Munib Mujagić nije bio među onim predsednicima opština koji su krajem septembra podneli ostavke i time izazvali vanredne lokalne izbore u svojim sredinama. Ostalo mu je još pola godine da vodi Sjenicu i, kako je sam objasnio, “realizuje razvojne programe opštine”, ali se prošle nedelje, preko noći, raspala vladajuća većina u Sjenici i voljom 20 od 39 odbornika Mujagić je smenjen.
Kao kadar Stranke pravde i pomirenja (SPP) Usame Zukorlića, iza sebe je donedavno imao desetoro odbornika iz svoje partije, sedmoro iz Sandžačke demokratske partije (SDP) Rasima Ljajića, petoro naprednjaka, dvoje socijalista i četvoro odbornika Grupe građana “Bez diskriminacije”. Opoziciju je sa devet odbornika predvodila Stranka demokratske akcije (SDA), koja je od 2012. do 2020. godine čvrsto vladala Sjenicom. A ta vlast SDA bila je oličena u dugogodišnjem čelniku opštine Hazbi Mujoviću, koji je zbog brojnih afera 2020. izgubio izbore, potom smenjen sa čela sjeničkog odbora SDA i čak isključen iz stranke. No, nedavno se vratio na čelo Opštinskog odbora SDA i krenuo u rušenje lokalne vlasti.
Zahtev za smenu su inicirali odbornici SDA i Grupe građana “Bez diskriminacije”, a Mujagić je sve učinio da opstruiše zakazivanje vanredne sednice lokalnog parlamenta. Čak je ubedio odbornike “Bez diskriminacije” da povuku potpise sa zahteva, ali na kraju su stranu promenili dojučerašnji partneri iz SDP-a, pa je sednica održana. Nova većina, sastavljena od odbornika SDA i SDP-a, uz podršku nekoliko prebega iz SPP-a, smenila je predsednika opštine.
No, Mujagić i SPP smatraju da je sednica nelegalna jer na zahtevu za sazivanje posle povlačenja “Bez diskriminacije” više nije bilo potpisa trećine odbornika i sada se čekaju odluke Upravnog suda i Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. U aktuelnom sazivu već je više puta menjan sastav vladajuće većine, baš kao što su se proteklih godina potpisivala i raskidala “strateška savezništva” triju najvećih bošnjačkih stranaka, a i svaka od njih je imala odmetnika i preletača. Tako je i Mujagić do pre deset godina bio istaknuti član i funkcioner SDA.
Presuda u korist zaposlenih
Blokada računa niške Hitne pomoći
foto: fonet…
Od prošle nedelje, račun niškog Zavoda za urgentnu medicinu (ZUM) je u blokadi, jer su na prinudnu naplatu počele da stižu pravosnažne i izvršne presude u korist zaposlenih, koji su tužili ZUM zbog neisplaćenih naknada za prekovremeni rad od 2018. do 2021. godine.
Nenad Žikić, predsednik Sindikalne organizacije Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije, ističe da su mesecima unazad pokušavali da ukažu i pomognu direktorki dr Snežani Radivojević u rešavanju aktuelnih problema, ali da ona “apsolutno ništa nije prihvatila i situacija je postajala sve teža”. Osim što im se duguje za prekovremeni rad i što rade u lošim uslovima, radnici ZUM-a ove godine nisu dobili ni radnu obuću ni radnu odeću iako je to obaveza koja je propisana Pravilnikom, ističu sindikalisti.
“Iako je bilo evidentno da će doći do blokade računa, to nije sprečilo rukovodstvo da organizuje proslavu povodom slave Svetih Kozme i Damjana 14. novembra ove godine, u stilu kao da ‘sutra ne postoji’. Oko 200.000 dinara utrošeno je za ketering i stonu cvetnu dekoraciju”, ističe se u saopštenju Sindikata i naglašava da na proslavu nisu bili pozvani svi zaposleni, već samo malobrojni koje je direktorka smatrala podobnim.
Kako će Hitna pomoć funkcionisati pod blokadom računa, niko u ovoj ustanovi nije bio voljan da odgovori zainteresovanim medijima.
Američki milioner u Kragujevcu
Radnički čeka Mandarića
foto: ap…
Od kraja osamdesetih valjda nije prošla godina a da se ime američkog milijardera srpskog porekla Milana Mandarića (85) nije pomenulo u javnosti kao spasonosno za neki klub, počev od Crvene zvezde kojoj je tada pomogao da dovede Dragana Stojkovića Piksija i Miodraga Belodedića, a zaključno sa kragujevačkim Radničkim, u koji, po najavama nekih medija, samo što nije uložio novac.
Mandarić je u društvo čelnika Radničkog prošle subote gledao u Kragujevcu prvenstvenu utakmicu domaćina sa Novim Pazarom, ali niko od njih nije dao izjavu. No, mediji su preneli kratku vest sa klupskog sajta u kojoj se kaže da je gost “izrazio spremnost za potencijalnu saradnju”. I već sledećeg dana su osvanuli naslovi koji najavljuju dolazak novog suvlasnika u januaru.
Nakon što se sedamdesetih obogatio u Sjedinjenim Američkim Državama na proizvodnji računarske opreme (bio je jedan od začetnika prebogate Silicijumske doline), počeo je da investira u fudbal, prvo u Americi, a potom u Evropi. U naredne četiri decenije bio je vlasnik ili suvlasnik brojnih klubova – engleskih Portsmuta, Šefilda i Lestera, francuske Nice, belgijskih Standarda i Šarlroa i na kraju, jedinog kluba sa naših prostora, slovenačke Olimpije. Nedavno je prodao akcije u ljubljanskom klubu uz reči kako ga je “sam đavo nagovorio da prihvati da pomogne Olimpiji” i da je “manje problema imao u tri engleska kluba za 17 godina nego u Olimpiji za šest godina”, uz zaključak da se neće više uplitati ni u jedan klub sa Balkana jer “nema tu dobrih uslova za biznis”.
Da li se vremešni bogataš predomislio pošto država gradi novi stadion u Kragujevcu, a i aktuelna vlast je uvek spremna na javno-privatna partnerstva, pokazaće naredni dani i nedelje.
Raspadnuta vozila GSP Beograd
“Harmonika” pukla na pola
04-03…
Gradski prevoz u Beogradu je svakodnevna tema žitelja glavnog grada jer mnoge dovodi do ludila zbog čestih gužvi, brojnih starih i prljavih vozila i sve češće priučenih vozača. Uz to, i fizički ih ugrožava kao nikada ranije i mnogi sa strahom ulaze u vozila Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP), koja poslednjih godina često izazivaju saobraćajne nesreće ili se zapale zbog neispravnosti. A ove nedelje jedan zglobni autobus GSP-a se jednostavno prepolovio u centru grada, kod Mašinskog fakulteta; na sreću, bio je prazan i nije bilo povređenih. Iz Dispečerskog centra GSP-a su objasnili da događaj “nije ugrozio saobraćaj” i istakli da je autobus bio na putu ka servisu, ali da se tokom vožnje pocepao gumeni deo harmonike.
I ovo saopštenje GSP-a na neki način potvrđuje da je tehnička ispravnost vozila na niskom nivou i da je taj zglobni autobus, koji na liniji 65 vozi od Zvezdare do Bežanije, mogao i dan ranije da se razdvoji u toku vožnje, ali krcat putnicima. GSP će nakon ovog incidenta isključiti sve autobuse ovog tipa iz saobraćaja i prekontrolisati njihovu tehničku ispravnost. Takvih autobusa je 27 i svi su stariji od 15 godina.
Razdvajanje autobusa je treća teška havarija vozila GSP-a tokom vožnje u poslednjih mesec dana. Bez obzira što je gradonačelnik u ostavci Aleksandar Šapić smanjio cene karata i relaksirao kontrolu, čini se da su javni prevoz i GSP kao raspali gubitaš na velikoj usluzi opoziciji, jer su svakodnevno najgora reklama za vladajuće naprednjake.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!