Neuspešni projekat rekonstrukcije kikindske Osnovne škole “Feješ Klara” bio je očigledno presudan u odluci naprednjaka Nikole Lukača da odstupi sa gradonačelničke funkcije samo tri meseca nakon što je obnovio mandat. Glasine o nameštenim poslovima kolale su Kikindom od prošle godine, opozicija je o tome javno govorila poslednjih nedelja, a potvrda da je pozamašni projekat zapao u ćorsokak došla je na poslednjoj sednici Skupštine grada kada je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski uzgred pomenula da je raskinut ugovor vredan 400 miliona dinara sa Pokrajinskom upravom za kapitalna ulaganja i da su ta sredstva isključena iz budžeta.
Ostavku je Lukač predstavio kao lični čin, jer navodno dobija nova zaduženja i nastavlja da se “uz Aleksandra Vučića još jače bori za normalnu i pristojnu Kikindu i Srbiju”, a njegov zamenik Dejan Pudar objasnio je da “Lukač odlazi na novu funkciju sa većom odgovornošću”, ne otkrivajući koja je to funkcija odgovornija od gradonačelničke.
Lukač je dospeo u udarne vesti nacionalnih medija pred letošnje lokalne izbore, na kojima je predvodio listu “Aleksandar Vučić – Kikinda sutra” pošto je lično zabranio održavanje Festivala kratke priče “Kikinda šort” (Kikinda short). Uz asistenciju privatnog obezbeđenja sprečio je organizatore da instaliraju opremu u dvorištu Narodne biblioteke “Jovan Popović” i objanio im da “neće dopusti da u njegovom gradu govore ljudi koji ne poštuju Kikindu, njegovu državu i predsednika”. Uprkos tom gafu, a i brojnim lokalnim aferama i ispadima koji su ga pratili, Lukač je početkom jula dobio drugi četvorogodišnji mandat, ali mu je nakon tri meseca iznenada skraćen.
I njegov prethodnik Pavle Markov doživeo je sličnu sudbinu nakon lokalnih izbora 2020. godine kada mu nije obnovljen mandat iako je predvodio listu sa Vučićevim imenom. I za njega je tada rečeno da prelazi na odgovornu funkciju u Beogradu, ali od njega od tada ni traga ni glasa.
foto: strahinja aćimović / tanjug…
Slučaj bivšeg predsednika Opštine Palilula
Jovičiću privremeno oduzeta imovina
Suđenje bivšem predsedniku beogradske opštine Palilula i visokom funkcioneru Srpske napredne stranke Aleksandru Jovičiću zbog primanja mita i dalje traje, a protekle nedelje mu je Viši sud privremeno oduzeo pozamašnu imovinu.
Na zahtev Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Jovičiću i njegovoj bivšoj supruzi M. K. privremeno je oduzet niz nepokretnosti – kuće, voćnjaci, šuma i njiva u okolini Čačka, četiri njive u okolini Borče, skoro 11 miliona dinara i više od 300.000 evra u kešu i drugih deviza, kao i pet luksuznih satova i jedna automobil “škoda superb”.
Jovičić je uhapšen početkom juna 2021. godine pod sumnjom da je kao predsednik opštine od juna 2016. do novembra 2018. primao novac od investitora (od 10.000 do 60.000 evra po slučaju) kako bi uticao na zaposlene u Opštinskoj upravi da se nelegalni objekti “ne diraju tokom izgradnje” i da se protiv odgovornih ne podnose krivične prijave. Optužnica je podignuta tek u maju prošle godine i po njoj se Jovičić tereti za dva krivična dela trgovine uticajem u saizvršilaštvu, a u međuvremenu su krivična dela priznali i zaključili sporazume sa tužilaštvom sedmorica građevinskih inspektora i dvojica investitora.
Iako je slučaj potkrepljen dokazima i priznanjima, postupak se odužio zbog brojnih odlaganja pripremnih ročišta, a Jovičić je već krajem jula 2021. godine izašao iz pritvora. Zastupa ga advokat i jedan od viđenijih i uticajnijih naprednjaka – Vladimir Đukanović.
Službena putovanja kragujevačkih funkcionera
Od Vrnjačke Banje do Seula
Grad Kragujevac osvojio je treće mesto na konkursu Gradske vlade Seula i Svetske organizacija pametnih gradova (WeGO) za rad platforme “Budi deo plana”, po projektu “Glas građana u urbanističkom planiranju”, i to je bio povod da se u južnokorejsku prestonicu uputi zamenik gradonačelnika Dejan Ružić (SNS), kako bi u ime grada primio priznanje.
Kako je saznao “Glas Šumadije”, Ružićevo sedmodnevno službeno putovanje koštaće gradski budžet više od 4.400 evra: skoro 2.500 evra za avionske karte (Beograd–Istanbul–Seul), 950 evra za smeštaj u Seulu, 300 evra za prevoz u lokalu i ishranu, te 670 evra za dnevnice.
Istovremeno je kragujevački portal došao do podataka i o predstojećem službenom putovanju člana Gradskog veća za privredu Radomira Erića i učešću na savetovanju “Aktuelna i sporna pitanja u radnom, građanskom, privrednom i procesnom pravu” u Vrnjačkoj Banji. Kako piše u rešenju Gradske uprave, Erić će sam snositi troškove puta i biće mu plaćen samo smeštaj, no, ta tri noćenja u Vrnjačkoj Banji koštaće gradski budžet 940 evra, skoro isto kao i tri noćenja zamenika gradonačelnika u Seulu.
foto: vladimir šporčić / tanjug…
Senka na pobedi fudbalera Srbije
Njiva umesto terena
Fudbalska reprezentacija Srbije konačno je pobedila najbolji tim Švajcarske, ali je senku na trijumf u utakmici trećeg kola Lige nacija bacio očajan teren u Leskovcu, na jednom od tri nova fudbalska stadiona otvorena krajem prošle godine. “To je jedan od najgorih terena na kojima sam ikada igrao”, izjavio je nakon utakmice švajcarski reprezentativac Manuel Akanđi, a stručni komentator u studiju RTS nazvao je igralište u Leskovcu – njivom.
Bruka se nije mogla prećutati, pa je dan nakon utakmice novi generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije preuzeo odgovornost i obećao da će za utakmicu sa Danskom za mesec dana teren na stadionu “Dubočica” biti u znatno boljem stanju.
“Reč je o posledici neadekvatnog održavanja u prethodnom periodu, a propusti koje smo zatekli, poput ovog sa terenom u Leskovcu, jasan su pokazatelj zatečenog javašluka i neodgovornosti”, objasnio je Branko Radujko na sajtu FSS-a.
Novi stadioni u Leskovcu, Zaječaru i Loznici, vredni ukupno 80 miliona evra, u poslednjih godinu dana najviše se pominju zbog uočenih manjkavosti, prosto rečeno – fušeraja, posebno kada su u pitanju tereni. Tako je od polovine avgusta loznički stadion van upotrebe zbog katastrofalnog stanja terena, a ni na leskovačkom se nije igralo nekoliko nedelja pre utakmice Srbije i Švajcarske, ali ni to nije pomoglo. Sada je više nego očigledno da novoosnovana firma “FSS stadioni d. o. o.” nema kapaciteta za održavanje zahtevnih hibridnih terena i možemo samo sa zebnjom da pretpostavimo kako će se izboriti sa budućim ogromnim nacionalnim stadionom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima
Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom
Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi
Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje
Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
U RS se za izbore u Srbiji prijavilo 19.800 osoba, koji će moći glasati na 28 biračkih mjesta. Ostaje nepoznato koliko će ih 25. oktobra preći Drinu i glasati u Srbiji. U svakom slučaju ne vjerujem da su glasači iz Republike Srpske ti koji će odlučiti pobjednika izbora u Srbiji. Realno, glasači iz Republike Srpske na malo toga mogu uticati, ali izgleda da su simbolički veoma važni i Vučiću i opoziciji
Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.