Reke i potoci se u većem delu Srbije vraćaju u korita, ostavivši iza sebe ogromnu materijalnu štetu. Vanredna situacija proglašena je u proteklih mesec dana u 56 gradova i opština, a ukupno su 82 bile zahvaćene manjim i većim poplavama.
“Maj i jun kod nas važe za najkišnije mesece u godini, ali veoma zabrinjavaju rasprostranjenost i intenzitet kiša, kao i poremećaji koje su izazvale u svakodnevici stanovnika”, piše Jelena Kozbašić za sajt Klima101.rs, analizirajući podatke Instituta za meteorologiju u Beogradu koji govore da se borba sa vodenom stihijom vodila u većem delu zemlje. Prema tim podacima, najveća akumulirana količina padavina evidentirana je u Kuršumliji (270,8 mm), Zlatiboru (245,3 mm) i Loznici (242,4 mm).
Stručnjaci kažu da je u pitanju efekat globalnog zagrevanja – sve učestalije i jače padavine koje mogu da rezultuju razornim poplavama. Srbija se nalazi na jednoj od vrućih tačaka planete, i dok se Zemlja u proseku toplija za 1,1°C nego u predindustrijskom dobu, temperatura je kod nas viša za 1,8°C. Na Srbiju godišnje padne slična količina padavina kao pre 70 godina, ali sada su češća i duža sušna razdoblja, a između slede epizode ekstremnih padavina koje dovede do poplava. Uz to, kod nas je problem i u neodržavanju korita i nasipa, ogromnoj količini smeća bačenom u reke i potoke, i uopšte već poznatom nemaru, prisutnom od mesnih zajednica do ministarstava. Po trenutnom popisu Vlade Srbije, u poplavama je oštećeno više od 200 puteva, 82 mosta, 22 vodovodna i 13 kanalizacionih sistema.
Povratak otpisanih
“Kikindske” ponovo uz “Danas”
01_NASLOVNA_Layout 2…
Nakon godinu dana pauze, nedeljnik “Kikindske” ponovo izlazi od ovog četvrtka i ponovo u saradnji sa dnevnim listom “Danas”. Osnovane pre skoro 25 godina, ove lokalne novine su postale jedan od najpoznatijih i najrespektabilnijih lokalnih medija u Srbiji, i sve do juna prošle godine neprekidno su bile pouzdana hronika severnog Banata.
“Kikindske” i “Danas” započeli su saradnju pre četiri godine i sada je obnavljaju, u želji da kroz zajednički nastup i sinergiju ponude građanima Kikinde i okoline pravovremene i objektivne informacije. Tako će od ove nedelje svakog četvrtka čitaoci na severu Banata imati priliku da kupe i čitaju zajedničko izdanje “Kikindske – Danas”. Redakciju “Kikindskih” predvodi Željko Bodrožić, a uz njega je već uhodana ekipa (Srđan Tešin, Gordana Perunović Fijat, Vladislav Vujin, Srđan Srdić…), pojačana mlađim novinarima koji će, kako je najavljeno, narednog meseca pokrenuti sajt – kikindske.online.
Propao konkurs u RTV
Umesto v.d. direktora – v.d. direktorka
Pošto je sa godinu i po dana zakašnjenja raspisao konkurs za generalnog direktora Radiotelevizije Vojvodine (RTV), Upravni odbor ove javne medijske kuće ipak nije izabrao nijednog od prijavljenih kandidata, već je za novu v.d. direktorku imenovao Sanju Jašarević Kužić, dosadašnju zamenicu generalnog direktora. Od pet prijavljenih kandidata, utvrđeno je da uslove ispunjavaju dva – Budimir Marković i Željko Dvožak, ali na sednici UO nijedan od njih dvojice nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu glasova.
Tako je za privremeno rešenje izabrana dosadašnja zamenica dosadašnjeg vršioca dužnosti gen. direktora Jožefa Klema, koji je na tom mestu bio od prestanka mandata Miodragu Koprivici, jula 2021. godine. Nova v.d. direktorka je diplomirana pravnica, već duže od deceniju zaposlena u RTV-u na rukovodećim funkcijama, a pre toga je radila kao sudija i pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava.
Po većini sindikalnih organizacija i medijskih udruženja, situacija u pokrajinskom javnom servisu je izuzetno loša, o čemu svedoči i nedavni zajednički protest tri sindikata zaposlenih sa koga je zatraženo povećanje plata, rešavanje statusa radnika angažovanih na ugovorima, ukidanje zabrane zapošljavanja i konačni izbor rukovodstva RTV-a. No, od svega toga za sada nema ništa, počev od izbora novog direktora.
foto: strahinja aćimović / tanjug…
Uhapšen Simo Spasić zbog novih pretnji Ivanu Ivanoviću
“Megafon vlasti” u pritvoru
Nakon novih pretnji televizijskom novinaru i voditelju Ivanu Ivanoviću, policija je po nalogu tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu u utorak popodne lišila slobode Simu Spasića, predsednika Udruženja porodica kidnapovanih, ubijenih i nestalih sa prostora Kosova i Metohije, poznatijeg kao “Vučićev megafon” i ometača opozicionih skupova. Njemu je izrečena i mera zadržavanja u pritvoru u trajanju od 48 sati, zbog sumnje da je ponovio krivično delo ugrožavanja sigurnosti u odnosu na oštećenog novinara Ivanovića.
Krivični postupak za ranije upućene pretnje tekao je redovnim putem, tako što se okrivljeni Spasić branio sa slobode, ali nakon što je ponovo uputio pretnje oštećenom, po nalogu tužioca je zadržan zbog sumnje da će ponoviti krivično delo, odnosno učiniti delo kojim preti, saopštilo je tužilaštvo.
Spasić je poslednjih godina i mnoge druge nezavisne novinare, javne ličnosti i opozicione političare vređao, klevetao i proklinjao, na javnim mestima i u gostovanjima na televizijama “Pink” i “Hepi”, a u februaru ove godine prvostepeno je osuđen na šest meseci zatvora zbog proganjanja novinara Južnih vesti Aleksandra Stankova, kome je godinu i po dana slao uvredljive i preteće poruke.
Pakleni košarkaški derbi
Direktor – huligan iz prvog reda
foto: promo telekom…
Dok ovaj broj odlazi u štampu, košarkaši Crvene zvezde i Partizana igraju četvrtu utakmicu finala plej-ofa ABA lige, a posle tri teška okršaja u svakom smislu, vode crno-beli sa 2:1. Opet su igra na terenu i učinak igrača pali u drugi plan pred bujicom nasilja i prostakluka koji okružuju utakmice u Beogradu, a posebno napeto je bilo u trećoj utakmici u uzavrelom “Pioniru” (prve dve je Partizan dobio pred svojim navijačima u Areni, uz manje incidente, brojne uvrede sa tribina i loše suđenje), i svi se normalni poklonici košarke pribojavaju kako će proteći novo odmeravanje u istoj hali.
Pored svedočanstva o nadmoći predsednika Uprave Zvezde Nebojše Čovića nad pripadnicima Žandarmerije, koje je isterao iz prostora kraj terena kada su pokušali da zaštite igrače Partizana, najjači utisak ostavio je jedan moćni naprednjak, direktor u državnoj kompaniji “Telekom Srbija” – Draško Marković. On je iz prvog reda gledališta, kao što se vidi na snimcima, prilikom ulaska igrača Partizana pljuvao u njihovom pravcu, upućivao psovke i pretnje i zamalo ih gađao stolicom, da bi nakon brojnih reakcija u javnosti reagovalo Više javno tužilaštvo u Beogradu i naložilo policiji da protiv Markovića podnese krivičnu prijavu zbog nasilničkog ponašanja na sportskoj priredbi.
Marković je početkom devedesetih bio poslanik Srpske radikalne stranke i postao je čuven po polivanju tadašnjeg predsednika parlamenta Radomana Božovića vodom, a nakon dugo vremena ponovo se istakao u javnosti pre tri godine kada je nasrnuo na potpredsednicu Stranke slobode i pravde Mariniku Tepić, dok je ova držala konferenciju za novinare ispred zgrade “Telekoma”. Tada se saznalo da je ovaj nekadašnji monter u međuvremenu pozavršavao visoke škole i preko naprednjaka došao do funkcije direktora za ljudske resurse Telekoma Srbije i člana Uprave KK Crvena zvezda. Proći će meseci do epiloga postupka protiv Markovića, a ABA liga je već odmerila kazne za klubove i igrače: Zvezda je kažnjena sa 25.000 evra, dok će igrači Partizana Džejms Naneli i Jam Madar, zbog nesportskog ponašanja, morati da plate po 2.000 evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!