Mnogi vojvođanski poljoprivrednici imali su slab prinos suncokreta nakon nedavno završene setve (oko 2,5 tone po hektaru), a glavobolju im je povećala niska otkupna cena od 37 dinara bez PDV-a za kilogram, duplo niža od prošlogodišnje. Stručnjaci procenjuju da će zaraditi samo oni koji su imali više od tri tone po hektaru i zemlju u svom vlasništvu. Da bi svi proizvođači suncokreta bili koliko-toliko u plusu, odnosno da bi na suncokretu ostvarili minimalnu zaradu, otkupna cena bi trebalo da bude 50 dinara.
Prošle godine fabrike ulja su suncokret otkupljivale za 65 dinara da bi nakon protesta poljoprivrednika Vlada donela odluku o doplati još 7,8 dinara po kilogramu. Ali mnogi od banatskih proizvođača još uvek nisu od uljara naplatili tu subvenciju iako je nadležno Ministarstvo tvrdilo da je novac za isplatu obezbeđen u budžetu.
“Zovem stalno kol-centar Ministarstva i Uprave za agrarna plaćanja i uvek isto – ne znamo. Pa, kako ja da znam i šta da planiram? Bilo je u početku da su mi tražili da ispravim dokumentaciju, a sad više nema nikakvih informacija i nemam koga da pitam šta se dešava”, izjavio je za “Danas” Veselin Milivojev iz Melenaca, a Dejan Rakić iz Aradca kaže da su u Upravi za agrarna plaćanja rekli “da sada nisu prioritet, jer su sad na redu redovne subvencije po hektaru i konkursi”.
Javno nadmetanje
Država prodaje hotel “Slaviju”
foto: vesna lalić / nova.rs…
Ministarstvo privrede oglasilo je prodaju beogradskog hotela “Slavija”, koji je u stopostotnom vlasništvu države, uz procenjenu i početnu cenu na javnom nadmetanju od 24.940.661 evra. Prodajna dokumentacija dostupna je od juče (sreda), prijave za učešće u postupku podnose se do 24. novembra, a otvaranje glavne koverte biće održano 28. novembra u prostorijama Ministarstva.
Na nadmetanju će moći da učestvuju domaća ili strana pravna ili fizička lica, uz ispunjenje određenih uslova: privredna društva sa najmanje 50 miliona evra prihoda u prošloj godini, investicioni fondovi sa ukupnom aktivom od najmanje 250 miliona evra u u prošloj godini i fizička lica sa kapitalom od najmanje 25 miliona evra. Proglašeni kupac prodajnu cenu mora uplatiti odjednom.
Hotel “Slavija” izgrađen je 1962. godine i do danas dominira nad istoimenim kružnim tokom na Vračaru. Bio je drugi soliter u starom delu glavnog grada, posle Palate “Albanija” podignute 1939. godine. Proširen je i renoviran 1989. godine, ali je devedesetih, poput mnogih drugih firmi, propao. Prvo veće renoviranje doživeo je 2008. godine; do danas je više od polovine kapaciteta obnovljeno, a preorijentisan je na izdavanje soba na mesečnom nivou.
Novopazarsko zagađivanje reke
Raška u crvenoj boji
Decenijama već donji tok Raške je veoma zagađen, a protekle nedelje kroz Novi Pazar po ko zna koji put tekla je reka crvene boje, a pretpostavlja se da je obojena otpadom iz neregistrovanih klanica stoke. Pored klanica, najveći zagađivači Raške su kamenjare, u kojima se obrađuje džins, te fabrike za obradu kamena, auto-perionice i vode iz kanalizacije koje se direktno, bez kolektora i prečišćivača, ispuštaju u reku, kao i sami građani iz Novog Pazara i okolnih mesta koji u reku bacaju razno smeće i otpad.
Raška izvire na Pešterskoj visoravni, u blizini manastira Sopoćani, i u gornjem toku je brza, bistra i bogata potočnom pastrmkom, ali što se više udaljava od izvorišta sve je zagađenija. Istraživanja godinama unazad pokazuju da je voda u donjem toku pete klase i da se ne može koristi ni za navodnjavanje.
“Krv, lobanje, kosti, životinjske kože, creva, crkotine, olupine automobila, tone krpa i najlonskih kesa na drveću, špricevi, kiša i magla na plavoj, crvenoj, beloj i sivoj reci po čijoj površini plove fekalije – idealna scenografija za snimanje horor filma. Ova, dvadesetak kilometara duga deponija, inače je reka Raška”, pisao je početkom 2009. godine u našem nedeljniku Prvoslav Karanović, a izgleda da se do danas ništa nije pomerilo nabolje. Naprotiv, mnogo je gore, a uprkos svemu, Novi Pazar još uvek nema registar zagađivača, niti usvojenu strategiju upravljanja otpadom, kao ni pravi uvid ko sve i na koji način zagađuje Rašku.
Smena sudijske komisije
FSS poklekao pred Terzićem
foto: miloš milivojević / tanjug…
Odbor za hitna pitanja Fudbalskog saveza Srbije smenio je Beograđanina Dejana Filipovića (50) sa mesta predsednika Sudijske komisije, a za njegovog naslednika izabran je Dejan Santrač (47) iz Vršca, u prošloj deceniji jedan od najboljih domaćih sudija. Smenu Filipovića zahtevala je Uprava Crvene zvezde, nezadovoljna suđenjem na nekoliko utakmica od početka prvenstva, a ultimativni zahtev je poslat pošto je za glavnog sudiju “večitog derbija”, koji je trebao da se odigra prošle srede na stadionu Partizana, delegiran Srđan Jovanović.
Iako je Jovanović trenutno naš najbolji fudbalski sudija, odavno je izložen oštrim kritikama generalnog direktora Crvene zvezde Terzića, a nakon što je delegiran da sudi derbi, iz Zvezde su poručili da će bojkotovati utakmicu i od predsednika FSS-a Dragana Džajića i potpredsednika Branislava Nedimovića (de fakto predsednik) zatražili smenu Jovanovića i cele Sudijske komisije.
Ubrzo im je FSS izašao u susret i obavio smenu, a Nedimović je za “Maxbet sport” samo kratko izjavio: “Jeste. Smenjen je. Tačka. Postavljen je Dejan Santrač”.
A novi predsednik Sudijske komisije Dejan Santrač, osim što je bivši sudija, politički je angažovan poslednjih godina kao član i funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke: 2018. godine imenovan je za pomoćnika gradonačelnika Vršca za investicije i ekonomski razvoj, a od 2020. je zamenik gradonačelnika.
Njegova sugrađanka Dragana Rakić, narodna poslanica i potpredsednica Demokratske stranke, kaže da je Santrač u Vršcu poznat kao “jedan od najagresivnijih jastrebova lokalne organizacije SNS”.
“Reč je o tipičnom naprednjaku, koji bespogovorno i bez razmišljanja ispunjava zadatke koji mu se daju u partijskoj hijerarhiji. Ne sumnjam da će tako raditi i na mestu predsednika Sudijske komisije FSS”, zaključuje Dragana Rakić.
Primedbe na plan razvoja Zrenjanina
Na meti građana loša voda i Linglong
Neki Zrenjaninci su proteklih dana iskoristili pravo da daju pismene primedbe na nacrt Plana razvoja Grada Zrenjanina za period od 2023. do 2030. godine, a najviše primedbi stavljeno je zbog loše vode iz vodovoda i potencijalne “ekološke bombe” – fabrike Linglong. Građani u svojim dopisima ističu, kako saznaje “Danas”, da će buduća kineska fabrika guma negativno uticati na životnu sredinu i druge sfere života, i pitaju zašto se Linglong retko pominje u Nacrtu koji je dat na javni uvid.
“Zašto u navedenom Nacrtu Plana razvoja, osim činjenica da je već duži niz godina u Zrenjaninu prisutan problem lošeg kvaliteta vazduha i pijaće vode, za jedan od prioritetnih ciljeva nije predložena izrada Plana kvaliteta vazduha sa posebnim osvrtom na uticaj Linglonga”, piše u jednoj pismenoj primedbi.
Za podnosioce primedbi, a ukupno je 12 stručnih i argumentovanih primedbi predato na pisarnici Gradske uprave, Plan razvoja je “tehnički konfuzan i stranice su pobrkane”.
“Analiza stanja je površno urađena i ono što je politički nepopularno, uopšte nije obuhvaćeno ili je urađeno površno, dok se statističkim podacima manipulisalo u cilju kreiranja pozitivne slike o životu u gradu. Plan više liči na spisak lepih želja nego na realističan, sprovodljiv i merljiv Plan razvoja, kakav je potreban i kakav zaslužuju građani i građanke Zrenjanina”, navodi se u pisanim primedbama.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!