Istraživački portal KRIK objavio je policijski dokument koji označava dva moćna predstavnika države – bivšeg ministra policije Nebojšu Stefanovića i načelnika BIA Marka Parezanovića – da su pomagali narko-bosu Darku Šariću. Stefanović je u pisanom saopštenju poručio da je u pitanju “najogavnija laž”, dok je Parezanović, u pisanom odgovoru KRIK-u, demantovao bilo kakvu povezanost sa klanom Šarić.
U tekstu KRIK-a se navodi da je policija u istrazi otkrila da je Stefanović dodelio dvojicu svojih saradnika iz policije da pomažu klanu, kao i da je lično dostavljao poverljive informacije Šarićevoj grupi, od koje je dobio sat vredan 17.000 evra, dok se iz poruka koje su preko “skaj” aplikacije razmenjivali kriminalci, saznalo da je Parezanović navodno bio prolaz klanu do moćnog funkcionera koga su nazivali Oskar. Pored njih dvojice, Šariću je pomagao i moćnik kojeg su kriminalci nazivali Nikola P. Međutim, tužilac za organizovani kriminal nije procesuirao sve ove navode.
Francuska policija je svojevremeno uspela da dešifruje poruke razmenjivane preko specijalne aplikacije za bezbednu komunikaciju “skaj” i poruke koje se odnose na Šarićevu grupu i funkcionere koji su pomagali tom narko-klanu, dostavila našem tužilaštvu. Na osnovu poruka policija je utvrdila da su članovi Šarićevog klana angažovali niz uticajnih ljudi u nameri da se pritisne sudija Milimir Lukić, koji je bio na čelu veća Apelacionog suda i odlučivao o žalbi Darka Šarića na presudu Višeg suda od 15 godina zatvora zbog šverca skoro šest tona kokaina.
Osoba iz vrha policije, koju su nazivali šifrovanim imenom Edo, sastala se sa predsednikom Apelacionog suda Duškom Milenkovićem, a uticajni pripadnik BIA, pod nadimkom Markus, u sedištu agencije je organizovao sastanak na koji je pozvao Šarićeve saradnike i Milenkovića. Kako se kaže u porukama, posebno grub prema predsedniku Apelacionog suda bio je čovek kojeg su oslovljavali nadimkom Dolar i imenom Nikola P, ali Milenković im je pojasnio da njihov problem može da reši “samo jedan čovek”, kojeg su nazivali Oskar. Epilog je bio da je Vrhovni sud izbacio sudiju Lukića iz veća, a Šariću je potom presuda smanjena za godinu dana i pušten je iz pritvora.
KRIK navodi da je policija 15. aprila 2022. godine podnela krivičnu prijaviu Tužilaštvu za organizovani kriminal protiv Šarićeve grupe, ali ne i protiv Stefanovića i Parezanovića, iako u njoj jasno navode da se oni kriju iza pomenutih nadimaka i da su činili usluge za kriminalni klan. Takođe, policija nije otkrila ko su Nikola P i Oskar, niti se Tužilaštvo bavilo tim podacima.
Predsednik Apelacionog suda Duško Milenković spustio je telefonsku slušalicu nakon što se novinarka KRIKA-a predstavila, Tužilaštvo za organizovani kriminal je samo odgovorilo da je “o rezultatima realizovanih predmeta upoznalo kako sve međunarodne institucije, tako i javnost”, Stefanović nije odgovarao na pozive, dok je Parezanović saopštio da nije posedovao “skaj” telefon, niti imao kontakata sa Šarićevom grupom. Kada se vest proširila oglasio se i Stefanović i poručio da KRIK-u i opoziciji “neće proći ni sada, kao što im nije prošlo nijednom kad su probali da fabrikuju monstruozne optužbe da ljudi iz vrha države, uključujući i predsednika, imaju veze sa kriminalom”.
I dok se u policijskom dokumentu tvrdi da se iza šifrovanog imena Edo krije Stefanović, a iza Markusa bezbednjak Parezanović, za Dolara (Nikola P) i Oskara nema ni naznaka ko su, mada bolje upućeni tvrde da je prilično lako pogoditi.
foto: gp bravo…
Novosadska vlast kontra Limana
Dozvola za crkvu kraj Štranda
Skupština Grada Novog Sada usvojila u utorak odluku kojom je omogućena promena plana regulacije dela Limana i gradnja pravoslavne crkve kod kupališta Štrand, uprkos protestu građana ovog dela grada, koji žele da sačuvaju jednu od retkih velikih zelenih površina u tom delu grada.
U nedelju je održan protest protiv namere gradskih vlasti i Srpske pravoslavne crkve koji je okupio preko 500 građana, a lokalni pokret Bravo je sproveo anketu među žiteljima Limana i, kako su istakli, preko 80 odsto ljudi je potpisalo da želi zelenu površinu ili park na mestu na kom je predviđena izgradnja crkve. I građanske opozicione partije su se usprotivile izgradnji crkve, uz ocenu da su Novom Sadu potrebniji novi domovi zdravlja i rešavanje brojnih komunalnih problema.
Prva rekacija vlasti je bila žestoka: gradonačelnik Milan Đurić iz Srpske napredne stranke optužio je opoziciju da “mrzi veru srpskog naroda”, “udara na svetinje”, “laže i napada Srpsku pravoslavnu crkvu”, te da “neće dozvoliti da Novi Sad postane talac bolesne mržnje nekih marginalnih političkih grupica”.
A Liman je poznat po tome što su na izborima za članove Saveta Mesne zajednice pre dve godine SNS izgubila od nezavisnih kandidata i sada mesna vlast poziva na dalji otpor.
“Ne podržavamo inicijativu da se gradi verski objekat, ali naglašavamo ne zbog toga što smo protiv crkve, već zbog toga što smatramo da tu ne treba da bude nikakav objekat. Kontekst ove priče jeste jako loša i katastrofalna urbanistička politika Grada i zapravo ovo vidimo kao još jednu takvu odluku koja će narušiti kvalitet života na Limanu I”, poručio je Ozren Lalić, član Saveta MZ Liman i pozvao komšije na zbor građana 10. marta.
foto: fonet / ap…
Krađa oružja iz niške policije
Policajac uhapšen u Crnoj Gori
Zbog sumnje da je ukrao 272 pištolja iz policijske stanice u niškom predgrađu Durlanu, u Crnoj Gori je po raspisanoj međunarodnoj poternici uhapšen D. M. (38), policijski službenik Policijske uprave u Nišu. Protiv njega je Sektor unutrašnje kontrole podneo Višem javnom tužilaštvu u Nišu krivičnu prijavu zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Ukradeni pištolji bili su deo oružja koje je u ovoj policijskoj stanici sakupljeno tokom akcije koju je država organizovala od 8. maja do 8. juna prošle godine, nakon masovnih ubistava u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” i u okolini Mladenovca. Prva nezvanična vest je polovinom februara glasila da su nestala 63 pištolja, kao i da su dvojica pomagača privedena, a da je vođe grupe u bekstvu. Na upite Južnih vesti nadležni su izbegavali odgovore, navodeći da bi u suprotnom ugrozili tok istrage.
Na kraju se saznalo da su u pitanju čak 272 ukradena pištolja i da ih je uhapšeni D. M. u više navrata izneo iz policijske stanice.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!