U tri grada u toku su protesti građana i ekoloških aktivista – Majdanpeku, Novom Pazaru i Novom Sadu. Majdanpečani negoduju zbog rušenja planine Starice za potrebe rudnika bakra (vidi tekst na strani 20), Novopazarci traže prestanak izlivanja mazuta u reku Rašku iz gradske toplane i kazne za odgovorne, a Novosađani brane zelene oaze Šodroš i Kameničku adu na Dunavu od uništenja zbog izgradnje mosta i stambeno-poslovnog kompleksa.
Pre dve nedelje, novopazarska JP Gradska toplana izlila je u Rašku veliku količinu otpadne vode pomešanu sa mazutom, što je podiglo javnost, a Inicijativa “Za zdrav Novi Pazar” okupila je na protestu nekoliko stotina građana.
Na skupu se čulo da najveći deo otpadnih voda u Rašku i druge reke dospeva bez prečišćavanja, a česti su slučajevi izlivanja toksičnih materija industrijskog porekla, što je sve posledica neodgovornosti vlasti i nedostatka stručnog upravljanja vodnim resursima.
“U Rašku se godinama izlivaju i otpadne vode iz kamenjara, mesara i fabrika, reka Trnavica je otvorena kanalizacija, a ništa bolja situacija nije ni sa Jošanicom i Ljudskom”, ističu Novopazarci.
A poput grupe Majdanpečana koja kampuje na planini Starici, i novosadski aktivisti telima brane svoje oaze nadomak grada. Reagovali su nakon što je prošle nedelje počelo krčenje šume u blizini plaže Šodroš, kao priprema za izgradnju novog mosta na Dunavu, ali i luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa nazvanog u čaršiji “Novi Sad na vodi”, koji izaziva proteste brojnih udruženja i stranaka već tri godine. Aktivisti koji kampuju u Šodrošu zahtevaju obustavu radova i zaštitu prirode na levoj obali Dunava.
Doktori na sudu
Odbrana dr Žujovića u skafanderu
foto: nova / goran srdanov…
Na drugom sudskom ročištu po tužbi dr Predraga Kona, bivšeg člana Kriznog štaba, optuženi pulmolog dr Dejan Žujović pojavio se sa maskom i u skafanderu na kojem su bila ispisana imena preminulih lekara tokom pandemije kovida 19. Epidemiolog Kon tužio je Žujovića zbog stavova i ocena iznetih u kolumni “Glamočko gluho kolo”, objavljenoj novembra prošle godine na portalu “Nova”, i zbog povrede časti i ugleda i nanetog duševnog bola traži 400.000 dinara odštete. To je druga tužba Kona protiv Žujovića, a prva je odbačena. U spornom tekstu, Žujović smatra sve članove Kriznog štaba odgovornim za veliku smrtnost građana Srbije od posledica korona virusa.
Doktor Žujović, već iskusan u medijskim nastupima, došao je obučen za “crvenu kovid zonu” i tri sata izdržao u sudnici u skafanderu, dok je doktor Kon davao iskaz. Žujovićevo saslušanje odloženo je za oktobar, a on je nakon ročišta izjavio da se ne radi o svađi dvojice kolega, već je u pitanju “kritika odnosa nadležnih prema neophodnim postupcima tokom kovid pandemije”.
Doktor Kon nije želeo da daje izjave, a njegovu ponudu da povuče tužbu ukoliko se Žujović javno izvini tuženi je odbacio jer “ima 430 razloga za to”, a to je “ukupan broj umrlih zdravstvenih radnika od korona virusa”.
Osim ovim suđenjem, epidemija se vraća u glavne vesti i zbog rasta broja zaraženih i hospitalizovanih, a stručnjaci već početkom jula očekuju novi talas i pozivaju na oprez, bez obzira na to što mutirani virus za sada prouzrokuje blažu kliničku sliku kod većine obolelih.
Skupština evropskih novinara
Novinarka HRT-a Maja Sever na čelu EFJ-a
04-EFJ Mogens Bjeregord, Maja Sever, Mustafa Kuleli – foto-NUNS…
Novinarka iz Zagreba Maja Sever (na slici desno), izabrana je za predsednicu Evropske federacije novinara (EFJ) na Izbornoj skupštini održanoj u Izmiru, i prva je žena na čelu te organizacije od njenog osnivanja 1994. godine.
“Živimo u svetu u kojem se novinari ubijaju, pritvaraju i tuže, gde žene rade za manje plate, gde su novinari izloženi napadima i uvredama, u svetu u kojem mnogim novinarima nisu zaštićena radnička ni socijalna prava, a kolektivni ugovori su slabi ili ne postoje, gde su frilenseri bez prava, a opstanak javnih medija ugrožen”, rekla je Sever nakon izbora i obećala beskompromisnu borbu za profesionalno novinarstvo i bezbednost novinara.
Osim što je prva žena na ovoj funkciji, Maja Sever je i prva sa Balkana koja dolazi na čelno mesto Federacije, kao i novoizabrani potpredsednik, novinar iz Turske Mustafa Kuleli. Nova predsednica je od 1990. godine zaposlena na Hrvatskoj radio-televiziji, predsednica je Sindikata novinara Hrvatske od 2019, a godinu dana ranije ponela je nagradu “Novinarka godine” Hrvatskog novinarskog društva.
EFJ okuplja preko 300 hiljada novinara iz 72 novinarske organizacije, iz 45 država, a iz naše zemlje članovi su Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), od 1994. godine, Udruženje novinara Srbije (UNS), od 2003, i Sindikat novinara Srbije (SINOS), od 2006. godine.
Majmunske boginje
Registrovan prvi slučaj u Srbiji
Uz korona virus, svetom se odnedavno šire i majmunske boginje, koje izaziva virusna zoonoza (virus koji se na ljude prenosi sa životinja) iz porodice velikih boginja (variola vera), a prvi slučaj je prošle nedelje registrovan u Srbiji. Radi se o importovanom slučaju, što će reći da je osoba sa bolešću došla iz inostranstva.
Oboleli je smešten u jednu bolnicu gde dobija adekvatnu simptomatsku terapiju i, kako saopštavaju nadležni, uspešno se oporavlja. Po rečima stručnjaka, virus majmunskih boginja ne prenosi se lako sa čoveka na čoveka i potrebna je duga izloženost da bi se prenela infekcija.
Majmunske boginje do sada su zaražavale žitelje Afrike, prvi slučaj je zabeležen pre 52 godine, a poslednjih meseci otkriveni su slučajevi u dvedesetak evropskih zemalja, kao i na Bliskom istoku, u Severnoj i Južnoj Americi i Australiji. Imaju slične simptome kao velike boginje, ali su manje opasne i smrtnost je kod obolelih od tri do šest odsto. Za neke od inficiranih poznato je da su boravili u afričkim zemljama, dok za druge takve informacije ne postoje i opravdana je bojazan da se virus širi “ispod radara”.
Po navodima Svetske zdravstvene organizacije, radi se o samoograničavajućoj bolesti čiji simptomi traju od dve do četiri nedelje i podrazumevaju temperaturu, jaku glavobolju, oticanje limfnih čvorova, bol u mišićima i manjak energije, a osip se javlja do tri dana nakon pojave temperature. Teži oblici nisu česti i uglavnom se javljaju među decom.
Kraj NBA sezone
Bjelica sa Voriorsima do šampionskog prstena
foto: ap…
U šestoj utakmici finala američke NBA košarkaške lige, Golden Stejt Voriorsi iz San Franciska zabeležili su četvrtu pobedu nad Boston Seltiksima i osvojili sedmu titulu prvaka, a u šampionskom timu ove godine bio je i naš Nemanja Bjelica (34). Tako je postao četvrti igrač iz Srbije koji je poneo šampionski prsten NBA, nakon Darka Miličića, Peđe Stojakovića i Ognjena Kuzmića.
Miličić je imao skromnu minutažu u pohodu Detroit Pistonsa na titulu u sezoni 2003/2004, Kuzmić je sa rezervne klupe napustio Voriorse pre nego što su pobedili u finalu 2015. godine, i jedino je Stojaković imao zapaženu ulogu u osvajanju prvog mesta, i to u ekipi Dalas Maveriksa 2011. godine.
Bjelica je u San Francisko došao nakon tri godine provedene u Sakramentu i u protekloj sezoni je u proseku bio 16 minuta na terenu, postizao preko šest poena po utakmici i, mada je ulazio sa klupe, dao je značajan doprinos u osvajanju titule. Zablistao je pre 14 godina u Crvenoj zvezdi, pa ostavio traga u Baskoniji i Fenerbahčeu, a od 2015. je u najjačoj ligi na svetu. Prve tri godine je proveo u Timbervulvsima iz Mineapolisa. Sa reprezentacijom Srbije osvojio je po jednu evropsku i svetsku srebrnu medalju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Studenti me jesu pitali da li bih hteo da budem na listi i ja sam potvrdno odgovorio”, kaže rektor Vladan Đokić u razgovoru za “Vreme”. Pričali smo o udarima na univerzitet, njegovim odlascima u Brisel i tome da li se boji da studentski pokret skreće udesno. A na konstataciju da će morati otići sa mesta rektora ako postane poslanik ili, ko zna, premijer, profesor Đokić kaže: “Videćemo da li će i kada doći taj trenutak. Može da bude pre, a možda i posle završetka mog rektorskog mandata”
Ukoliko se ne ujedine, već odluče da se kao fragmenti pojave na izborima, opozicione stranke proevropskog usmerenja ne samo da će izvršiti političko samoubistvo već će to samoubistvo proizvesti štetu po okolinu. U slučaju da neke stranke izađu same na izbore, bilo bi to kao da skaču sa zgrade ispod koje se okupila gomila ljudi protiv režima
“Našao sam se okružen poražavajuće mladim ljudima. A i inače znam da su mladi – nama vandalizuju prostor bezmalo nekoliko puta mesečno, imamo nadzorne kamere, to su uvek mlada golobrada lica. To je muški svet, sačinjen od mladih muškaraca, koji zaista nemaju ništa pametnje da rade nego da uništavaju nečiju imovinu ili da nekog tuku. Ali sa strahovitim uverenjem”
Iz godine u godinu medijski konkursi su postajali sredstvo kojim režim plaća svoju medijsku poslugu, što pojednostavljeno znači: građani izdvajaju pare da im neko nudi lažnu stvarnost i da ih dodatno truje radioaktivnom mržnjom. Odnosno, plaćaju da ih neko laže i od njih pravi budale
“Je li moguće da neko misli da je u redu i dobro za Srbiju da bude jedna od nekoliko zemalja na svetu koje nemaju nikakvo regulatorno telo? Je li moguće da neko misli da je dobro da se raspada Upravni odbor Javnog medijskog servisa? Nisam uopšte optimista i realno je očekivati da ćemo naići na zid, ali treba pokušati”
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.