Reke i potoci se u većem delu Srbije vraćaju u korita, ostavivši iza sebe ogromnu materijalnu štetu. Vanredna situacija proglašena je u proteklih mesec dana u 56 gradova i opština, a ukupno su 82 bile zahvaćene manjim i većim poplavama.
“Maj i jun kod nas važe za najkišnije mesece u godini, ali veoma zabrinjavaju rasprostranjenost i intenzitet kiša, kao i poremećaji koje su izazvale u svakodnevici stanovnika”, piše Jelena Kozbašić za sajt Klima101.rs, analizirajući podatke Instituta za meteorologiju u Beogradu koji govore da se borba sa vodenom stihijom vodila u većem delu zemlje. Prema tim podacima, najveća akumulirana količina padavina evidentirana je u Kuršumliji (270,8 mm), Zlatiboru (245,3 mm) i Loznici (242,4 mm).
Stručnjaci kažu da je u pitanju efekat globalnog zagrevanja – sve učestalije i jače padavine koje mogu da rezultuju razornim poplavama. Srbija se nalazi na jednoj od vrućih tačaka planete, i dok se Zemlja u proseku toplija za 1,1°C nego u predindustrijskom dobu, temperatura je kod nas viša za 1,8°C. Na Srbiju godišnje padne slična količina padavina kao pre 70 godina, ali sada su češća i duža sušna razdoblja, a između slede epizode ekstremnih padavina koje dovede do poplava. Uz to, kod nas je problem i u neodržavanju korita i nasipa, ogromnoj količini smeća bačenom u reke i potoke, i uopšte već poznatom nemaru, prisutnom od mesnih zajednica do ministarstava. Po trenutnom popisu Vlade Srbije, u poplavama je oštećeno više od 200 puteva, 82 mosta, 22 vodovodna i 13 kanalizacionih sistema.
Povratak otpisanih
“Kikindske” ponovo uz “Danas”
01_NASLOVNA_Layout 2…
Nakon godinu dana pauze, nedeljnik “Kikindske” ponovo izlazi od ovog četvrtka i ponovo u saradnji sa dnevnim listom “Danas”. Osnovane pre skoro 25 godina, ove lokalne novine su postale jedan od najpoznatijih i najrespektabilnijih lokalnih medija u Srbiji, i sve do juna prošle godine neprekidno su bile pouzdana hronika severnog Banata.
“Kikindske” i “Danas” započeli su saradnju pre četiri godine i sada je obnavljaju, u želji da kroz zajednički nastup i sinergiju ponude građanima Kikinde i okoline pravovremene i objektivne informacije. Tako će od ove nedelje svakog četvrtka čitaoci na severu Banata imati priliku da kupe i čitaju zajedničko izdanje “Kikindske – Danas”. Redakciju “Kikindskih” predvodi Željko Bodrožić, a uz njega je već uhodana ekipa (Srđan Tešin, Gordana Perunović Fijat, Vladislav Vujin, Srđan Srdić…), pojačana mlađim novinarima koji će, kako je najavljeno, narednog meseca pokrenuti sajt – kikindske.online.
Propao konkurs u RTV
Umesto v.d. direktora – v.d. direktorka
Pošto je sa godinu i po dana zakašnjenja raspisao konkurs za generalnog direktora Radiotelevizije Vojvodine (RTV), Upravni odbor ove javne medijske kuće ipak nije izabrao nijednog od prijavljenih kandidata, već je za novu v.d. direktorku imenovao Sanju Jašarević Kužić, dosadašnju zamenicu generalnog direktora. Od pet prijavljenih kandidata, utvrđeno je da uslove ispunjavaju dva – Budimir Marković i Željko Dvožak, ali na sednici UO nijedan od njih dvojice nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu glasova.
Tako je za privremeno rešenje izabrana dosadašnja zamenica dosadašnjeg vršioca dužnosti gen. direktora Jožefa Klema, koji je na tom mestu bio od prestanka mandata Miodragu Koprivici, jula 2021. godine. Nova v.d. direktorka je diplomirana pravnica, već duže od deceniju zaposlena u RTV-u na rukovodećim funkcijama, a pre toga je radila kao sudija i pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava.
Po većini sindikalnih organizacija i medijskih udruženja, situacija u pokrajinskom javnom servisu je izuzetno loša, o čemu svedoči i nedavni zajednički protest tri sindikata zaposlenih sa koga je zatraženo povećanje plata, rešavanje statusa radnika angažovanih na ugovorima, ukidanje zabrane zapošljavanja i konačni izbor rukovodstva RTV-a. No, od svega toga za sada nema ništa, počev od izbora novog direktora.
foto: strahinja aćimović / tanjug…
Uhapšen Simo Spasić zbog novih pretnji Ivanu Ivanoviću
“Megafon vlasti” u pritvoru
Nakon novih pretnji televizijskom novinaru i voditelju Ivanu Ivanoviću, policija je po nalogu tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu u utorak popodne lišila slobode Simu Spasića, predsednika Udruženja porodica kidnapovanih, ubijenih i nestalih sa prostora Kosova i Metohije, poznatijeg kao “Vučićev megafon” i ometača opozicionih skupova. Njemu je izrečena i mera zadržavanja u pritvoru u trajanju od 48 sati, zbog sumnje da je ponovio krivično delo ugrožavanja sigurnosti u odnosu na oštećenog novinara Ivanovića.
Krivični postupak za ranije upućene pretnje tekao je redovnim putem, tako što se okrivljeni Spasić branio sa slobode, ali nakon što je ponovo uputio pretnje oštećenom, po nalogu tužioca je zadržan zbog sumnje da će ponoviti krivično delo, odnosno učiniti delo kojim preti, saopštilo je tužilaštvo.
Spasić je poslednjih godina i mnoge druge nezavisne novinare, javne ličnosti i opozicione političare vređao, klevetao i proklinjao, na javnim mestima i u gostovanjima na televizijama “Pink” i “Hepi”, a u februaru ove godine prvostepeno je osuđen na šest meseci zatvora zbog proganjanja novinara Južnih vesti Aleksandra Stankova, kome je godinu i po dana slao uvredljive i preteće poruke.
Pakleni košarkaški derbi
Direktor – huligan iz prvog reda
foto: promo telekom…
Dok ovaj broj odlazi u štampu, košarkaši Crvene zvezde i Partizana igraju četvrtu utakmicu finala plej-ofa ABA lige, a posle tri teška okršaja u svakom smislu, vode crno-beli sa 2:1. Opet su igra na terenu i učinak igrača pali u drugi plan pred bujicom nasilja i prostakluka koji okružuju utakmice u Beogradu, a posebno napeto je bilo u trećoj utakmici u uzavrelom “Pioniru” (prve dve je Partizan dobio pred svojim navijačima u Areni, uz manje incidente, brojne uvrede sa tribina i loše suđenje), i svi se normalni poklonici košarke pribojavaju kako će proteći novo odmeravanje u istoj hali.
Pored svedočanstva o nadmoći predsednika Uprave Zvezde Nebojše Čovića nad pripadnicima Žandarmerije, koje je isterao iz prostora kraj terena kada su pokušali da zaštite igrače Partizana, najjači utisak ostavio je jedan moćni naprednjak, direktor u državnoj kompaniji “Telekom Srbija” – Draško Marković. On je iz prvog reda gledališta, kao što se vidi na snimcima, prilikom ulaska igrača Partizana pljuvao u njihovom pravcu, upućivao psovke i pretnje i zamalo ih gađao stolicom, da bi nakon brojnih reakcija u javnosti reagovalo Više javno tužilaštvo u Beogradu i naložilo policiji da protiv Markovića podnese krivičnu prijavu zbog nasilničkog ponašanja na sportskoj priredbi.
Marković je početkom devedesetih bio poslanik Srpske radikalne stranke i postao je čuven po polivanju tadašnjeg predsednika parlamenta Radomana Božovića vodom, a nakon dugo vremena ponovo se istakao u javnosti pre tri godine kada je nasrnuo na potpredsednicu Stranke slobode i pravde Mariniku Tepić, dok je ova držala konferenciju za novinare ispred zgrade “Telekoma”. Tada se saznalo da je ovaj nekadašnji monter u međuvremenu pozavršavao visoke škole i preko naprednjaka došao do funkcije direktora za ljudske resurse Telekoma Srbije i člana Uprave KK Crvena zvezda. Proći će meseci do epiloga postupka protiv Markovića, a ABA liga je već odmerila kazne za klubove i igrače: Zvezda je kažnjena sa 25.000 evra, dok će igrači Partizana Džejms Naneli i Jam Madar, zbog nesportskog ponašanja, morati da plate po 2.000 evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Premijer je saopštio da podnosi ostavku jer je čuo šta se te noći dogodilo u Novom Sadu. Ne znamo da li bi iko u to mogao da poveruje, tim pre što će se docnije tokom dana pojaviti informacije o povezanosti napadača i vladajuće partije. A ponovilo se ono što smo videli već više puta: kad god Vučić, kao što je učinio na konferenciji za novinare u ponedeljak, garantuje bezbednost – neko nastrada
Intervju: Ivanka Popović, profesorka i članica Inicijative “ProGlas”
Ovo nije nikakva obojena, uvezena ili bilo kakva druga revolucija, nego autentična težnja studenata i građana Srbije da dođe do promena u našoj zemlji. Zato mislim da ne treba mnogo da se obaziremo na izjave stranih zvaničnika ni iz SAD ni iz Rusije. Mi imamo svoj autentičan i nacionalni cilj, a to je da opstanemo i da omogućimo normalan život
U nedelju i ponedeljak, 26. i 27. januara, održan je još jedan spektakularan protest (na slici) u organizaciji studenata – dvadesetčetvoročasovna blokada Autokomande, ključne beogradske saobraćajne petlje. Sve je delovalo kao da se sanja. Besprekorna organizacija, poruke na transparentima koje ćemo dugo pamtiti. Ovi protesti su drugačiji od svih ranijih antirežimskih i zbog beskrajne kreativnosti, duhovitosti, razgranate kulture bunta, koja svedoči o njegovoj velikoj životnoj snazi i mogućnosti da se pojačava. Pa dalje – građani su spremali studentima hranu, atmosfera je bila jako dobra, studenti su igrali basket, tenis, pridužili su se protestu i poljoprivrednici, bajkeri, taksisti
Sa megafona bruji glas koji ljubazno podseća okupljene da sakupljaju za sobom i ne ostavljaju smeće. Akcija čišćenja uskoro počinje i trajaće poslednja tri sata blokade. Polako se pakuju neki od transparenata, dok oni zakačeni na nadvožnjaku iznad autoputa ostaju kao podsetnik. A onda, studenti će se podeliti. Neko ide kući da se odmori, a neko – pravac na fakultet. Blokade se nastavljaju
Iako je skup u Jagodini bio pokušaj SNS-a da odgovori na organsko nezadovoljstvo koje mesecima bukti širom zemlje, slika predsednika Srbije kako vijori barjakom dok njegove pristalice odlaze izgledala je više kao poraz. Na koji način je režim do sada uspevao da izađe iz kriznih situacija? I kako ti mehanizmi deluju u ovim nedeljama
Aleksandar Vučić tvrdi da nikad neće pristati na prelazni kabinet. Treba mu verovati, ali uslovno. Zašto? Zato što će pristati na sve čim bude nateran. A biće
Srpska opozicija je na odličnom putu da propusti priliku tako što se ne bavi politikom, ne ume da se dogovori i ponavlja pogubnu formulu „prvo da se ispune studentski zahtevi“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!