Reke i potoci se u većem delu Srbije vraćaju u korita, ostavivši iza sebe ogromnu materijalnu štetu. Vanredna situacija proglašena je u proteklih mesec dana u 56 gradova i opština, a ukupno su 82 bile zahvaćene manjim i većim poplavama.
“Maj i jun kod nas važe za najkišnije mesece u godini, ali veoma zabrinjavaju rasprostranjenost i intenzitet kiša, kao i poremećaji koje su izazvale u svakodnevici stanovnika”, piše Jelena Kozbašić za sajt Klima101.rs, analizirajući podatke Instituta za meteorologiju u Beogradu koji govore da se borba sa vodenom stihijom vodila u većem delu zemlje. Prema tim podacima, najveća akumulirana količina padavina evidentirana je u Kuršumliji (270,8 mm), Zlatiboru (245,3 mm) i Loznici (242,4 mm).
Stručnjaci kažu da je u pitanju efekat globalnog zagrevanja – sve učestalije i jače padavine koje mogu da rezultuju razornim poplavama. Srbija se nalazi na jednoj od vrućih tačaka planete, i dok se Zemlja u proseku toplija za 1,1°C nego u predindustrijskom dobu, temperatura je kod nas viša za 1,8°C. Na Srbiju godišnje padne slična količina padavina kao pre 70 godina, ali sada su češća i duža sušna razdoblja, a između slede epizode ekstremnih padavina koje dovede do poplava. Uz to, kod nas je problem i u neodržavanju korita i nasipa, ogromnoj količini smeća bačenom u reke i potoke, i uopšte već poznatom nemaru, prisutnom od mesnih zajednica do ministarstava. Po trenutnom popisu Vlade Srbije, u poplavama je oštećeno više od 200 puteva, 82 mosta, 22 vodovodna i 13 kanalizacionih sistema.
Povratak otpisanih
“Kikindske” ponovo uz “Danas”
01_NASLOVNA_Layout 2…
Nakon godinu dana pauze, nedeljnik “Kikindske” ponovo izlazi od ovog četvrtka i ponovo u saradnji sa dnevnim listom “Danas”. Osnovane pre skoro 25 godina, ove lokalne novine su postale jedan od najpoznatijih i najrespektabilnijih lokalnih medija u Srbiji, i sve do juna prošle godine neprekidno su bile pouzdana hronika severnog Banata.
“Kikindske” i “Danas” započeli su saradnju pre četiri godine i sada je obnavljaju, u želji da kroz zajednički nastup i sinergiju ponude građanima Kikinde i okoline pravovremene i objektivne informacije. Tako će od ove nedelje svakog četvrtka čitaoci na severu Banata imati priliku da kupe i čitaju zajedničko izdanje “Kikindske – Danas”. Redakciju “Kikindskih” predvodi Željko Bodrožić, a uz njega je već uhodana ekipa (Srđan Tešin, Gordana Perunović Fijat, Vladislav Vujin, Srđan Srdić…), pojačana mlađim novinarima koji će, kako je najavljeno, narednog meseca pokrenuti sajt – kikindske.online.
Propao konkurs u RTV
Umesto v.d. direktora – v.d. direktorka
Pošto je sa godinu i po dana zakašnjenja raspisao konkurs za generalnog direktora Radiotelevizije Vojvodine (RTV), Upravni odbor ove javne medijske kuće ipak nije izabrao nijednog od prijavljenih kandidata, već je za novu v.d. direktorku imenovao Sanju Jašarević Kužić, dosadašnju zamenicu generalnog direktora. Od pet prijavljenih kandidata, utvrđeno je da uslove ispunjavaju dva – Budimir Marković i Željko Dvožak, ali na sednici UO nijedan od njih dvojice nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu glasova.
Tako je za privremeno rešenje izabrana dosadašnja zamenica dosadašnjeg vršioca dužnosti gen. direktora Jožefa Klema, koji je na tom mestu bio od prestanka mandata Miodragu Koprivici, jula 2021. godine. Nova v.d. direktorka je diplomirana pravnica, već duže od deceniju zaposlena u RTV-u na rukovodećim funkcijama, a pre toga je radila kao sudija i pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava.
Po većini sindikalnih organizacija i medijskih udruženja, situacija u pokrajinskom javnom servisu je izuzetno loša, o čemu svedoči i nedavni zajednički protest tri sindikata zaposlenih sa koga je zatraženo povećanje plata, rešavanje statusa radnika angažovanih na ugovorima, ukidanje zabrane zapošljavanja i konačni izbor rukovodstva RTV-a. No, od svega toga za sada nema ništa, počev od izbora novog direktora.
foto: strahinja aćimović / tanjug…
Uhapšen Simo Spasić zbog novih pretnji Ivanu Ivanoviću
“Megafon vlasti” u pritvoru
Nakon novih pretnji televizijskom novinaru i voditelju Ivanu Ivanoviću, policija je po nalogu tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu u utorak popodne lišila slobode Simu Spasića, predsednika Udruženja porodica kidnapovanih, ubijenih i nestalih sa prostora Kosova i Metohije, poznatijeg kao “Vučićev megafon” i ometača opozicionih skupova. Njemu je izrečena i mera zadržavanja u pritvoru u trajanju od 48 sati, zbog sumnje da je ponovio krivično delo ugrožavanja sigurnosti u odnosu na oštećenog novinara Ivanovića.
Krivični postupak za ranije upućene pretnje tekao je redovnim putem, tako što se okrivljeni Spasić branio sa slobode, ali nakon što je ponovo uputio pretnje oštećenom, po nalogu tužioca je zadržan zbog sumnje da će ponoviti krivično delo, odnosno učiniti delo kojim preti, saopštilo je tužilaštvo.
Spasić je poslednjih godina i mnoge druge nezavisne novinare, javne ličnosti i opozicione političare vređao, klevetao i proklinjao, na javnim mestima i u gostovanjima na televizijama “Pink” i “Hepi”, a u februaru ove godine prvostepeno je osuđen na šest meseci zatvora zbog proganjanja novinara Južnih vesti Aleksandra Stankova, kome je godinu i po dana slao uvredljive i preteće poruke.
Pakleni košarkaški derbi
Direktor – huligan iz prvog reda
foto: promo telekom…
Dok ovaj broj odlazi u štampu, košarkaši Crvene zvezde i Partizana igraju četvrtu utakmicu finala plej-ofa ABA lige, a posle tri teška okršaja u svakom smislu, vode crno-beli sa 2:1. Opet su igra na terenu i učinak igrača pali u drugi plan pred bujicom nasilja i prostakluka koji okružuju utakmice u Beogradu, a posebno napeto je bilo u trećoj utakmici u uzavrelom “Pioniru” (prve dve je Partizan dobio pred svojim navijačima u Areni, uz manje incidente, brojne uvrede sa tribina i loše suđenje), i svi se normalni poklonici košarke pribojavaju kako će proteći novo odmeravanje u istoj hali.
Pored svedočanstva o nadmoći predsednika Uprave Zvezde Nebojše Čovića nad pripadnicima Žandarmerije, koje je isterao iz prostora kraj terena kada su pokušali da zaštite igrače Partizana, najjači utisak ostavio je jedan moćni naprednjak, direktor u državnoj kompaniji “Telekom Srbija” – Draško Marković. On je iz prvog reda gledališta, kao što se vidi na snimcima, prilikom ulaska igrača Partizana pljuvao u njihovom pravcu, upućivao psovke i pretnje i zamalo ih gađao stolicom, da bi nakon brojnih reakcija u javnosti reagovalo Više javno tužilaštvo u Beogradu i naložilo policiji da protiv Markovića podnese krivičnu prijavu zbog nasilničkog ponašanja na sportskoj priredbi.
Marković je početkom devedesetih bio poslanik Srpske radikalne stranke i postao je čuven po polivanju tadašnjeg predsednika parlamenta Radomana Božovića vodom, a nakon dugo vremena ponovo se istakao u javnosti pre tri godine kada je nasrnuo na potpredsednicu Stranke slobode i pravde Mariniku Tepić, dok je ova držala konferenciju za novinare ispred zgrade “Telekoma”. Tada se saznalo da je ovaj nekadašnji monter u međuvremenu pozavršavao visoke škole i preko naprednjaka došao do funkcije direktora za ljudske resurse Telekoma Srbije i člana Uprave KK Crvena zvezda. Proći će meseci do epiloga postupka protiv Markovića, a ABA liga je već odmerila kazne za klubove i igrače: Zvezda je kažnjena sa 25.000 evra, dok će igrači Partizana Džejms Naneli i Jam Madar, zbog nesportskog ponašanja, morati da plate po 2.000 evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako su predmeti sklanjani od kontrole, istrage usmeravane prema građanima koji su tražili zaštitu, a tužioci ostajali bez odgovora policije? Branko Stamenković govori o nalazima komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, odgovornosti svojih kolega i tome šta je potrebno da institucije ponovo rade po zakonu
Ko sada odlučuje o Vladi i programu, plenumi ili poslanici? O tome u Studentskom pokretu i među ljudima sa liste postoje različita viđenja, ali se traži srednje rešenje, saznaje “Vreme”. Kako god bilo, program na preko hiljadu stranica već postoji
“Osnovni prioritet nove vlade treba da bude očuvanje zaposlenosti i rast standarda stanovništva. I to uopšte neće biti lako ostvarivo jer ćemo imati pad zaposlenosti u klijentelističkim firmama koje su sarađivale sa bivšim režimom. Neke će se zatvoriti, ali je tu važno što će mnogi ljudi ostati bez posla. U slučaju velikih privatnih preduzeća koja imaju teškoća, vlada treba da se anagažuje da te firme preuzmu bolji vlasnici kako bi se sačuvale hiljade radnih mesta. Taj slučaj ćemo imati već sa firmama Davora Macure, među kojima je i ‘Idea’”
Koliko novca iz Plana rasta je za nas nepovratno izgubljeno, koliko je zaleđeno i koliko nas još čeka? Šta Srbija treba da uradi da bi ta evropska sredstva dobila i šta od toga imaju građani? Smeši li se novo poglavlje u odnosima Brisel–Beograd
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.