

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Kriminal i mediji


Marinika Tepić nastavila je da objavljuje dokumentaciju koju opisuje kao nova saznanja, ključna da se razumeju veze braće Vučić i državnog vrha Srbije sa narko-kartelima.
“Ovo je fotografija Novaka Nedića sa Branimirom Vujovićem, jednim od glavnih saradnika Filipa Koraća”, rekla je potpredsednica Stranke slobode i pravde, pokazujući fotografije.
Novak Nedić je bio dugogodišnji generalni sekretar Vlade zadužen za kontakte sa navijačima i grupom Veljka Belivuka. A Filip Korać je pre godinu i po dana uhapšen u Mađarskoj po poternici Francuske. Reč je navodno o desnoj ruci Luke Bojovića, dovođen je u vezu sa Škaljarskim klanom i slovio za čoveka kojeg je Belivukov kriminalni klan pokušavao da ubije.
Tepić je u obraćanju na Instagramu u utorak citirala nekoliko poruka poslatih preko aplikacije Skaj, a u kojima Korać i ortaci pominju veze sa Nedićem, Vučićima kao i Dijanu Hrkalović. Sve to, tvrdi Tepić, potiče iz istrage francuskog tužilaštva i policije, koji su navodno pre više od četiri godine materijal dostavili srpskom Tužilaštvu za organizovani kriminal, ali ih ono drži u fioci.
Kada je prvobitno govorila o tome, Tepić je prikazala i fotografije paketića sa kokainom koje je francuska policija zaplenila na Tahitiju, tvrdeći da je na njima fotografija Aleksandra Vučića. Međutim, to se ispostavilo kao lažna informacija – na fotografiji zapravo nije teško prepoznati predsednika Kolumbije Gustava Petra.
“U svetu smo redak slučaj da imamo opoziciju koja svoju kampanju bazira na tome da glumi istraživačke novinare i ‘otkriva afere’”, komentarisao je Stevan Dojčinović, nagrađivani novinar i urednik KRIK-a.
Prema Dojčinoviću, objave poput ovih Marinike Tepić mogu doneti lajkove na društvenim mrežama, ali “prave veliku štetu novinarima i razotkrivanju kriminala i korupcije”.
Uostalom, KRIK je pre dve godine pisao o sličnoj temi i više puta izveštavao koga sve i zašto kriminalci pominju u Skaj prepiskama. No, potezi Marinike Tepić – uz najavu da će se nastaviti objavljivanje obimnog materijala – mirišu pomalo na “bombe” koje je svojevremeno makedonska opozicija sa Zoranom Zaevim na čelu objavljivala o vlasti Nikole Gruevskog, koji je na kraju morao da beži i traži utočište kod Viktora Orbana.
To predsednika Aleksandra Vučića očito tangira toliko da se više puta obraćao javnosti, mada se on često obraća i kad nema povod. Predsednik Srbije je opet pričao kako niti pije kafu niti puši, a drogu i narko-dilere prezire. Sa Koraćem, kaže, nema baš ništa, nego je još i upozoravao na njega pre nekoliko godina.
“Jadni li su takvi lažovi”, rekao je o Tepić i njenim objavama. “Kad morate takve gadne i strašne stvari da lažete, da izmišljate, onda mora da ste u teškom škripcu.”


Politika i dosada
Ilegalno šatorsko naselje u Pionirskom parku – u narodu poznato kao Ćacilend – sa prvom omorinom sasvim je učmalo. Toliko da je i reporter “Vremena” bez većih problema uspeo da se ušeta i baci pogled u šatore. Neki ćaci-vratari jesu propitivali da li smo “odavde” i ko nam je “koordinator” te tražili da se ne fotografiše, ali to im nije puno pomoglo.
Park je relativno uređen, mada bi travu valjalo podšišati. Smrad mobilnih klozeta je neizbežan. Ljudi onde uglavnom ne rade ništa. Kriju se od vrućine pod krošnjama, kao na lenjom kampovanju. Osvežavaju se i zapiru na cisterni.
U onoliko šatora možda ima jedva stotinak ljudi. Običan neki svet, nesretan toliko da ne ume i neće da utekne nesreći. Dnevnice su, kažu, odlične.
Za nešto frke oko Ćacilenda ovih dana pobrinula se spektakularna najava – štrajka glađu. “Studenti koji žele da uče” gotovi su da uđu u istoriju jer bio bi to nezabeležen primer da vlast štrajkuje glađu protiv sebe. Doduše, jednom su već jedno prepodne štrajkovali glađu protiv opozicije.
“Mi smo doneli odluku da ostajemo u Pionirskom parku i dajemo rok državi da reši stvari do 28. juna”, svečarski je izjavio predstavnik grupe Miloš Pavlović.
Pre toga ih je predsednik Aleksandar Vučić kobajagi kumio da ne štrajkuju glađu. Ali oni su rešili. Traže da se vrate na nastavu i da prestane odijum prema njima.
Kako “Vreme” nezvanično saznaje, cela ujdurma sa tobožnjim štrajkom počela je jer je vlast načula da bi studenti u blokadi mogli da stupe u štrajkove glađu pa su hteli da ih preduhitre. Ali, pošto su loše načuli sada gledaju da se izvuku iz cele priče pa pomeraju štrajk na Vidovdan, kada se i inače u Srba vidi ko je vera, a ko nevera.


Proizvođači i potrošači
Tokom vikenda je Požarevac bio centar studentskih protesta, a sada odande stiže još dobrih vesti – naime, “plazma” keks će konačno ispuniti rafove prodavnica u Srbiji i šire.
Godinu dana je prošlo od požara na krovnoj konstrukciji proizvodne hale Bambija. Požar koji je delovao bezazleno omeo je proizvodnju omiljenog keksa. “Plazmom” se trgovalo maltene ispod ruke, čuvala se za dobre komšije, na momente prodavala u ograničenim količinama.
“Reka ‘plazme’ u našoj proizvodnji ponovo je potekla, a u narednih mesec dana ‘plazma’ će biti dostupna u punom obimu”, izjavio je Dragan Stajković, generalni direktor kompanije.
Medicina
U Srbiji svaku drugu ženu rutinski seku na porođaju, a ima porodilišta u kojima ta stopa ide preko 80 odsto. U pitanju je epiziotomija, to jest sečenje međice.
“Kad sam počela da radim pre 25 godina, epiziotomija je bila standard, pogotovo kod prvorotki”, priseća se babica Marija Živić u razgovoru za “Dojče vele”. “Može međica i da bude elastična i da se proceni da može da prođe bez epiziotomije, ali prosto takvo je bilo pravilo i ako bih ja nešto uradila i probala da ne napravim epiziotomiju, to bi meni bio lični problem na poslu.”
U većini srpskih porodilišta to je “standard” do danas. Kao što je još koješta – klizma, obavezne indukcije i pritiskanje stomaka trudnice. U mnogo slučajeva to je čisto akušersko nasilje, zbog kojeg žene iz porodilišta ponesu traume. Sada je Radna grupa resornog Ministarstva izradila vodič u kojem se te metode donekle ograničavaju. Ali samo donekle.
Jer ne postoji sankcija za one koji ih sprovedu. Ako lekar naloži da trudnica dobije klizmu, ako joj pritiska stomak, da indukciju ili uradi epiziotomiju, mora samo da detaljno obrazloži pacijentkinji zašto je to uradio. Poduhvati poput epiziotomije postoje i u zapadnoj Evropi, ali su pet do šest puta ređi.
Rusija
Obojica su zeleni, deluju odbojno, ali su u stvari nežne duše. Sada su crtani junaci Šrek i Grinč na udaru u Rusiji jer su “sredstva preko kojih zapadne zemlje indoktriniraju rusku decu”. Tako su procenili poslanici na jednom okruglom stolu, gde su se na “optuženičkoj klupi” našle i neke igračke i igre za decu.
Kako je preneo “Moskovski tajms”, Sergej Mironov, lider političke partije Pravedna Rusija, optužio je Zapad da vodi “hibridni rat” putem dečije zabave, navodeći izreku: “Ako želite da pobedite neprijatelje, odgajajte njihovu decu.”
Šrek i Grinč će možda na crnu listu, po zloglasnom zakonu koji zabranjuje tobožnju antiporodičnu propagandu.
Košarka


Košarkaši “Partizana” ovog četvrtka počinju finalnu seriju regionalne ABA lige. U prva dva meča gostovaće podgoričkoj “Budućnosti”, a onda se serija seli u Beograd.
“Partizan” je u majstorici dobio “Dubai”, dok je “Budućnost” u trećoj utakmici košem u poslednjoj sekundi eliminisala “Crvenu zvezdu”.
Kao i svaki kraj sezone, i ovaj prate bizarni okršaji liga, klubova i prepucavanje saopštenjima. Tako je najpre Košarkaška liga Srbije odabrala datume svojih polufinalnih susreta usred finala ABA lige.
Delovalo je da “Partizan” može ili da odustane ili da se klonira pa da bude u dva grada na dve utakmice u isto vreme. Ali, prema poslednjim informacijama, domaće takmičenje biće odloženo za petnaestak dana, što znači da će se igrati maltene do kraja juna. “Partizan” takođe neće opterećivati najvažnije igrače u domaćoj ligi, pošto ionako sme da licencira samo četiri stranca.
A opet, sve ovdašnje lige odavno nemaju prohodnost u evropska takmičenja. Tako “Partizan” i “Zvezda”, posle cenjkanja i dogovora, sigurno igraju Evroligu u naredne tri sezone.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve