

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Nagrada za istraživačko novinarstvo


Rehabilitacija Nikole Kalabića


Monitoring REM-a
Centar za istraživačko novinarstvo razotkrio je kako je Služba za nadzor i analizu Regulatornog tela za elektronske medije (REM) došla do podataka, iznetih u izveštaju podnetom u Skupštini Srbije, da su Pink i Hepi, dve najspornije televizije sa nacionalnom frekvencijom, ispunile obaveze iz elaborata na osnovu koga su dobili dozvolu.
Godinama unazad ove dve televizije nisu imale dečji, naučno-obrazovni i kulturno-umetnički program, što im je obaveza, a iako je Stevica Smederevac (tokom devedesetih urednik na TV Novi Sad), načelnik spomenute službe REM-a, pred skupštinskim Odborom za kulturu i informisanje tvrdio protekle nedelje da su televizije Pink i Hepi “po svim parametrima ispunile sve svoje obaveze”, CINS je došao do podataka koji jasno govore da je izveštaj, najblaže rečeno, fingiran.
Naime, ispostavilo se po monitoringu Smederevca i ekipe da su dvema, po mnogo čemu kontroverznim televizijama, u prva tri meseca ove godine u dečji program uračunata uključenja reportera i gostovanja u jutarnjim programima koja imaju nategnutu vezu sa navedenim programskim sadržajima. Na primer, REM je predstavljanje dečje knjige, koje je trajalo nešto duže od 15 minuta, a emitovano u pet sati ujutru, uvrstio u dečji program, a slični formati su i Pinku priznavani kao ispunjavanje obaveza iz ugovora.
Sagovornici CINS-a naglašavaju da dečji program mora biti posebno naznačen, da ima najavnu i odjavnu špicu, i da deca ne bi ni trebalo da gledaju informativni program koji nije prilagođen njima i da tu očekuju emisije za svoj uzrast.


Nikola Jokić ispisao je još jednu stranicu u svojoj istoriji sportskih uspeha, pošto se sa Denver Nagetsima plasirao u veliko finale američke NBA lige. Nakon prvog mesta na tabeli Zapadne konferencije i izbacivanja Minesota Timbervulvsa (4:1 u pobedama) i Finiks Sansa (4:2) u plej-ofu, na red su došli čuveni Lejkersi koji su u konferencijskom finalu “preslišani” u četiri utakmice.
Džoker je proglašen za najboljeg igrača (MVP) zapadnog finala i uručen mu je trofej koji od prošle godine nosi ime legendarnog Irvina Medžika Džonsona, a ujedno je naš reprezentativac oborio rekord takođe legendarnog igrača NBA lige Vilta Čejmberlena – u poslednjoj finalnoj utakmici u Los Anđelesu imao je učinak od 30 poena, 14 skokova i 13 asistencija, što mu je bio osmi tripl-dabl u tekućem plej-ofu.
U svom prvom velikom finalu Nagetsi će odmeriti snage sa pobednikom finala Istočne konferencije, a na korak od plasmana je ekipa Majami Hitsa koja vodi sa 3:0 u finalnoj seriji protiv Boston Seltiksa. I Jokiću je ovo prvo finale, u njegovoj osmoj sezoni u NBA ligi, i tako je postao osmi košarkaški as iz Srbije kome je to pošlo za rukom, nakon Vlade Divca, Darka Miličića, Saše Pavlovića, Vladimira Radmanovića, Predraga Stojakovića, Ognjena Kuzmića i Nemanje Bjelice. Većina je, osim Divca, imala manje-više epizodne uloge u tim finalima, a od svih njih jedino Jokić ulazi u finalni dvoboj ne samo kao najbolji igrač svoje ekipe već i cele lige.
Prva finalna utakmica na programu je 2. juna, a ukoliko drugi finalista, kao što se očekuje, budu Hitsi iz Majamija, igraće se u Denveru, jer u tom slučaju Nagetsi imaju prednost domaćeg terena.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve