Situacija se i politički iskomplikovala, ubrzanom transformacijom krnje SFRJ u Saveznu Republiku Jugoslaviju
Šestog maja 1992, General Mandarić informiše Mladića da dva funkcionera Karadžićeve Srpske demokratske stranke – Đukanović i Deronjić – sprovode teror u Bratuncu i okolini. „Kolju sve što je muslimansko, u dva odreda Teritorijalne odbrane doveli su iz Vukovara koljače“, referiše Mandarić. „Uopšte vojsku ne slušaju… U selu Rače kod Milića pobili su sve što su mogli, nađeno je devet mladih Muslimana bez glave.“ Mladić beleži Mandarićev predlog da se od Karadžića zatraži da „pošalje nekog da ih smiri.“ Dan kasnije, Karadžić na sastanku sa Mladićem i grupom generala izjavljuje: „Na pragu smo našeg vekovnog sna da stvorimo državu bez mnogo unutrašnjih neprijatelja“, dok Karadžićev bliski saradnik Velibor Ostojić ponosno raportira: „Sada u Bratunačkoj opštini više nema Muslimana, grad je potpuno slobodan.“
U međuvremenu, u vojsci su se desile velike kadrovske promene: Miloševićevom odlukom penzionisano je oko četrdeset generala, uključujući dotadašnjeg načelnika Generalštaba Blagoja Adžića i generala Kukanjca, načelnika 2. vojne oblasti i formalnog Mladićevog pretpostavljenog. Ogorčeni Kukanjac na oproštajnom sastanku sa Mladićem ovako opisuje političku situaciju: „Ovo Predsedništvo SFRJ je izdajničko, u najkritičnijem trenutku za srpski narod obračunavaju se sa generalima.“ Kukanjac nema bolje mišljenje ni o Karadžiću i njegovoj stranci: „To rukovodstvo SDS uopšte ne shvata šta se može dogoditi. Glavno im je crtanje karata koje posle svi pripišavaju. Svi bi hteli drugi da osvoji, a oni posle sebi da pripišu. Nemaju nikakvu organizaciju, niko nikoga ne sluša. Suština njihove organizacije je da svako drži svoj prag i da što više opljačka… Koljević previše landara po svetu, Plavšićka je u Sarajevu… Starešine su traumirane, a SDS na Palama spavaju do 8-9 sati.“ Mladić ovo ne komentariše, ali istog dana, pripremajući se za sastanak sa Karadžićevom vladom, zapisuje svoje misli:
„Imamo dva puta:
1. boriti se i opstati;
2. biti pasivan, neorganizovan i ne boriti se -> nestati.
…
Ceo članak i izvode iz Mladićevog dnevnika (2. deo) možete pročitati u novom broju nedeljnika Vreme koji je u prodaji od 28. oktobra 2010. Pretplatnici na internet izdanje tekst mogu pročitati klikom na ovaj link.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve