Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić (SNS) obnovio je predlog da se grob vođe partizanskog pokreta i predsednika socijalističke Jugoslavije Josipa Broza Tita premesti iz Beograda u hrvatski Kumrovec, a izložio je i inicijativu da se u srpskoj prestonici podigne spomenik četničkom vođi Dragoljubu Draži Mihailoviću, osuđenom nakon Drugog svetskog rata zbog ratnih zločina i kolaboracije sa nemačkim nacistima i italijanskim fašistima.
“Mislim da Mihailović treba konačno da ima spomenik u Beogradu, da to treba da bude na dostojanstvenom mestu u centru grada. Moj predlog će biti Terazijska terasa ispod Terazijske česme”, objasnio je beogradski gradonačelnik i dodao da je “izmeštanje Josipa Broza iz Muzeja Jugoslavije izuzetno važno za sprski narod”, kao i izmeštanje sa Kalemegdana grobnice narodnih heroja Moše Pijade, Ive Lole Ribara, Ivana Milutinovića i Đure Đakovića.
Protiv Šapićevog predloga izjasnili su se pojedini koalicioni partneri Srpske napredne stranke, pa je potpredsednik Socijalističke partije Srbije Aleksandar Antić izjavio kako “stavovi gradonačelnika koje tangira naše istorijsko nasleđe i odnos prema bliskoj prošlosti nisu platforma sa kojom su SNS i SPS zajedno izašle na izbore”, dok je Socijaldemokratska partija Srbije Rasima Ljajića poručila da “neće podržati inicijative koje imaju za cilj prekrajanje istorije zemlje”.
Draža Mihailović dobio je već spomenike na Ravnoj Gori, u rodnoj Ivanjici, Nišu, Lapovu i selu Konatice kraj Obrenovca, a nedavno i na privatnom posedu u glavnom gradu, dok se ulice po njemu zovu u selima Dublje i Klenje kod Šapca i Desimirovcu nadomak Kragujevca.
Tribine nedeljnika “Vreme”
Ima li politike u Srbiji
Ko je i kako građanima ogadio politiku, ko se i zašto boji politike, da li je politika zanat ili hobi i kako politiku ponovo vratiti u društvo na mesto koje joj pripada, pitanja su na koje će pokušati da odgovore učesnici tribina nedeljnika “Vreme” i Pokreta “Novi optimizam”, 26. septembra u Gornjem Milanovcu i 3. oktobra u Požarevcu.
U Srbiji postoje Narodna skupština, stranke, višepartijski izbori i sve ostalo što čini parlamentarnu republiku. Međutim, nedostaje najvažnije – politika.
Ona se u društvu prikazuje i doživljava kao nešto toksično, pogano, nedostojno poštenih i pristojnih ljudi, pogubno po državu i narod.
U to ime, iz godine u godinu građani nezadovoljni aktuelnim režimom traže alternativne modele političkog života kakvi ne postoje nigde u savremenom svetu i, što je još gore, dokazano nisu u stanju ostvariti pozitivne rezultate.
Rečju – provereni politički alati i procedure pokušavaju se zameniti adrenalinskim istupima, teorijama zavere, ispraznim populizmom ili elitizmom, udruživanjima koja su samo sebi svrha i sličnim pretpolitičkim aktivnostima.
Narednog četvrtka u Gornjem Milanovcu govoriće Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije, Branko Miljuš, narodni poslanik Stranke slobode i pravde, Branislav Grubački, pokrajinski poslanik Zeleno-levog fronta, Damir Agović, odbornik gornjomilanovačke Grupe građana “Uzinat” i studentski aktivista Pavle Cicvarić.
Nedelju dana kasnije, u Požarevcu će na zadatu temu govoriti Miloš Jovanović, predsednik Novog DSS-a, Radomir Lazović, kopredsednik ZLF-a, Slobodan Cvejić, potpredsednik Srbije Centar, Pavle Grbović, predsednik Pokreta slobodnih građana i Nikola Kolja Krstić, koordinator smederevskog pokreta “Tvrđava”.
foto: dalmatinski portal / printscreen…
Hapšenje glumca na granici
Novo suđenje Trifunoviću u Splitu
Glumac Sergej Trifunović uhapšen je u utorak prilikom ulaska u Hrvatsku na graničnom prelazu Bajakovo i potom izveden pred Prekršajni sud u Splitu zbog osnovane sumnje da je početkom septembra prošle godine omalovažavao i vređao policijske službenike Republike Hrvatske. Trifunoviću je prošle nedelje istekla jednogodišnja zabrana ulaska u Hrvatsku, kao i u Evropsku uniju, koja je usledila nakon tri prekršajna postupka koja su protiv njega vođena prošlog septembra u Splitu.
Poznati glumac (na slici gore) je prvo priveden na gradskoj plaži Kašjuni jer je svog nemačkog ovčara bez povodca i korpe pustio među kupače i na prekršajnom sudu kažnjen sa 500 evra. Dan kasnije je u centru grada ponovo pustio psa bez nadzora i ponovo je pred splitskim sudom kažnjen, ali sada obavezan da plati 200 evra. Ubrzo je i treći put prekršajno osuđen, ovaj put zbog vređanja policije na društvenoj mreži, a kaznu od 1000 evra morao je da plati na izlazu iz Hrvatske. Nakon što je došao u Beograd, objavio je da su ga splitski policajci u 30 sati uhapsili tri puta, psihički ga maltretirali i od njega iznudili više od 1500 evra.
“Nadam se da ćete od tih para sašiti sebi lepe, crne uniforme po uzoru na Francetićeve”, napisao je tada Trifunović hrvatskim policajcima, nazvavši ih “primitivnom kopiladi” i “vlaškim brabonjcima”, pa su ga zbog toga prekjuče na hrvatskoj granici uhapsili. Njemu je splitski sud oduzeo pasoš i juče mu je zakazano novo saslušanje, a nakon toga biće poznato da li će biti pokrenut sudski postupak. Tužilaštvo traži mesečnu kaznu zatvora i novčanu od 1000 evra.
Glumac se nakon izlaska iz sudnice kratko oglasio na društvenoj mreži Iks: “Jel možete da me razmenite za Severinu?”, a hrvatski ministar policije Gordan Grlić Radman izjavio je da “svaki oblik netrpeljivosti, ponižavanja, omalovažavanja treba sankcionisati”.
foto: printscreen…
Rukometno blato
Rat uprava Partizana i Vojvodine
Kada se ovaj broj našeg nedeljnika pojavi na kioscima, znaće se da li je i kako odigran derbi susret prvog kola muške rukometne Superlige između novosadske Vojvodine i beogradskog Partizana, pošto su u danima pred utakmicu, a nakon prošlonedeljnog duela istih rivala u finalu Super kupa, razmenjene teške reči i optužbe i nije se znalo u kojoj novosadskoj hali će se igrati i ko će suditi.
Prošlog četvrtka u Banjaluci aktuelni šampion iz Novog Sada (proletos ubeležili 11. uzastopnu titulu prvaka Srbije) pobedio je osvajača Kupa Srbije Partizan nakon izjednačene i neizvesne utakmice 24:22, a tri dana kasnije oglasila se uprava beogradskih crno-belih i optužila rukovodstvo Vojvodine i njenog trenera Borisa Rojevića, ujedno i selektora muške reprezentacije Srbije, da sprovode hajku na sudije i pritisak na takmičarske organe pred prvu prvenstvenu utakmicu. Dan kasnije, u novom saopštenju, Partizanova uprava bila je još oštrija i napisala da su “pretnje, ucene, vređanje, omalovažavanje, psihičko maltretiranje postali svakodnevica direktora Vojvodine Darka Jevtića”, kao i da je na utakmici u Banjaluci “trener Rojević pravio haos pored klupe i izgovorio strašne reči zapisničkom stolu i sudijskom paru”.
U utorak je odgovorio Rojević i naveo da je “mesecima meta koordinisane kampanje usmerene na diskreditaciju njegovog rada kao trenera i selektora reprezentacije” i pozvao “nadležne i sportsku javnost da se umešaju i ispitaju zlonamerne tvrdnje”, zaključivši da mu je ugrožena bezbednost, kao i bezbednost njegove porodice.
A pored ove javne svađe uprava dva najjača kluba, o stanju u srpskom rukometu govori i saopštenje novog rukovodstva Rukometnog saveza Srbije, u kom se kaže da je “RSS u ozbiljno teškoj finansijskoj situaciji” i da promene opstruiše Radosav Šljivančanin, suprug donedavne predsednice Saveza Milene Delić, za koga tvrde da je poslednji godina bio “vlasnik srpskog rukometa”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!