

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Promene na Radiju S
Novi vlasnik Radija S odlučio je da iz programa Radija S2 izbaci popularnu emisiju “Buđenje”, a o tome su u ponedeljak javnost obavestili autori i voditelji Dragan Ilić i Dejana Milović Buha.
“Nakon deset godina emitovanja naše emisije, novi vlasnik obavestio nas je o prekidu saradnje. Ova odluka je odmah stupila na snagu, pa se emisija više neće emitovati na ovoj frekvenciji. Očigledno se naš program ne uklapa u viziju novih vlasnika, pa ćemo potražiti novi kanal kojim ćemo vam se obratiti. Želeo bih da naglasim da smo se u realizaciji našeg programa uvek vodili profesionalnim i etičkim standardima. Tako će biti i ubuduće”, poručio je preko društvenih mreža Dragan Ilić, dugogodišnji kolumnista našeg nedeljnika, koji je sa Goricom Nešović pre više od dve decenije na Radiju B92 pokrenuo slušani jutarnji program.
Dragan Ilić i Gorica Nešović su na Devesetdvojci kreirali i vodili “Dizanje” sedam godina, da bi 2010. osnovali sopstvenu produkciju “Supermiš d.o.o.” i svoju emisiju “Buđenje “ prvo emitovali na Radio Beogradu, a od 2014. na Radio Indeksu, kasnije preimenovanom u Radio S2. Nakon smrti Gorice Nešović u oktobru 2022. godine, uz Dragana Ilić “Buđenje” vodi Dejana Milović Buha.
A novi većinski vlasnik Radija S2 je izvesni Bogdan Todorović iz Šapca. Njegova firma “S Controls” preuzela je u maju prošle godine 51 odsto udela u vlasništvu Radiodifuznog preduzeća “Radio S”, a ostatak i dalje drži porodica funkcionera Socijalističke partije Srbije Zorana Anđelkovića. Todorović je u biznisu od 2016. godine i do prošle godine bavio se, ako je suditi po registraciji u APR-u, poslovima osiguranja da bi firmu “S Controls” osnovao malo pre nego što je kupio Radio S. I čim je zakoračio u medijski biznis rešio je da ukine jednu od najslušanijih emisija, valjda da se osigura na vreme.


Upozorenje proizvođača mleka
Nakon fantomskih birača pojavile su se i fantomske krave, a na ovu pojavu upozorila su udruženja proizvođača mleka iz Šumadije i Mačve, prozvavši državu da spreči zloupotrebe agrarnih fondova. Proizvođači kažu da su ukrštanjem podataka došli do zaključka da su u prošloj godini isplaćene subvencije za 228.000 muznih krava, a u Srbiji ih po zvaničnim podacima ima oko 150.000.
“To znači da su nekome isplaćene subvencije za više od 78.000 krava koje ne postoje”, upozorio je Milija Palamarević, predsednik Udruženja proizvođača mleka centralne Srbije, i dodao u izjavi za FoNet da zahtevaju od Vlade i Uprave za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede da očiste registar od fiktivnih krava, koje, kako kaže, “postoje samo na papiru, ali ne i na livadama i u stajama”.
Subvencije iznose 40.000 dinara i ako je verovati podacima udruženja proizvođača, država je isplatila blizu 3,2 milijarde dinara, odnosno preko 27 miliona evra za nepostojeće muzne krave. Zato se traži čipovanje krava kako bi se onemogućile ovakve manipulacije, a Palmirović ističe i da novac koji ostane nakon što država očisti spiskove treba preusmeriti onima koji se zaista bave proizvodnjom mleka, najpre kroz povećanje subvencija sa 40.000 na 55.000 dinara i plaćanja čipovanja.
Vlast za sada štiti i neguje fantomske birače, a čini se da će se i fantomskih krava teško odreći.
Investicija opštine Blace
I u opštini Blace su odlučili da svoju privrženost veri pokažu podizanjem ogromnog krsta, a za tu investiciju iz opštinskog budžeta izdvojiće, kako otkrivaju Južne vesti, preko sedam miliona dinara.
U Opštinskoj upravi kažu da je inicijativa za izgradnju “Časnog krsta” potekla od grupe građana, da je potom Skupština opštine formirala Odbor za podizanje spomen-obeležja, a saglasnost su dali Ministarstvo kulture i Niška eparhija Srpske pravoslavne crkve. Tehnička dokumentacija pokazuje da će se “Časni krst” sastojati od noseće betonske konstrukcije, čelične potkonstrukcije i aluminijumske skulpture, a sve ukupno visine 19,7 metara.
U prvoj fazi, tokom 60 radnih dana, biće podignute betonska konstrukcija i čelična potkonstrukcija, a potom će biti postavljen aluminijumski krst, i sve ukupno će koštati 60 hiljada evra. Ostaje da se vidi da li će “skulptura” biti primećena tamo gde treba i doneti opštini Blace boljitak i napredak.


Izbor PC Pressa
Da je “Vreme” na internetu svojim inovacijama skrenulo pažnju publike potvrdio je i izbor časopisa “PC Press” za najbolje sajtove, stranice na društvenim mrežama i aplikacije u Srbiji u prošloj godini. Naš sajt ponovo je uvršten među pet najboljih u kategoriji Vesti i mediji. Ovo priznanje “PC Press” je dodelio sajtu “Vremena” i 1997, 1998, 2000, 2003, 2004, 2005. i 2006. godine.
“PC Press” od 1997. godine objavljuje izbor “Top 50 najboljih onlajn stvari”, a kako ističu u ovoj kompaniji, cilj im je od prvog dana korisna upotreba interneta. U Srbiji postoji više od 100.000 sajtova na nacionalnom domenu, tri puta više sajtova na internacionalnim domenima i preko pola miliona naloga na društvenim mrežama, a među njima stručni žiri “PC Pressa” je izabrao najboljih 50 u osam kategorija – pored Vesti i mediji, i eCommerce, Poslovni i društveni servisi, Obrazovanje i kultura, Dom i porodica, Sport i turizam, Društvene mreže i Mobilne aplikacije. Pored sajta Vreme.com, u okviru kategorije Vesti i mediji, dobitnici priznanja su i Cenzolovka.rs, Biznis.kurir.rs, Bif.rs i Forbes.n1info.rs, koji je i nosilac statue za 2023. godinu.
Večita mržnja


Mladi golman Balša Popović (23) neće potpisati ugovor sa Crvenom zvezdom, jer su se protiv njega podigle navijačke grupe zbog starog snimka na kojem peva Partizanovu pesmu. Njegov transfer je najavljen početkom januara, ali je desetak dana kasnije isplivao sporni snimak i tada je već bilo jasno da će se rukovodstvo popustiti pred zahtevom vođa navijača.
Popović se najverovatnije vraća u OFK Beograd, u čijem je dresu blistao u jesenjem delu prvenstva Prve lige Srbije. Ponikao je u OFK Grblju iz Radanovića kraj Kotora, a nakon neuspele probe u Partizanu pre tri godine, prelazi u lazarevačku Kolubaru. Od letos je na Karaburmi, a nosi dres i mlade reprezentacije Crne Gore.
“Doveli smo malog Balšu Popovića koji je bio najbolji golman Prve lige Srbije, tako da imamo golmana za budućnost”, poručio je pre mesec dana Zvezdan Terzić, ali mržnja koja vlada između navijača dva kluba je dostigla zastrašujuće razmere i pred njom je poklekao i moćni generalni direktor Zvezde.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve