U poslednje dve i po decenije 1637 osoba poginulo je u Srbiji u saobraćajnim nezgodama uz učešće traktora, a njih 1.198 bili su vozači ili putnici u ovom vozilu. Crna statistika govori da je na svakih šest dana jedna osoba izgubila život u traktorskim nesrećama, odnosno da skoro 27.000 saobraćajnih nezgoda sa traktorima u posmatranom periodu ima udeo od 2,2 odsto u ukupnom broju svih registrovanih nezgoda, ali da broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama uz učešće traktora iznosi osam odsto u odnosu na ukupan broj nastradalih.
A to što traktori često izazivaju saobraćajne nezgode na javnom putu jeste posledica tehničkih karakteristika traktora, koji često vuku prikolice ili priključna oruđa pa predstavljaju veliku prepreku na putu, a uz to idu nepoštovanje saobraćajnih propisa, česta neispravnost vozila, ali i česta vožnja pod dejstvom alkohola, objasnili su iz Agencije za bezbednost saobraćaja za novosadski portal “Agrosmart”. Naglasili su i da oni beleže samo saobraćajne nezgode na javnim putevima i da je nepoznanica koliki je ukupan broj poginulih i povređenih osoba na traktorima u polju i na nekategorisanim putevima.
Prema procenama Agencije, u Srbiji je oko 100.000 traktora bez zaštitne kabine ili rama – u centralnoj Srbiji oko 50 odsto, u Mačvi 45 odsto, a u Vojvodini 18 odsto – što ima za posledicu veći broj smrtno stradalih u saobraćajnim nezgodama. Zato su Agencija i Ministarstvo saobraćaja objavili javni poziv za subvencionisanu dodelu rama za upotrebljavani traktor.
Turistički rekordi
Najposećeniji Beograd i Sokobanja
foto: tanjug…
Od januara do novembra prošle godine zabeleženo je 11,4 miliona turističkih noćenja u Srbiji, što je veliki rast u odnosu na isti period 2021. i naročito 2020. godine, a rezultati su bolji i u odnosu na 2019. godinu, poslednju pred pandemijsku krizu.
Za 11 meseci 2022. bilo je 1,9 miliona domaćih i 1,6 miliona stranih turista, dok je pre tri godine domaćih i stranih turista bilo podjednako – po 1,7 miliona, ali je prošle godini bilo preko dva miliona više noćenja. Rast broja domaćih gostiju i broja njihovih noćenja pripisuje se turističkim vaučerima koje je država delila penzionerima, zaposlenima sa nižim primanjima i nezaposlenima.
Povećan je u prošloj godini i broj noćenja u prestonici, procena je da će brojka preći tri miliona, a više od 80 odsto su napravili strani turisti.
Beograd je postao izbor strancima za kratke gradske odmore od tri do četiri dana, što se uklapa u svetske trendove, a to je potaklo otvaranje novih hotela, apartmanskih smeštaja i hostela, odnosno rast smeštajnih kapaciteta, što obezbeđuje uslove za nove turističke rekorde.
Glavni grad je najposećenija turistička destinacija u Srbiji, a za njim Sokobanja, koja je zabeležila najveći broj noćenja domaćih turista.
Optužnica protiv carinskog agenta
Nekretnine i luksuz ga odali
foto: marija janković…
Nakon što je letos razotkriven i uhapšen, carinskog agenta Aleksandra J. (49), koji je radio i za kompaniju Si end Ej (C&A), uskoro očekuje suđenje, a po optužnici koju je protekle nedelje podiglo Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. Na teret mu se stavlja da je oštetio budžet Srbije i sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist od oko 750 miliona dinara.
On se sumnjiči da je sa kvalifikovanim elektronskim sertifikatom, kao zaposleni u privrednom društvu “Quehenberger Logistik SRB doo Šimanovci”, od 2019. do 2021. godine izvršio krivična dela zloupotrebe položaja odgovornog lica i pranja novca. U pojednostavljenom postupku deklarisanja robe, u programu za kućno carinjenje, iskoristivši logo “Si end Ej MODA RS doo Beograd”, okrivljeni je za robu iz Kine, dopremljenu preko Luke u Rijeci i graničnih prelaza sa Hrvatskom, sastavljao lažne carinske deklaracije na svom privatnom laptopu.
Istraga je počela nakon što je Uprava za sprečavanje pranja novca dobila podatke o nesrazmeri u prijavljenim prihodima i imovini koju poseduje okrivljeni: veliki novac je ulagao u kupovinu nekretnina i vrednijih pokretnih stvari, putovanja na egzotične destinacije i luksuzan život u inostranstvu, što je sve ukazivalo da troši daleko više od onoga što legalno zarađuje.
Tužilaštvo od Višeg suda u Beogradu zahteva da se od okrivljenog, koji se i dalje nalazi u pritvoru, privremeno oduzme stan u izgradnji u kuli B u Beogradu na vodi sa garažnim mestom, kao i dva stana na Novom Beogradu i jedna garaža.
Rukometaši jedanaesti na svetu
Korak dalje od Igara u Parizu
foto: ap photo…
Rukometna reprezentacija Srbije završila je nastup na Svetskom prvenstvu u drugom krugu tako da nije ispunila osnovni cilj, a to je plasman u četvrtfinale, što bi obezbedilo plasman u kvalifikacije za učešće na Olimpijskim igrama 2024. godine u Parizu.
Ipak, s obzirom na pređašnje rezultate, ovaj put državni tim, koji od kraja 2020. godine vodi španski stručnjak Toni Đerona, nije razočarao: u prvom delu grupne faze savladani su Alžir (36:27) i Katar (34:24) i pretrpljen minimalni poraz od Nemačke (33:34), dok je u drugom delu reprezentacija Srbije na startu, u odlučujućoj utakmici za plasman u četvrfinale poražena od Norveške (31:28), da bi potom pobedila Argentinu (28:22) i Holandiju (32:30).
Na kraju su naši rukometaši zauzeli 11. mesto, što je najbolji plasman na velikim takmičenjima u poslednjoj deceniji, ali sada im preostaje da se nadaju da će preko Evropskog prvenstva narednog januara uspeti da izbore vizu za Olimpijadu.
Naravno, neophodno je da prvo prođu kvalifikacije za EP, gde su im rivali ponovo Norvežani, pa da izbore visok plasman na prvenstvu u Nemačkoj i zauzmu jedno od dva preostala mesta za olimpijske kvalifikacije, koje su na programu u martu 2024. godine.
Izvesno je da je sa Đeronom na čelu reprezentacija dobila na kvalitetu, što su potvrdile igre protiv favorizovanih timova Nemačke i Norveške i pohvale njihovih selektora i igrača, i zato, bez obzira na veoma težak put, postoji šansa da stigne do Pariza.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti su pobedili u 22 grada, a SNS u svega dva. Bivša vladajuća partija zadržala je pak ogromnu većinu na Kosovu i u zatvorima. Štaviše, u zatvorima (gde su osvojili 66 odsto) broj glasova im je porastao u odnosu na 2023. godinu. Pojedini cene da do sledećih izbora taj procenat može skočiti i do 90 odsto. Zatim, u Novom Pazaru, SL je osvojio 38,7 odsto glasova, čime je ostvario bolji rezultat od stranke Rasima Ljajića za 18 odsto, a od Aleksandra Vučića za 20 odsto, što je značajan pokazatelj toga da je, između mnogih drugih, prevazišla i etničke i lokalne podele, koje su mnogi političari namerno gajili
Istraživanja pokazuju da je prava noćna mora promeniti sistem vlasti koji se zasniva na kontroli celog društva, od pravosuđa, preko regulatornih tela i državnih preduzeća, sve do mreža subjekata koji upravljaju javnom imovinom, a nalaze se izvan neposredne kontrole vlade. Ne zaboravimo da je vučićizam prodro do kontrole javnih toaleta
Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice
“Instrukcije komandanata bile su da se spreme za odbranu institucija po svaku cenu”, kaže za “Vreme” Spasoje Vulević, koji navodi da je u izbornoj noći bilo angažovano oko 4000 policajaca. Govori o tome kako je izbegnut sukob sa građanima, šta je preko policijske radio-veze čuo 15. marta i zašto je odbio da SAJ izvede na blokade. Upozorava da se ne sme ponoviti greška posle 5. oktobra i da bez ozbiljne lustracije nema reforme policije
Dok izborni pobednici ne preuzmu dizgine, odlazeći režim drži razne poluge moći i ima vremena da još krade i zametne tragove. Naprednjaci u deluziji čak tvrde da će biti obična opozicija. Ali, ništa od toga neće im proći glatko
Po Vučićevom dolasku na vlast otprilike pola Demokratske stranke prešlo je na mračnu stranu i mora im se priznati da su se, kao pravi konvertiti spremni da iskažu tvrdu lojalnost, naročito istakli. Evo Gorana Vesića, na primer. Ili onog ambasadora u Americi Dragana Šutanovca. O Nebojši doktoru Krstiću da i ne govorimo. Sada se, kao što vidimo, prvi preporučio – ni manje ni više – Milorad Dodik lično
Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.