U tri grada u toku su protesti građana i ekoloških aktivista – Majdanpeku, Novom Pazaru i Novom Sadu. Majdanpečani negoduju zbog rušenja planine Starice za potrebe rudnika bakra (vidi tekst na strani 20), Novopazarci traže prestanak izlivanja mazuta u reku Rašku iz gradske toplane i kazne za odgovorne, a Novosađani brane zelene oaze Šodroš i Kameničku adu na Dunavu od uništenja zbog izgradnje mosta i stambeno-poslovnog kompleksa.
Pre dve nedelje, novopazarska JP Gradska toplana izlila je u Rašku veliku količinu otpadne vode pomešanu sa mazutom, što je podiglo javnost, a Inicijativa “Za zdrav Novi Pazar” okupila je na protestu nekoliko stotina građana.
Na skupu se čulo da najveći deo otpadnih voda u Rašku i druge reke dospeva bez prečišćavanja, a česti su slučajevi izlivanja toksičnih materija industrijskog porekla, što je sve posledica neodgovornosti vlasti i nedostatka stručnog upravljanja vodnim resursima.
“U Rašku se godinama izlivaju i otpadne vode iz kamenjara, mesara i fabrika, reka Trnavica je otvorena kanalizacija, a ništa bolja situacija nije ni sa Jošanicom i Ljudskom”, ističu Novopazarci.
A poput grupe Majdanpečana koja kampuje na planini Starici, i novosadski aktivisti telima brane svoje oaze nadomak grada. Reagovali su nakon što je prošle nedelje počelo krčenje šume u blizini plaže Šodroš, kao priprema za izgradnju novog mosta na Dunavu, ali i luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa nazvanog u čaršiji “Novi Sad na vodi”, koji izaziva proteste brojnih udruženja i stranaka već tri godine. Aktivisti koji kampuju u Šodrošu zahtevaju obustavu radova i zaštitu prirode na levoj obali Dunava.
Doktori na sudu
Odbrana dr Žujovića u skafanderu
foto: nova / goran srdanov…
Na drugom sudskom ročištu po tužbi dr Predraga Kona, bivšeg člana Kriznog štaba, optuženi pulmolog dr Dejan Žujović pojavio se sa maskom i u skafanderu na kojem su bila ispisana imena preminulih lekara tokom pandemije kovida 19. Epidemiolog Kon tužio je Žujovića zbog stavova i ocena iznetih u kolumni “Glamočko gluho kolo”, objavljenoj novembra prošle godine na portalu “Nova”, i zbog povrede časti i ugleda i nanetog duševnog bola traži 400.000 dinara odštete. To je druga tužba Kona protiv Žujovića, a prva je odbačena. U spornom tekstu, Žujović smatra sve članove Kriznog štaba odgovornim za veliku smrtnost građana Srbije od posledica korona virusa.
Doktor Žujović, već iskusan u medijskim nastupima, došao je obučen za “crvenu kovid zonu” i tri sata izdržao u sudnici u skafanderu, dok je doktor Kon davao iskaz. Žujovićevo saslušanje odloženo je za oktobar, a on je nakon ročišta izjavio da se ne radi o svađi dvojice kolega, već je u pitanju “kritika odnosa nadležnih prema neophodnim postupcima tokom kovid pandemije”.
Doktor Kon nije želeo da daje izjave, a njegovu ponudu da povuče tužbu ukoliko se Žujović javno izvini tuženi je odbacio jer “ima 430 razloga za to”, a to je “ukupan broj umrlih zdravstvenih radnika od korona virusa”.
Osim ovim suđenjem, epidemija se vraća u glavne vesti i zbog rasta broja zaraženih i hospitalizovanih, a stručnjaci već početkom jula očekuju novi talas i pozivaju na oprez, bez obzira na to što mutirani virus za sada prouzrokuje blažu kliničku sliku kod većine obolelih.
Skupština evropskih novinara
Novinarka HRT-a Maja Sever na čelu EFJ-a
04-EFJ Mogens Bjeregord, Maja Sever, Mustafa Kuleli – foto-NUNS…
Novinarka iz Zagreba Maja Sever (na slici desno), izabrana je za predsednicu Evropske federacije novinara (EFJ) na Izbornoj skupštini održanoj u Izmiru, i prva je žena na čelu te organizacije od njenog osnivanja 1994. godine.
“Živimo u svetu u kojem se novinari ubijaju, pritvaraju i tuže, gde žene rade za manje plate, gde su novinari izloženi napadima i uvredama, u svetu u kojem mnogim novinarima nisu zaštićena radnička ni socijalna prava, a kolektivni ugovori su slabi ili ne postoje, gde su frilenseri bez prava, a opstanak javnih medija ugrožen”, rekla je Sever nakon izbora i obećala beskompromisnu borbu za profesionalno novinarstvo i bezbednost novinara.
Osim što je prva žena na ovoj funkciji, Maja Sever je i prva sa Balkana koja dolazi na čelno mesto Federacije, kao i novoizabrani potpredsednik, novinar iz Turske Mustafa Kuleli. Nova predsednica je od 1990. godine zaposlena na Hrvatskoj radio-televiziji, predsednica je Sindikata novinara Hrvatske od 2019, a godinu dana ranije ponela je nagradu “Novinarka godine” Hrvatskog novinarskog društva.
EFJ okuplja preko 300 hiljada novinara iz 72 novinarske organizacije, iz 45 država, a iz naše zemlje članovi su Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), od 1994. godine, Udruženje novinara Srbije (UNS), od 2003, i Sindikat novinara Srbije (SINOS), od 2006. godine.
Majmunske boginje
Registrovan prvi slučaj u Srbiji
Uz korona virus, svetom se odnedavno šire i majmunske boginje, koje izaziva virusna zoonoza (virus koji se na ljude prenosi sa životinja) iz porodice velikih boginja (variola vera), a prvi slučaj je prošle nedelje registrovan u Srbiji. Radi se o importovanom slučaju, što će reći da je osoba sa bolešću došla iz inostranstva.
Oboleli je smešten u jednu bolnicu gde dobija adekvatnu simptomatsku terapiju i, kako saopštavaju nadležni, uspešno se oporavlja. Po rečima stručnjaka, virus majmunskih boginja ne prenosi se lako sa čoveka na čoveka i potrebna je duga izloženost da bi se prenela infekcija.
Majmunske boginje do sada su zaražavale žitelje Afrike, prvi slučaj je zabeležen pre 52 godine, a poslednjih meseci otkriveni su slučajevi u dvedesetak evropskih zemalja, kao i na Bliskom istoku, u Severnoj i Južnoj Americi i Australiji. Imaju slične simptome kao velike boginje, ali su manje opasne i smrtnost je kod obolelih od tri do šest odsto. Za neke od inficiranih poznato je da su boravili u afričkim zemljama, dok za druge takve informacije ne postoje i opravdana je bojazan da se virus širi “ispod radara”.
Po navodima Svetske zdravstvene organizacije, radi se o samoograničavajućoj bolesti čiji simptomi traju od dve do četiri nedelje i podrazumevaju temperaturu, jaku glavobolju, oticanje limfnih čvorova, bol u mišićima i manjak energije, a osip se javlja do tri dana nakon pojave temperature. Teži oblici nisu česti i uglavnom se javljaju među decom.
Kraj NBA sezone
Bjelica sa Voriorsima do šampionskog prstena
foto: ap…
U šestoj utakmici finala američke NBA košarkaške lige, Golden Stejt Voriorsi iz San Franciska zabeležili su četvrtu pobedu nad Boston Seltiksima i osvojili sedmu titulu prvaka, a u šampionskom timu ove godine bio je i naš Nemanja Bjelica (34). Tako je postao četvrti igrač iz Srbije koji je poneo šampionski prsten NBA, nakon Darka Miličića, Peđe Stojakovića i Ognjena Kuzmića.
Miličić je imao skromnu minutažu u pohodu Detroit Pistonsa na titulu u sezoni 2003/2004, Kuzmić je sa rezervne klupe napustio Voriorse pre nego što su pobedili u finalu 2015. godine, i jedino je Stojaković imao zapaženu ulogu u osvajanju prvog mesta, i to u ekipi Dalas Maveriksa 2011. godine.
Bjelica je u San Francisko došao nakon tri godine provedene u Sakramentu i u protekloj sezoni je u proseku bio 16 minuta na terenu, postizao preko šest poena po utakmici i, mada je ulazio sa klupe, dao je značajan doprinos u osvajanju titule. Zablistao je pre 14 godina u Crvenoj zvezdi, pa ostavio traga u Baskoniji i Fenerbahčeu, a od 2015. je u najjačoj ligi na svetu. Prve tri godine je proveo u Timbervulvsima iz Mineapolisa. Sa reprezentacijom Srbije osvojio je po jednu evropsku i svetsku srebrnu medalju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako je vlast zanemela posle hapšenja sada već bivšeg načelnika beogradske policije? Šta su pokazale objave odbeglog osuđenika i pripadnika “kavačkog klana” Miloša Medenice dok je policija ćutala? Zašto su tabloidi iznenada počeli štancati samo zvanična obaveštenja? Ko su Saša Vuković Boske i Aleksandar Nešović Baja? Kakav je bio javni imidž Veselina Milića, a kakvi njegovi odnosi sa Zvonkom Veselinovićem, Nikolom Petrovićem i Slavišom Kokezom? Zašto je bivši načelnik bio neka vrsta posebne vrste unutar sistema vlasti Aleksandra Vučića? Otkud Milić u organizaciji i prikrivanju ubistva koje ima mafijaški predznak i mogu li ovakvi slučajevi da se završe na jednom ubistvu
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko
Mesec dana nakon nasilja ispred Medicinskog fakulteta u noći izbora za studentski parlament, tužilaštvo je formiralo predmet o slučaju u kom se pojavilo i privatno obezbeđenje Kliničkog centra. Trag od te noći vodi do višemilionskog posla sa firmama za privatno obezbeđenje i pitanja ko rukovodi bezbednošću najveće zdravstvene ustanove u Srbiji
Do svog poslednjeg dana Predrag Koraksić Corax je radio i stvarao karikature koje su o društvu i državi govorile jasnije i pouzdanije nego hiljade reči. Iz dana u dan iscrtavao nam je golu i često gorku istinu razotkrivajući i ismevajući moćnike i uzurpatore vlasti. Prošle subote srce je stalo i okončalo dugu i plodonosnu životnu odiseju jednog od najznamenitijih karikaturista Balkana i jedinstvenog tribuna za slobodu i pravdu
Pred snagom zajedništva i željom za pravdom, pred radošću života koji ispliva uvek, čak i kad je okružen krvožednim lojalistima i kad se kašlje od suzavca. Reče neko ovih dana: na Slaviju se ne zove, na Slaviju se dolazi
Širok front može da okupi samo borba protiv korupcije jer ona nagriza birače vlasti i opozicije, prozapadne liberale i proruske nacionaliste, vernike i ateiste, urbane i ruralne, mlađe i starije, obrazovane i polupismene
Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova
Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!