Inspektor Slobodan Milenković, bivši načelnik beogradskog odeljenja za borbu protiv narkotika koje je otkrilo Jovanjicu, podneo je prijavu policiji zato što je režimski tabloid objavio doušničku sliku njega sa detetom.
Milenković traži da se utvrdi da li je “nezakonito fotografisanje i opserviranje” aktivnost Službe ili pak kriminalne grupe, kao i koji su motivi.
U subotu je portal “Republika”, koji pripada režimskom tabloidu “Srpskom telegrafu”, objavio snimak Milenkovića u jednom kafiću u Železniku, navodeći tačan naziv objekta. Na snimku je i dete od oko tri godine za koje se tvrdi da je Milenkovićeva kćerka.
Milenković i kolege su godinama na meti vlasti, otkako su otkrili divovsku plantažu marihuane i bliske veze policije, službe i političara sa tom plantažom. Inspektori su već dugo razvlačeni po sudovima, napadani, ražalovani i premeštani na “druga radna mesta”.
Milenković ima i obezbeđenje jer se smatra da su kriminalci ucenili njegovu glavu na oko pola miliona evra.
U komentaru na portalu “Vremena”, Jelena Zorić ocenjuje da je fotografija u režimskom tabloidu dokaz uhođenja i pretnja.
“Da li su fotografija i tekst zapravo slanje preteće poruke ugroženom licu – da mu obezbeđenje ne pomaže i da se čak i u njihovom prisustvu i inspektor i dete mogu naći i pred nišanom, a ne samo pred objektivom?”, pita se Zorićeva.
Smrtna kazna
Streljajte ga pa da mu sudimo
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je kako će “predložiti” Vladi ponovno uvođenje smrtne kazne u Srbiji. To je rekao povodom smrti dvogodišnje Danke Ilić, zbog koje se dvojica radnika borskog “Vodovoda” terete za teško ubistvo.
Stručnjaci su ovih dana objašnjavali da je uvođenje smrtne kazne praktično nemoguće. Najpre, u Ustavu piše da je “ljudski život neprikosnoven” i da “u Republici Srbiji nema smrtne kazne”.
Ponovno uvođenje smrtne kazne vodilo bi isključivanju Srbije iz Saveta Evrope i sistema Evropskog suda za ljudska prava jer je smrtna kazna zabranjena Evropskom konvencijom koju je Srbija ratifikovala. Takođe, dok je zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju, nije moguće vratiti institut smrtne kazne.
Advokat i borac za ljudska prava Ivan Janković ranije je objasnio za “Vreme” da smrtna kazna ima stoprocentni individualni efekat – ali nikakvog uticaja na druge moguće počinioce krivičnih dela.
Jedna anketa iz 2021. godine pokazala je da više od polovine građana podržava smrtnu kaznu. “U društvima gde je ovako visoka tolerancija na nasilje, svaki vid istog je prihvatljiv, pa i smrtna presuda”, rekao je Janković.
Predsednik Vučić je slične ideje imao i nakon majskih amoka prošle godine. Posle se na sve zaboravilo.
Poslednje pogubljenje u Srbiji sprovedeno je 1992. godine kada je u Somboru streljan Johan Drozdek. Osuđen je zbog silovanja i ubistva šestogodišnje devojčice.
Nestala na Karaburmi
Tijane i dalje nema
Tijana Simić (38) živi sama, nema telefon, a ima bipolarni poremećaj i odbija terapiju. Sredinom marta je nestala iz svog stana u Karaburmi, sto je taman bio postavljen za jelo, dokumenta nije ponela.
Proverene su bolnice i mrtvačnice, navodno i poneka nadzorna kamera, policija je pričala sa komšijama. “Odmah nakon podnete prijave, raspisana je objava za nestalim licem i policija preduzima sve mere i radnje u cilju njenog pronalaska”, rečeno je rutinski za “Vreme” u MUP-u.
Sofija Petković, Tijanina sestra od tetke, pak ima utisak da policija ne radi dovoljno. Kaže da su joj isprva u policiji rekli kako nemaju resursa jer je sve usmereno na potragu za Dankom Ilić. A kada je Sofija Petković dala izjavu za “Vreme”, pozvali su je u stanicu da joj kažu kako nije lepo da ide u medije.
“Nedeljama ništa ne znamo o Tijani, niti kako teče potraga. Iskoristiću sve resurse da je pronađem, bilo po ulicama, društvenim mrežama ili u medijima”, kaže Sofija Petković za “Vreme” i dodaje da je upravo to rekla i policiji.
O slučaju malo ko piše, Tijanin lik ljudi znaju uglavnom sa Tvitera. I pojedini se javljaju, pokušavaju da pomognu. Ali za sada – bezuspešno.
Foto: Dušan Ančić / Tanjug…
Bezbednost saobraćaja
Šoferi bez pauze
Policija je kontrolom tahografa na jednom kamionu otkrila čak 29 prekršaja koji se odnose na nepoštovanje propisanih pauza i odmora u toku vožnje, saopštila je Policijska uprava Sremske Mitrovice.
Iz policije se dodaje da je, tokom sedam dana pojačane kontrole u februaru, uočeno osam hiljada sličnih prekršaja vozača autobusa i teretnih vozila.
Direktor “Srbijatransporta” Goran Aleksić kaže za “Vreme” da se radi o “lošoj nameri, neodgovornosti ili neznanju vozača”. “Čovek se umara od vožnje, to je prirodno, a umor profesionalnog vozača je akumuliran i zato je neophodno praviti propisane pauze i odmarati se”, kaže Aleksić.
Na opasku da možda poslodavci primoravaju vozače da voze bespoštedno, Aleksić kaže da je to maltene nemoguće u situaciji u kojoj Srbiji nedostaju desetine hiljada šofera.
“U današnje vreme, vozač može lako da nađe posao, jer ih nema dovoljno, tako da je njegova odluka da li će kršiti zakon i prekoračiti vreme vožnje, niko ga ne može na to naterati”, navodi on.
Prema Zakonu, profesionalni vozači ne bi smeli da budu za volanom duže od devet sati dnevno. Pauza od barem 45 minuta obavezna je posle četiri i po sata neprekidne vožnje.
foto: marko dragoslavić / fonet…
Ko gde počiva
Nedovoljno zaslužni
Rok diva Slađana Milošević sahranjena je u ponedeljak (8. aprila) na beogradskom groblju Lešće.
Njeni prijatelji su podneli zahtev da bude sahranjena u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju, ali Privremeni organ koji upravlja Beogradom, i u kojem SNS ima većinu, taj zahtev nije usvojio. I nije pružio nikakvo obrazloženje.
Pre samo nekoliko dana, ni za čuvenog foto-reportera Tomislava Peterneka nije bilo mesta u Aleji zaslužnih građana, za šta se zalagalo Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije.
“Mislim da je problem u tome što ti ljudi nemaju pojma ko je uopšte bio Toma Peternek. Mislim da uopšte nisu u stanju da sagledaju njegov doprinos umetnosti na ovom prostorima”, rekao je za “Vreme” fotograf Igor Mandić, podnosilac molbe.
U Aleji zaslužnih građana sahranjuju se nosioci najviših odlikovanja Republike Srbije, akademici, počasni građani Beograda, ali i drugi, ukoliko o tome odluči gradonačelnik.
Onde, recimo, počiva i Džej Ramadanovski, jedna od ikona novokomponovane muzike i Dorćola.
Istraživanje
Vakcina protiv kokaina
Drogirani pacovi dobro reaguju na serum, kaže Frederiko Garsija sa brazilskog univerziteta UFMG, koji radi na pronalasku “vakcine protiv kokaina”.
Garsija za Dojče vele priča kako je uveren da se rezultati mogu preneti i na ljude.
Na sličnim serumima rade i istraživački timovi u SAD. Trenutno još nema kliničkih studija na ljudima tako da je neizvesno kada će – i da li će – vakcina da se pojavi.
Njen metod je naizgled jednostavan – antitela se vezuju za kokain u organizmu. Stvaraju se formacije koje zbog svoje veličine ne mogu da prođu kroz krvno-moždanu barijeru. Tako da ne može da dođe do stimulacije mozga. Ni do drogiranog stanja.
Terapeuti kažu da to ne bi bilo čarobno rešenje, jer bi kokainski zavisnik imao još koraka do oporavka. Ali, za početak ne bi morao više da baca pare na drogu kada ga “ne radi”.
Prema podacima UN, više od dvadeset miliona ljudi širom sveta redovno konzumira kokain. To je druga najpopularnija droga posle marihuane.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!