Munib Mujagić nije bio među onim predsednicima opština koji su krajem septembra podneli ostavke i time izazvali vanredne lokalne izbore u svojim sredinama. Ostalo mu je još pola godine da vodi Sjenicu i, kako je sam objasnio, “realizuje razvojne programe opštine”, ali se prošle nedelje, preko noći, raspala vladajuća većina u Sjenici i voljom 20 od 39 odbornika Mujagić je smenjen.
Kao kadar Stranke pravde i pomirenja (SPP) Usame Zukorlića, iza sebe je donedavno imao desetoro odbornika iz svoje partije, sedmoro iz Sandžačke demokratske partije (SDP) Rasima Ljajića, petoro naprednjaka, dvoje socijalista i četvoro odbornika Grupe građana “Bez diskriminacije”. Opoziciju je sa devet odbornika predvodila Stranka demokratske akcije (SDA), koja je od 2012. do 2020. godine čvrsto vladala Sjenicom. A ta vlast SDA bila je oličena u dugogodišnjem čelniku opštine Hazbi Mujoviću, koji je zbog brojnih afera 2020. izgubio izbore, potom smenjen sa čela sjeničkog odbora SDA i čak isključen iz stranke. No, nedavno se vratio na čelo Opštinskog odbora SDA i krenuo u rušenje lokalne vlasti.
Zahtev za smenu su inicirali odbornici SDA i Grupe građana “Bez diskriminacije”, a Mujagić je sve učinio da opstruiše zakazivanje vanredne sednice lokalnog parlamenta. Čak je ubedio odbornike “Bez diskriminacije” da povuku potpise sa zahteva, ali na kraju su stranu promenili dojučerašnji partneri iz SDP-a, pa je sednica održana. Nova većina, sastavljena od odbornika SDA i SDP-a, uz podršku nekoliko prebega iz SPP-a, smenila je predsednika opštine.
No, Mujagić i SPP smatraju da je sednica nelegalna jer na zahtevu za sazivanje posle povlačenja “Bez diskriminacije” više nije bilo potpisa trećine odbornika i sada se čekaju odluke Upravnog suda i Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. U aktuelnom sazivu već je više puta menjan sastav vladajuće većine, baš kao što su se proteklih godina potpisivala i raskidala “strateška savezništva” triju najvećih bošnjačkih stranaka, a i svaka od njih je imala odmetnika i preletača. Tako je i Mujagić do pre deset godina bio istaknuti član i funkcioner SDA.
Presuda u korist zaposlenih
Blokada računa niške Hitne pomoći
foto: fonet…
Od prošle nedelje, račun niškog Zavoda za urgentnu medicinu (ZUM) je u blokadi, jer su na prinudnu naplatu počele da stižu pravosnažne i izvršne presude u korist zaposlenih, koji su tužili ZUM zbog neisplaćenih naknada za prekovremeni rad od 2018. do 2021. godine.
Nenad Žikić, predsednik Sindikalne organizacije Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije, ističe da su mesecima unazad pokušavali da ukažu i pomognu direktorki dr Snežani Radivojević u rešavanju aktuelnih problema, ali da ona “apsolutno ništa nije prihvatila i situacija je postajala sve teža”. Osim što im se duguje za prekovremeni rad i što rade u lošim uslovima, radnici ZUM-a ove godine nisu dobili ni radnu obuću ni radnu odeću iako je to obaveza koja je propisana Pravilnikom, ističu sindikalisti.
“Iako je bilo evidentno da će doći do blokade računa, to nije sprečilo rukovodstvo da organizuje proslavu povodom slave Svetih Kozme i Damjana 14. novembra ove godine, u stilu kao da ‘sutra ne postoji’. Oko 200.000 dinara utrošeno je za ketering i stonu cvetnu dekoraciju”, ističe se u saopštenju Sindikata i naglašava da na proslavu nisu bili pozvani svi zaposleni, već samo malobrojni koje je direktorka smatrala podobnim.
Kako će Hitna pomoć funkcionisati pod blokadom računa, niko u ovoj ustanovi nije bio voljan da odgovori zainteresovanim medijima.
Američki milioner u Kragujevcu
Radnički čeka Mandarića
foto: ap…
Od kraja osamdesetih valjda nije prošla godina a da se ime američkog milijardera srpskog porekla Milana Mandarića (85) nije pomenulo u javnosti kao spasonosno za neki klub, počev od Crvene zvezde kojoj je tada pomogao da dovede Dragana Stojkovića Piksija i Miodraga Belodedića, a zaključno sa kragujevačkim Radničkim, u koji, po najavama nekih medija, samo što nije uložio novac.
Mandarić je u društvo čelnika Radničkog prošle subote gledao u Kragujevcu prvenstvenu utakmicu domaćina sa Novim Pazarom, ali niko od njih nije dao izjavu. No, mediji su preneli kratku vest sa klupskog sajta u kojoj se kaže da je gost “izrazio spremnost za potencijalnu saradnju”. I već sledećeg dana su osvanuli naslovi koji najavljuju dolazak novog suvlasnika u januaru.
Nakon što se sedamdesetih obogatio u Sjedinjenim Američkim Državama na proizvodnji računarske opreme (bio je jedan od začetnika prebogate Silicijumske doline), počeo je da investira u fudbal, prvo u Americi, a potom u Evropi. U naredne četiri decenije bio je vlasnik ili suvlasnik brojnih klubova – engleskih Portsmuta, Šefilda i Lestera, francuske Nice, belgijskih Standarda i Šarlroa i na kraju, jedinog kluba sa naših prostora, slovenačke Olimpije. Nedavno je prodao akcije u ljubljanskom klubu uz reči kako ga je “sam đavo nagovorio da prihvati da pomogne Olimpiji” i da je “manje problema imao u tri engleska kluba za 17 godina nego u Olimpiji za šest godina”, uz zaključak da se neće više uplitati ni u jedan klub sa Balkana jer “nema tu dobrih uslova za biznis”.
Da li se vremešni bogataš predomislio pošto država gradi novi stadion u Kragujevcu, a i aktuelna vlast je uvek spremna na javno-privatna partnerstva, pokazaće naredni dani i nedelje.
Raspadnuta vozila GSP Beograd
“Harmonika” pukla na pola
04-03…
Gradski prevoz u Beogradu je svakodnevna tema žitelja glavnog grada jer mnoge dovodi do ludila zbog čestih gužvi, brojnih starih i prljavih vozila i sve češće priučenih vozača. Uz to, i fizički ih ugrožava kao nikada ranije i mnogi sa strahom ulaze u vozila Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP), koja poslednjih godina često izazivaju saobraćajne nesreće ili se zapale zbog neispravnosti. A ove nedelje jedan zglobni autobus GSP-a se jednostavno prepolovio u centru grada, kod Mašinskog fakulteta; na sreću, bio je prazan i nije bilo povređenih. Iz Dispečerskog centra GSP-a su objasnili da događaj “nije ugrozio saobraćaj” i istakli da je autobus bio na putu ka servisu, ali da se tokom vožnje pocepao gumeni deo harmonike.
I ovo saopštenje GSP-a na neki način potvrđuje da je tehnička ispravnost vozila na niskom nivou i da je taj zglobni autobus, koji na liniji 65 vozi od Zvezdare do Bežanije, mogao i dan ranije da se razdvoji u toku vožnje, ali krcat putnicima. GSP će nakon ovog incidenta isključiti sve autobuse ovog tipa iz saobraćaja i prekontrolisati njihovu tehničku ispravnost. Takvih autobusa je 27 i svi su stariji od 15 godina.
Razdvajanje autobusa je treća teška havarija vozila GSP-a tokom vožnje u poslednjih mesec dana. Bez obzira što je gradonačelnik u ostavci Aleksandar Šapić smanjio cene karata i relaksirao kontrolu, čini se da su javni prevoz i GSP kao raspali gubitaš na velikoj usluzi opoziciji, jer su svakodnevno najgora reklama za vladajuće naprednjake.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministar Nikola Selaković „bljuje otrov“ jer ide pred sud, predsednik Aleksandar Vučić ga vatreno brani. „Vreme“ u novom broju ispituje koji su dometi slučaja Generalštaba i obračuna sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika
Suđenje ministru kulture trebalo bi da započne 4. februra po optužbi za zloupotrebu službenog položaja u aferi Generalštab. “Najavom da će pomilovati optužene u ovom slučaju Vučić najavljuje ono što niko nikad nije uradio – sam će sebe osloboditi krivične odgovornosti”, smatra profesor Bojan Pajtić. “Sve to izgleda kao odbrana čoveka koji zna da je odgovoran za ono što mu se stavlja na teret, a što naravno treba dokazati tokom samog postupka”, ocenjuje Selakovićeve istupe advokat Jovan Rajić. “Postoje dokazi – a to se na kraju vidi i iz Vučićevih izjava – da je on ‘alfa i omega’ poslovnog poteza rušenja spomenika srpske kulture za račun podmićivanja američkog predsednika”, naglašava advokat Božo Prelević
“Ekspoze ministra Selakovića je nemušti pokušaj da skrene pažnju sa svoje krivične odgovornosti i zameni je nekom drugom aferom, naravno nepostojećom, kako smo već navikli od naših političara. Taj govor u Domu Narodne skupštine je zapravo bio generalna proba iznošenja odbrane pred tužilaštvom i diskreditacija stručnjaka Zavoda koji su, između ostalog, svedoci u slučaju “Generalštab”. Svaka izgovorena reč bilo je izvrtanje istine i spinovanje činjenica”
Protiv novosadskog policajca Željka Kolbasa pokrenut je disciplinski postupak zbog sumnje da je prošlog januara u policijskoj stanici Detelnara fotografisao četvoricu aktivista Srpske napredne stranke, uhapšenih pošto su pretukli više studenata a jednoj studentkinji polomili vilicu. Nekoliko meseci posle hapšenja suđenje nije valjano ni počelo, a optužene je pomilovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tako zaustavio postupak i mogućnost da ikada budu osuđeni. Za to vreme policajcu Kolbasu preti se otkazom, a tuže ga i nekada optuženi za prebijanje studenata
Ćacilend više nije ograđeni obor, već je svuda, ušljiskao nas je i zamazao mimo naše volje. I nisu tamo samo ubice, probisveti i silovatelji. Ima i jurodivih, ekscentričnih, oriđinala, zovite ih kako hoćete. Među njima je i Dejan Stanović Kralj, jedan od šestoro čija prijava “ispunjava uslove” za kandidaturu za direktora RTS-a
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!