Istraživački rad “Lažirane isplate, fiktivna predavanja: Kako su milioni evra za ugrožene završili u tuđim džepovima”, autora Gordane Andrić i Aleksandra Đorđevića iz BIRN-a osvojio je prvu nagradu Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) za istraživačko novinarstvo. Priznanje je ustanovljeno pre 19 godina i u poslednjih pet godina nosi ime Dejana Anastasijevića (1962–2019), dugogodišnjeg novinara i ratnog reportera nedeljnika “Vreme”.
Na drugom mestu našao se rad novinara KRIK-a Bojane Jovanović, Milice Vojinović i Stevana Dojčinovića “Žandarm Vučković naređivao kriminalcima, uništio telefone Saleta Mutavog nakon njegovog ubistva”, a treća nagrada pripala je novinarima CINS-a Ivani Milosavljević, Teodori Ćurčić i Vladimiru Kostiću za istraživanje “U kol centru SNS-a: Agencija za hostese, kupovina glasova i milioni u kešu”. Taj rad je poneo i nagradu publike.
Do ove godine nagrade su dodeljivane u tri kategorije (elektronski, onlajn i štampani mediji), a od ove su po prvi put objedinjene u jednu kategoriju. U stručnom žiriju su bili Branko Čečen, Gordana Igrić, Mirjana Jevtović i Saša Leković.
Od prve dodele nagradu podržava Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, a prošlog petka na svečanosti u beogradskom Dorćol placu priznanja najboljim istraživačkim novinarima uručila je visoka zvaničnica Stejt departmenta, podsekretarka za javnu diplomatiju Elizabet Alen.
foto: 021.rs…
Sukob studenata u Novom Sadu
Prekinuti lažni izbori
Sporni izbori za Studentski parlament Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i u drugom krugu su prekinuti, a sukob zainteresovanih studenata prerastao je u fizički. U Hitnoj pomoći završila je Ivana Macak, predsednica Studentskog parlamenta i članica Izborne komisije, koja je pala nakon što ju je slučajno gurnuo njen kolega Aleksandar Gajić, tokom sukoba sa studentima iz neformalne studentske organizacije “Stav”.
Prvi krug izbora, kada je za legitimnost bilo potrebno da glasa pet odsto svih studenata fakulteta, prekinuli su “stavovci”, a u drugom je bio dovoljan samo jedan glas da bi izbori bili legitimni, te su Macak (prva na listi Ruske stranke na lokalnim izborima) i Gajić (istaknuti član Srpske napredne stranke i redovan gost na Pinku i Hepiju) pokušali da obezbede ubacivanje makar jednog listića pre nego što oponenti prekinu glasanje. Po rečima Mile Pajić iz “Stava”, Macak ju je ošamarila, a Gajić čupao i gurao, ali i udario njenog kolegu u glavu.
Udružena novosadska opozicija osudila je mešanje SNS-a u studentske izbore, a mediji su podsetili da je prošle godine promenjen Pravilnik i praktično je onemogućeno drugim studentima da se kandiduju za Studentski parlament.
foto: fonet…
Neumorna kragujevačka opozicija
Anketni odbori za sporne poslove
Skupština Kragujevca usvojila je zahtev opozicionih odbornika i formirala dva anketna odbora koji će ispitati nezavršenu rekonstrukciju gradske Tržnice, odnosno kupovinu nekadašnjeg Zastavinog servisa. Vladajuća koalicija predvođena naprednjacima ima većinu u oba odbora, ali kako ističu opozicionari, ti odbori su poslednja prilika da se otkrije istina o spornim gradskim investicijama.
Na ovim stranicama već smo pisali o odluci gradske vlasti da za skoro 300 miliona dinara kupi deo placa nekadašnjeg “Zastava servisa”, iako je ranije ponudila vlasniku realnih 1,3 miliona dinara i to za zemljište koje je po sudskim odlukama u gradskom (državnom) vlasništvu. A rekonstrukcija znamenite Tržnice traje već pet godina, do sada je potrošeno preko 6,5 miliona evra i kako se saznalo, čak je gradska vlast ovaj zaštićeni kulturno-istorijski objekat izgrađen 1929. godine – stavila pod bankarsku hipoteku.
Dalibor Jekić iz Stranke slobode i pravde je podsetio da su ugovori sklapani sa građevinskim firmama bliskim SNS-u, a “podizvođači bili vođe navijačkih grupa”, i kako je cena radova kroz brojne anekse ugovora enormno uvećana. Pre formiranja anketnih odbora udružena opozicija naterala je vladajuću većinu da skine većinu tačaka sa dnevnog reda maratonske sednice Skupštine grada, a bila je maratonska jer su opozicioni odbornici, svi odreda i po svakoj tački, izlazili za govornicu i ćuteći izražavali protest zbog odbijanja vlasti da raspravlja o spornim investicijama.
foto: vladimir šporčić / tanjug…
Košarkaška regionalna liga
Zvezdi sedma ABA titula
Crvena zvezda je osvojila titulu regionalnog prvaka nakon što je u tri utakmice pobedila Partizan i tako izborila učešće u narednoj sezoni Evrolige. U finalnoj seriji Zvezdini košarkaši su potvrdili svoju ovogodišnju dominaciju u duelima sa najvećim rivalom i zasluženo nakon jedne sezone povratili pehar i ubeležili ukupno sedmi trijumf u Jadranskoj – ABA ligi.
Po prvi put nakon pet sezona ABA finale nije rešeno u petoj utakmici (majstorici) i prvi put nakon dve i po decenije najtrofejniji evropski trener Željko Obradović ispao je sa svojim klubom iz plej-of duela bez zabeležene pobede.
U Zvezdi i Partizanu su zacrtali visoke ciljeve pred sezonu, naročito u elitnoj Evroligi, optimista je bio i predsednik države Aleksandar Vučić, koji se neprestano hvali kako ih kiti državnim novcem i koji je predvideo za obe ekipe plasman na Fajnal-for, ali i jedni i drugi su se neslavno proveli na evropskoj sceni, naročito crveno-beli. Ipak, klub koji vodi Nebojša Čović našao je utehu na domaćim terenima – srpskom i eks-jugoslovenskom, i trijumfovao u Kupa Radivoja Koraća i ABA ligi, a najbliži je i osvajanju Superlige Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Studenti me jesu pitali da li bih hteo da budem na listi i ja sam potvrdno odgovorio”, kaže rektor Vladan Đokić u razgovoru za “Vreme”. Pričali smo o udarima na univerzitet, njegovim odlascima u Brisel i tome da li se boji da studentski pokret skreće udesno. A na konstataciju da će morati otići sa mesta rektora ako postane poslanik ili, ko zna, premijer, profesor Đokić kaže: “Videćemo da li će i kada doći taj trenutak. Može da bude pre, a možda i posle završetka mog rektorskog mandata”
Ukoliko se ne ujedine, već odluče da se kao fragmenti pojave na izborima, opozicione stranke proevropskog usmerenja ne samo da će izvršiti političko samoubistvo već će to samoubistvo proizvesti štetu po okolinu. U slučaju da neke stranke izađu same na izbore, bilo bi to kao da skaču sa zgrade ispod koje se okupila gomila ljudi protiv režima
“Našao sam se okružen poražavajuće mladim ljudima. A i inače znam da su mladi – nama vandalizuju prostor bezmalo nekoliko puta mesečno, imamo nadzorne kamere, to su uvek mlada golobrada lica. To je muški svet, sačinjen od mladih muškaraca, koji zaista nemaju ništa pametnje da rade nego da uništavaju nečiju imovinu ili da nekog tuku. Ali sa strahovitim uverenjem”
Iz godine u godinu medijski konkursi su postajali sredstvo kojim režim plaća svoju medijsku poslugu, što pojednostavljeno znači: građani izdvajaju pare da im neko nudi lažnu stvarnost i da ih dodatno truje radioaktivnom mržnjom. Odnosno, plaćaju da ih neko laže i od njih pravi budale
“Je li moguće da neko misli da je u redu i dobro za Srbiju da bude jedna od nekoliko zemalja na svetu koje nemaju nikakvo regulatorno telo? Je li moguće da neko misli da je dobro da se raspada Upravni odbor Javnog medijskog servisa? Nisam uopšte optimista i realno je očekivati da ćemo naići na zid, ali treba pokušati”
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Žalosno i uznemirujuće u hajci na Dinka Gruhonjića je što se toj hajci pridružio i određen broj nastavnika Beogradskog univerziteta, hipersenzitivnih na signale ugrožavanja srpstva