

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Poplave paralisale pola Srbije
Reke i potoci se u većem delu Srbije vraćaju u korita, ostavivši iza sebe ogromnu materijalnu štetu. Vanredna situacija proglašena je u proteklih mesec dana u 56 gradova i opština, a ukupno su 82 bile zahvaćene manjim i većim poplavama.
“Maj i jun kod nas važe za najkišnije mesece u godini, ali veoma zabrinjavaju rasprostranjenost i intenzitet kiša, kao i poremećaji koje su izazvale u svakodnevici stanovnika”, piše Jelena Kozbašić za sajt Klima101.rs, analizirajući podatke Instituta za meteorologiju u Beogradu koji govore da se borba sa vodenom stihijom vodila u većem delu zemlje. Prema tim podacima, najveća akumulirana količina padavina evidentirana je u Kuršumliji (270,8 mm), Zlatiboru (245,3 mm) i Loznici (242,4 mm).
Stručnjaci kažu da je u pitanju efekat globalnog zagrevanja – sve učestalije i jače padavine koje mogu da rezultuju razornim poplavama. Srbija se nalazi na jednoj od vrućih tačaka planete, i dok se Zemlja u proseku toplija za 1,1°C nego u predindustrijskom dobu, temperatura je kod nas viša za 1,8°C. Na Srbiju godišnje padne slična količina padavina kao pre 70 godina, ali sada su češća i duža sušna razdoblja, a između slede epizode ekstremnih padavina koje dovede do poplava. Uz to, kod nas je problem i u neodržavanju korita i nasipa, ogromnoj količini smeća bačenom u reke i potoke, i uopšte već poznatom nemaru, prisutnom od mesnih zajednica do ministarstava. Po trenutnom popisu Vlade Srbije, u poplavama je oštećeno više od 200 puteva, 82 mosta, 22 vodovodna i 13 kanalizacionih sistema.
Povratak otpisanih


Propao konkurs u RTV
Pošto je sa godinu i po dana zakašnjenja raspisao konkurs za generalnog direktora Radiotelevizije Vojvodine (RTV), Upravni odbor ove javne medijske kuće ipak nije izabrao nijednog od prijavljenih kandidata, već je za novu v.d. direktorku imenovao Sanju Jašarević Kužić, dosadašnju zamenicu generalnog direktora. Od pet prijavljenih kandidata, utvrđeno je da uslove ispunjavaju dva – Budimir Marković i Željko Dvožak, ali na sednici UO nijedan od njih dvojice nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu glasova.
Tako je za privremeno rešenje izabrana dosadašnja zamenica dosadašnjeg vršioca dužnosti gen. direktora Jožefa Klema, koji je na tom mestu bio od prestanka mandata Miodragu Koprivici, jula 2021. godine. Nova v.d. direktorka je diplomirana pravnica, već duže od deceniju zaposlena u RTV-u na rukovodećim funkcijama, a pre toga je radila kao sudija i pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava.
Po većini sindikalnih organizacija i medijskih udruženja, situacija u pokrajinskom javnom servisu je izuzetno loša, o čemu svedoči i nedavni zajednički protest tri sindikata zaposlenih sa koga je zatraženo povećanje plata, rešavanje statusa radnika angažovanih na ugovorima, ukidanje zabrane zapošljavanja i konačni izbor rukovodstva RTV-a. No, od svega toga za sada nema ništa, počev od izbora novog direktora.


Nakon novih pretnji televizijskom novinaru i voditelju Ivanu Ivanoviću, policija je po nalogu tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu u utorak popodne lišila slobode Simu Spasića, predsednika Udruženja porodica kidnapovanih, ubijenih i nestalih sa prostora Kosova i Metohije, poznatijeg kao “Vučićev megafon” i ometača opozicionih skupova. Njemu je izrečena i mera zadržavanja u pritvoru u trajanju od 48 sati, zbog sumnje da je ponovio krivično delo ugrožavanja sigurnosti u odnosu na oštećenog novinara Ivanovića.
Krivični postupak za ranije upućene pretnje tekao je redovnim putem, tako što se okrivljeni Spasić branio sa slobode, ali nakon što je ponovo uputio pretnje oštećenom, po nalogu tužioca je zadržan zbog sumnje da će ponoviti krivično delo, odnosno učiniti delo kojim preti, saopštilo je tužilaštvo.
Spasić je poslednjih godina i mnoge druge nezavisne novinare, javne ličnosti i opozicione političare vređao, klevetao i proklinjao, na javnim mestima i u gostovanjima na televizijama “Pink” i “Hepi”, a u februaru ove godine prvostepeno je osuđen na šest meseci zatvora zbog proganjanja novinara Južnih vesti Aleksandra Stankova, kome je godinu i po dana slao uvredljive i preteće poruke.
Pakleni košarkaški derbi




Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve