Munib Mujagić nije bio među onim predsednicima opština koji su krajem septembra podneli ostavke i time izazvali vanredne lokalne izbore u svojim sredinama. Ostalo mu je još pola godine da vodi Sjenicu i, kako je sam objasnio, “realizuje razvojne programe opštine”, ali se prošle nedelje, preko noći, raspala vladajuća većina u Sjenici i voljom 20 od 39 odbornika Mujagić je smenjen.
Kao kadar Stranke pravde i pomirenja (SPP) Usame Zukorlića, iza sebe je donedavno imao desetoro odbornika iz svoje partije, sedmoro iz Sandžačke demokratske partije (SDP) Rasima Ljajića, petoro naprednjaka, dvoje socijalista i četvoro odbornika Grupe građana “Bez diskriminacije”. Opoziciju je sa devet odbornika predvodila Stranka demokratske akcije (SDA), koja je od 2012. do 2020. godine čvrsto vladala Sjenicom. A ta vlast SDA bila je oličena u dugogodišnjem čelniku opštine Hazbi Mujoviću, koji je zbog brojnih afera 2020. izgubio izbore, potom smenjen sa čela sjeničkog odbora SDA i čak isključen iz stranke. No, nedavno se vratio na čelo Opštinskog odbora SDA i krenuo u rušenje lokalne vlasti.
Zahtev za smenu su inicirali odbornici SDA i Grupe građana “Bez diskriminacije”, a Mujagić je sve učinio da opstruiše zakazivanje vanredne sednice lokalnog parlamenta. Čak je ubedio odbornike “Bez diskriminacije” da povuku potpise sa zahteva, ali na kraju su stranu promenili dojučerašnji partneri iz SDP-a, pa je sednica održana. Nova većina, sastavljena od odbornika SDA i SDP-a, uz podršku nekoliko prebega iz SPP-a, smenila je predsednika opštine.
No, Mujagić i SPP smatraju da je sednica nelegalna jer na zahtevu za sazivanje posle povlačenja “Bez diskriminacije” više nije bilo potpisa trećine odbornika i sada se čekaju odluke Upravnog suda i Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. U aktuelnom sazivu već je više puta menjan sastav vladajuće većine, baš kao što su se proteklih godina potpisivala i raskidala “strateška savezništva” triju najvećih bošnjačkih stranaka, a i svaka od njih je imala odmetnika i preletača. Tako je i Mujagić do pre deset godina bio istaknuti član i funkcioner SDA.
Presuda u korist zaposlenih
Blokada računa niške Hitne pomoći
foto: fonet…
Od prošle nedelje, račun niškog Zavoda za urgentnu medicinu (ZUM) je u blokadi, jer su na prinudnu naplatu počele da stižu pravosnažne i izvršne presude u korist zaposlenih, koji su tužili ZUM zbog neisplaćenih naknada za prekovremeni rad od 2018. do 2021. godine.
Nenad Žikić, predsednik Sindikalne organizacije Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije, ističe da su mesecima unazad pokušavali da ukažu i pomognu direktorki dr Snežani Radivojević u rešavanju aktuelnih problema, ali da ona “apsolutno ništa nije prihvatila i situacija je postajala sve teža”. Osim što im se duguje za prekovremeni rad i što rade u lošim uslovima, radnici ZUM-a ove godine nisu dobili ni radnu obuću ni radnu odeću iako je to obaveza koja je propisana Pravilnikom, ističu sindikalisti.
“Iako je bilo evidentno da će doći do blokade računa, to nije sprečilo rukovodstvo da organizuje proslavu povodom slave Svetih Kozme i Damjana 14. novembra ove godine, u stilu kao da ‘sutra ne postoji’. Oko 200.000 dinara utrošeno je za ketering i stonu cvetnu dekoraciju”, ističe se u saopštenju Sindikata i naglašava da na proslavu nisu bili pozvani svi zaposleni, već samo malobrojni koje je direktorka smatrala podobnim.
Kako će Hitna pomoć funkcionisati pod blokadom računa, niko u ovoj ustanovi nije bio voljan da odgovori zainteresovanim medijima.
Američki milioner u Kragujevcu
Radnički čeka Mandarića
foto: ap…
Od kraja osamdesetih valjda nije prošla godina a da se ime američkog milijardera srpskog porekla Milana Mandarića (85) nije pomenulo u javnosti kao spasonosno za neki klub, počev od Crvene zvezde kojoj je tada pomogao da dovede Dragana Stojkovića Piksija i Miodraga Belodedića, a zaključno sa kragujevačkim Radničkim, u koji, po najavama nekih medija, samo što nije uložio novac.
Mandarić je u društvo čelnika Radničkog prošle subote gledao u Kragujevcu prvenstvenu utakmicu domaćina sa Novim Pazarom, ali niko od njih nije dao izjavu. No, mediji su preneli kratku vest sa klupskog sajta u kojoj se kaže da je gost “izrazio spremnost za potencijalnu saradnju”. I već sledećeg dana su osvanuli naslovi koji najavljuju dolazak novog suvlasnika u januaru.
Nakon što se sedamdesetih obogatio u Sjedinjenim Američkim Državama na proizvodnji računarske opreme (bio je jedan od začetnika prebogate Silicijumske doline), počeo je da investira u fudbal, prvo u Americi, a potom u Evropi. U naredne četiri decenije bio je vlasnik ili suvlasnik brojnih klubova – engleskih Portsmuta, Šefilda i Lestera, francuske Nice, belgijskih Standarda i Šarlroa i na kraju, jedinog kluba sa naših prostora, slovenačke Olimpije. Nedavno je prodao akcije u ljubljanskom klubu uz reči kako ga je “sam đavo nagovorio da prihvati da pomogne Olimpiji” i da je “manje problema imao u tri engleska kluba za 17 godina nego u Olimpiji za šest godina”, uz zaključak da se neće više uplitati ni u jedan klub sa Balkana jer “nema tu dobrih uslova za biznis”.
Da li se vremešni bogataš predomislio pošto država gradi novi stadion u Kragujevcu, a i aktuelna vlast je uvek spremna na javno-privatna partnerstva, pokazaće naredni dani i nedelje.
Raspadnuta vozila GSP Beograd
“Harmonika” pukla na pola
04-03…
Gradski prevoz u Beogradu je svakodnevna tema žitelja glavnog grada jer mnoge dovodi do ludila zbog čestih gužvi, brojnih starih i prljavih vozila i sve češće priučenih vozača. Uz to, i fizički ih ugrožava kao nikada ranije i mnogi sa strahom ulaze u vozila Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP), koja poslednjih godina često izazivaju saobraćajne nesreće ili se zapale zbog neispravnosti. A ove nedelje jedan zglobni autobus GSP-a se jednostavno prepolovio u centru grada, kod Mašinskog fakulteta; na sreću, bio je prazan i nije bilo povređenih. Iz Dispečerskog centra GSP-a su objasnili da događaj “nije ugrozio saobraćaj” i istakli da je autobus bio na putu ka servisu, ali da se tokom vožnje pocepao gumeni deo harmonike.
I ovo saopštenje GSP-a na neki način potvrđuje da je tehnička ispravnost vozila na niskom nivou i da je taj zglobni autobus, koji na liniji 65 vozi od Zvezdare do Bežanije, mogao i dan ranije da se razdvoji u toku vožnje, ali krcat putnicima. GSP će nakon ovog incidenta isključiti sve autobuse ovog tipa iz saobraćaja i prekontrolisati njihovu tehničku ispravnost. Takvih autobusa je 27 i svi su stariji od 15 godina.
Razdvajanje autobusa je treća teška havarija vozila GSP-a tokom vožnje u poslednjih mesec dana. Bez obzira što je gradonačelnik u ostavci Aleksandar Šapić smanjio cene karata i relaksirao kontrolu, čini se da su javni prevoz i GSP kao raspali gubitaš na velikoj usluzi opoziciji, jer su svakodnevno najgora reklama za vladajuće naprednjake.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Smrt jedne devojke zahteva istinu i dostojanstvo, ali način na koji se o njoj govori i način na koji se koristi pokazuje da je pretvorena u sredstvo političkog obračuna. U tome leži najveći problem, jer kada smrt postane sredstvo za odmazdu vlasti nad univerzitetom, ostaje zastrašujuće pitanje – na šta su sve spremni
Evo izbornog komentara jedne “obične žene”: “ Bio je to trenutak u kojem su mnogi prvi put stali uspravno. Bez galame, bez velikih reči, ali sa nečim što se ne može fingirati – dostojanstvom. Rezultati su objavljeni kako su objavljeni. Papir trpi svašta, brojevi još više. Ali ono što ne trpi jeste osećaj u stomaku kad znaš da si uradio kako treba. I to vam, deco, niko ne može oduzeti”
U situaciji u kojoj Ministarstvo kulture ne haje za izdavaštvo svoje države, na strani izdavača su samo nematerijalni resursi: upornost, entuzijazam i višedecenijsko iskustvo s krizama
Predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama
Đacima će biti zabranjeno i da pozajmljuju telefone, a kazne će plaćati i roditelji i škole. Za one koji se direktno staraju o detetu predviđena je kazna od 100.000 dinara, dok će obrazovna ustanova plaćati i do milion dinara ukoliko prekrši zakon
Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih
Lajkovi aktiviraju dopaminske udare zadovoljstva podstičući zavisničko ponašanje. Potreba da se stalno bude prisutan na mreži pojačava osećaj usamljenosti. Idealizovane slike tuđih života i tela povećavaju nezadovoljstvo i depresivne simptome. Širom sveta sve je više poziva na strožu regulaciju rada vlasnika društvenih mreža
Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja
Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!