
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
foto: predrag mitić / tanjug
Poplave paralisale pola Srbije
Reke i potoci se u većem delu Srbije vraćaju u korita, ostavivši iza sebe ogromnu materijalnu štetu. Vanredna situacija proglašena je u proteklih mesec dana u 56 gradova i opština, a ukupno su 82 bile zahvaćene manjim i većim poplavama.
“Maj i jun kod nas važe za najkišnije mesece u godini, ali veoma zabrinjavaju rasprostranjenost i intenzitet kiša, kao i poremećaji koje su izazvale u svakodnevici stanovnika”, piše Jelena Kozbašić za sajt Klima101.rs, analizirajući podatke Instituta za meteorologiju u Beogradu koji govore da se borba sa vodenom stihijom vodila u većem delu zemlje. Prema tim podacima, najveća akumulirana količina padavina evidentirana je u Kuršumliji (270,8 mm), Zlatiboru (245,3 mm) i Loznici (242,4 mm).
Stručnjaci kažu da je u pitanju efekat globalnog zagrevanja – sve učestalije i jače padavine koje mogu da rezultuju razornim poplavama. Srbija se nalazi na jednoj od vrućih tačaka planete, i dok se Zemlja u proseku toplija za 1,1°C nego u predindustrijskom dobu, temperatura je kod nas viša za 1,8°C. Na Srbiju godišnje padne slična količina padavina kao pre 70 godina, ali sada su češća i duža sušna razdoblja, a između slede epizode ekstremnih padavina koje dovede do poplava. Uz to, kod nas je problem i u neodržavanju korita i nasipa, ogromnoj količini smeća bačenom u reke i potoke, i uopšte već poznatom nemaru, prisutnom od mesnih zajednica do ministarstava. Po trenutnom popisu Vlade Srbije, u poplavama je oštećeno više od 200 puteva, 82 mosta, 22 vodovodna i 13 kanalizacionih sistema.
Povratak otpisanih

Propao konkurs u RTV
Pošto je sa godinu i po dana zakašnjenja raspisao konkurs za generalnog direktora Radiotelevizije Vojvodine (RTV), Upravni odbor ove javne medijske kuće ipak nije izabrao nijednog od prijavljenih kandidata, već je za novu v.d. direktorku imenovao Sanju Jašarević Kužić, dosadašnju zamenicu generalnog direktora. Od pet prijavljenih kandidata, utvrđeno je da uslove ispunjavaju dva – Budimir Marković i Željko Dvožak, ali na sednici UO nijedan od njih dvojice nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu glasova.
Tako je za privremeno rešenje izabrana dosadašnja zamenica dosadašnjeg vršioca dužnosti gen. direktora Jožefa Klema, koji je na tom mestu bio od prestanka mandata Miodragu Koprivici, jula 2021. godine. Nova v.d. direktorka je diplomirana pravnica, već duže od deceniju zaposlena u RTV-u na rukovodećim funkcijama, a pre toga je radila kao sudija i pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava.
Po većini sindikalnih organizacija i medijskih udruženja, situacija u pokrajinskom javnom servisu je izuzetno loša, o čemu svedoči i nedavni zajednički protest tri sindikata zaposlenih sa koga je zatraženo povećanje plata, rešavanje statusa radnika angažovanih na ugovorima, ukidanje zabrane zapošljavanja i konačni izbor rukovodstva RTV-a. No, od svega toga za sada nema ništa, počev od izbora novog direktora.

Nakon novih pretnji televizijskom novinaru i voditelju Ivanu Ivanoviću, policija je po nalogu tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu u utorak popodne lišila slobode Simu Spasića, predsednika Udruženja porodica kidnapovanih, ubijenih i nestalih sa prostora Kosova i Metohije, poznatijeg kao “Vučićev megafon” i ometača opozicionih skupova. Njemu je izrečena i mera zadržavanja u pritvoru u trajanju od 48 sati, zbog sumnje da je ponovio krivično delo ugrožavanja sigurnosti u odnosu na oštećenog novinara Ivanovića.
Krivični postupak za ranije upućene pretnje tekao je redovnim putem, tako što se okrivljeni Spasić branio sa slobode, ali nakon što je ponovo uputio pretnje oštećenom, po nalogu tužioca je zadržan zbog sumnje da će ponoviti krivično delo, odnosno učiniti delo kojim preti, saopštilo je tužilaštvo.
Spasić je poslednjih godina i mnoge druge nezavisne novinare, javne ličnosti i opozicione političare vređao, klevetao i proklinjao, na javnim mestima i u gostovanjima na televizijama “Pink” i “Hepi”, a u februaru ove godine prvostepeno je osuđen na šest meseci zatvora zbog proganjanja novinara Južnih vesti Aleksandra Stankova, kome je godinu i po dana slao uvredljive i preteće poruke.
Pakleni košarkaški derbi


Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve