Munib Mujagić nije bio među onim predsednicima opština koji su krajem septembra podneli ostavke i time izazvali vanredne lokalne izbore u svojim sredinama. Ostalo mu je još pola godine da vodi Sjenicu i, kako je sam objasnio, “realizuje razvojne programe opštine”, ali se prošle nedelje, preko noći, raspala vladajuća većina u Sjenici i voljom 20 od 39 odbornika Mujagić je smenjen.
Kao kadar Stranke pravde i pomirenja (SPP) Usame Zukorlića, iza sebe je donedavno imao desetoro odbornika iz svoje partije, sedmoro iz Sandžačke demokratske partije (SDP) Rasima Ljajića, petoro naprednjaka, dvoje socijalista i četvoro odbornika Grupe građana “Bez diskriminacije”. Opoziciju je sa devet odbornika predvodila Stranka demokratske akcije (SDA), koja je od 2012. do 2020. godine čvrsto vladala Sjenicom. A ta vlast SDA bila je oličena u dugogodišnjem čelniku opštine Hazbi Mujoviću, koji je zbog brojnih afera 2020. izgubio izbore, potom smenjen sa čela sjeničkog odbora SDA i čak isključen iz stranke. No, nedavno se vratio na čelo Opštinskog odbora SDA i krenuo u rušenje lokalne vlasti.
Zahtev za smenu su inicirali odbornici SDA i Grupe građana “Bez diskriminacije”, a Mujagić je sve učinio da opstruiše zakazivanje vanredne sednice lokalnog parlamenta. Čak je ubedio odbornike “Bez diskriminacije” da povuku potpise sa zahteva, ali na kraju su stranu promenili dojučerašnji partneri iz SDP-a, pa je sednica održana. Nova većina, sastavljena od odbornika SDA i SDP-a, uz podršku nekoliko prebega iz SPP-a, smenila je predsednika opštine.
No, Mujagić i SPP smatraju da je sednica nelegalna jer na zahtevu za sazivanje posle povlačenja “Bez diskriminacije” više nije bilo potpisa trećine odbornika i sada se čekaju odluke Upravnog suda i Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. U aktuelnom sazivu već je više puta menjan sastav vladajuće većine, baš kao što su se proteklih godina potpisivala i raskidala “strateška savezništva” triju najvećih bošnjačkih stranaka, a i svaka od njih je imala odmetnika i preletača. Tako je i Mujagić do pre deset godina bio istaknuti član i funkcioner SDA.
Presuda u korist zaposlenih
Blokada računa niške Hitne pomoći
foto: fonet…
Od prošle nedelje, račun niškog Zavoda za urgentnu medicinu (ZUM) je u blokadi, jer su na prinudnu naplatu počele da stižu pravosnažne i izvršne presude u korist zaposlenih, koji su tužili ZUM zbog neisplaćenih naknada za prekovremeni rad od 2018. do 2021. godine.
Nenad Žikić, predsednik Sindikalne organizacije Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije, ističe da su mesecima unazad pokušavali da ukažu i pomognu direktorki dr Snežani Radivojević u rešavanju aktuelnih problema, ali da ona “apsolutno ništa nije prihvatila i situacija je postajala sve teža”. Osim što im se duguje za prekovremeni rad i što rade u lošim uslovima, radnici ZUM-a ove godine nisu dobili ni radnu obuću ni radnu odeću iako je to obaveza koja je propisana Pravilnikom, ističu sindikalisti.
“Iako je bilo evidentno da će doći do blokade računa, to nije sprečilo rukovodstvo da organizuje proslavu povodom slave Svetih Kozme i Damjana 14. novembra ove godine, u stilu kao da ‘sutra ne postoji’. Oko 200.000 dinara utrošeno je za ketering i stonu cvetnu dekoraciju”, ističe se u saopštenju Sindikata i naglašava da na proslavu nisu bili pozvani svi zaposleni, već samo malobrojni koje je direktorka smatrala podobnim.
Kako će Hitna pomoć funkcionisati pod blokadom računa, niko u ovoj ustanovi nije bio voljan da odgovori zainteresovanim medijima.
Američki milioner u Kragujevcu
Radnički čeka Mandarića
foto: ap…
Od kraja osamdesetih valjda nije prošla godina a da se ime američkog milijardera srpskog porekla Milana Mandarića (85) nije pomenulo u javnosti kao spasonosno za neki klub, počev od Crvene zvezde kojoj je tada pomogao da dovede Dragana Stojkovića Piksija i Miodraga Belodedića, a zaključno sa kragujevačkim Radničkim, u koji, po najavama nekih medija, samo što nije uložio novac.
Mandarić je u društvo čelnika Radničkog prošle subote gledao u Kragujevcu prvenstvenu utakmicu domaćina sa Novim Pazarom, ali niko od njih nije dao izjavu. No, mediji su preneli kratku vest sa klupskog sajta u kojoj se kaže da je gost “izrazio spremnost za potencijalnu saradnju”. I već sledećeg dana su osvanuli naslovi koji najavljuju dolazak novog suvlasnika u januaru.
Nakon što se sedamdesetih obogatio u Sjedinjenim Američkim Državama na proizvodnji računarske opreme (bio je jedan od začetnika prebogate Silicijumske doline), počeo je da investira u fudbal, prvo u Americi, a potom u Evropi. U naredne četiri decenije bio je vlasnik ili suvlasnik brojnih klubova – engleskih Portsmuta, Šefilda i Lestera, francuske Nice, belgijskih Standarda i Šarlroa i na kraju, jedinog kluba sa naših prostora, slovenačke Olimpije. Nedavno je prodao akcije u ljubljanskom klubu uz reči kako ga je “sam đavo nagovorio da prihvati da pomogne Olimpiji” i da je “manje problema imao u tri engleska kluba za 17 godina nego u Olimpiji za šest godina”, uz zaključak da se neće više uplitati ni u jedan klub sa Balkana jer “nema tu dobrih uslova za biznis”.
Da li se vremešni bogataš predomislio pošto država gradi novi stadion u Kragujevcu, a i aktuelna vlast je uvek spremna na javno-privatna partnerstva, pokazaće naredni dani i nedelje.
Raspadnuta vozila GSP Beograd
“Harmonika” pukla na pola
04-03…
Gradski prevoz u Beogradu je svakodnevna tema žitelja glavnog grada jer mnoge dovodi do ludila zbog čestih gužvi, brojnih starih i prljavih vozila i sve češće priučenih vozača. Uz to, i fizički ih ugrožava kao nikada ranije i mnogi sa strahom ulaze u vozila Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP), koja poslednjih godina često izazivaju saobraćajne nesreće ili se zapale zbog neispravnosti. A ove nedelje jedan zglobni autobus GSP-a se jednostavno prepolovio u centru grada, kod Mašinskog fakulteta; na sreću, bio je prazan i nije bilo povređenih. Iz Dispečerskog centra GSP-a su objasnili da događaj “nije ugrozio saobraćaj” i istakli da je autobus bio na putu ka servisu, ali da se tokom vožnje pocepao gumeni deo harmonike.
I ovo saopštenje GSP-a na neki način potvrđuje da je tehnička ispravnost vozila na niskom nivou i da je taj zglobni autobus, koji na liniji 65 vozi od Zvezdare do Bežanije, mogao i dan ranije da se razdvoji u toku vožnje, ali krcat putnicima. GSP će nakon ovog incidenta isključiti sve autobuse ovog tipa iz saobraćaja i prekontrolisati njihovu tehničku ispravnost. Takvih autobusa je 27 i svi su stariji od 15 godina.
Razdvajanje autobusa je treća teška havarija vozila GSP-a tokom vožnje u poslednjih mesec dana. Bez obzira što je gradonačelnik u ostavci Aleksandar Šapić smanjio cene karata i relaksirao kontrolu, čini se da su javni prevoz i GSP kao raspali gubitaš na velikoj usluzi opoziciji, jer su svakodnevno najgora reklama za vladajuće naprednjake.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!