Profesorka Univerziteta u Beogradu u penziji i borkinja za demokratiju i ljudska prava Srbijanka Turajlić iznenada je preminula 25. septembra.
Rođena je 1946. godine u Beogradu gde se i školovala – od osnovne škole do doktorskih studija: Elektrotehnički fakultet (ETF) završila je 1969, magistrirala 1973. i doktorirala 1979. U zvanje docenta izabrana je 1982, a u zvanje vanrednog profesora ETF-a 1989. godine. Bila je stipendista francuske vlade u Grenoblu 1974. i 1975, a kao predavač radila je u Montereju (SAD) od 1984. do 1986. godine.
“U to vreme tehnika je bila muški posao, išlo se po terenu, po fabrikama… Samo jedan do dva odsto žena je studiralo tehniku i ona je bila jedna od njih. Bila je izvanredan stručnjak, išla na specijalizacije u Francusku i Ameriku. Mnoge nove stvari je uvela na fakultetu, pre svega ono što se odnosi na primenu računara u tehnici”, svedočio je nakon objave tužne vesti za “Danas” profesor ETF-a i nekadašnji rektor Beogradskog univerziteta Branko Kovačević, a akademik Dušan Teodorović je zaključio da je “otišla zvezda slobode sa Univerziteta u Beogradu, najhrabrija žena koju sam upoznao”.
Profesorka Turajlić je devedesetih javno kritikovala režim Slobodana Miloševića i učestvovala u protestima i pokretima za demokratske promene u Srbiji. Bila je aktivna članica Narodnog pokreta “Otpor”, a nakon promena 2000. godine prihvatila je funkciju pomoćnice ministra prosvete Gaše Kneževića, zadužene za visoko obrazovanje (2001–2004).
Za svoju angažovanost zaslužila je 2009. godine Nagradu “Osvajanje slobode”, koju “Fond Maja Maršićević Tasić” dodeljuje ženama za doprinos promociji ljudskih prava, pravne države, demokratije i tolerancije. Bila je među osnivačima i najaktivnijim članovima Pokreta slobodnih građana.
“Završila je Elektrotehnički. Postala je profesorka. Bila je antiratna aktivistkinja, borkinja za ljudska prava, slobodu i demokratiju. Govorila je glasno kad su mnogi ćutali. Šišala se na hrabro. Zvala se sasvim logično, Srbijanka”, piše u jednom od mnogobrojnih oproštaja od profesorke Turajlić na društvenim mrežama.
Država protiv uzbunjivača
Odmazda zbog istrage o trgovcu Tešiću
Foto: KRIK…
Kriminalistički inspektor Milan Vukomanović iz Kragujevca meta je odmazde u Ministarstvu unutrašnjih poslova, nakon što je krenuo da prikuplja dokaze o zloupotrebama firmi u vlasništvu kontroverznog trgovca oružjem Slobodana Tešića, otkriva u svom poslednjem istraživačkom tekstu beogradska redakcija Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
Vukomanović je po nalogu tužilaštva prikupljao dokaze o sumnjama da je Tešićeva firma na osnovu komisionog ugovora prodavala oružje namenske industrije “Zastava oružje” iz Kragujevca po većim cenama od dogovorenih i zadržala višak za sebe umesto da isplati proizvođaču.
Kako piše BIRN, Tešićeva firma je odbila da dostavi dokumentaciju Državnoj revizorskoj instituciji (DRI), a saradnju su odbijala i ministarstva trgovine i odbrane, o čemu je obavešteno nadležno tužilaštvo koje se obraća policiji i inspektor Vukomanović krajem februara ove godine počinje da istražuje. Ali, umesto pomoći od kolega iz Beograda koju je zatražio, iz centrale MUP-a sredinom aprila stiže mu nalog o premeštaju na drugo radno mesto – poziciju referenta u pisarnici, položaj na kome gubi status službenog lica.
Pošto je podneo žalbu, Viši sud u Beogradu dodeljuje mu status uzbunjivača i nalaže MUP-u da ga vrati na radno mesto kriminalističkog inspektora, kao i da mu se vrati oduzeti predmet na kome je radio. Ali, samo je jedan dan proveo na svom starom radnom mestu jer je stigao novi nalog iz MUP-a, sa potpisom načelnika Uprave kriminalističke policije (UKP) Bogdana Pušića, kojim je ponovo raspoređen na drugu dužnost i skinut sa slučaja.
Trgovac Tešić (na slici) ni ovoga puta nije bio dostupan za novinare BIRN-a, šef UKP-a Pušić je odbio razgovor jer nema saglasnost MUP-a, inspektor Vukomanović takođe ne može da daje izjave bez prethodne saglasnosti nadležnih, a njegov advokat Ivan Ninić izjavljuje da se “ponovo vidi ustaljeni obrazac ponašanja, kalup po kome se uništavaju životi i karijere časnih i nepotkupljivih policajaca i pojedinaca”, kao i da “čelni ljudi policije umesto javnog interesa servisiraju isključivo privatne interese, koji su u zoni krivičnog dela i sistemske korupcije”.
Muke sa ogrevom
Pelet nestao sa stovarišta
04-01 pxfuel.com…
Predstojeća grejna sezona već izaziva jezu kod mnogih građana, bez obzira na koji energent se grejali, jer se očekuje manjak svega, a nekih, poput peleta, već duže vreme nema u prodaji. Procene su da se oko 110.000 domaćinstava u Srbiji greje na pelet i jedan deo njih je uspeo koliko-toliko da se obezbedi za zimu i to po cenama koje su više nego duplo veće od prošlogodišnjih.
Nestašica čvrstog ogreva traje mesecima, a peleta uopšte nema na stovarištima od sredine avgusta, nakon što je Ministarstvo rudarstva i energetike iniciralo Uredbu o ograničenju maksimalne cene u maloprodaji na 38.000 dinara po toni. Do tog trenutka pelet se i mogao naći, ali po ceni od 420 evra za tonu, da bi nakon Uredbe, kao što su trgovci i predvideli, ovaj ogrev nestao iz prodaje.
Upućeni tvrde da je država svojom lošom politikom prvo izazvala nestašicu drveta za proizvodnju peleta, tako da proizvođači u poslednje vreme rade sa 60 odsto kapaciteta, a potom je zamrzavanjem cene doprinela opštoj nestašici. Ceni se i da će do normalizacije snabdevanja stovarišta peletom doći početkom novembra kada istekne Uredba vlade Srbije, što će sigurno, pored cene koja je drastično skočila, neka domaćinstva naterati da odustanu od ove vrste ogreva.
Nastavak podela u Partizanu
Vučelić ne odustaje
foto: fk partizan / miroslav todorović…
Nakon što je Agencija za privredne registra upisala Ostoju Mijailovića kao pravnog zastupnika Jugoslovenskog sportskog društva (JSD) Partizan priznavši tako Izbornu skupštinu u njegovoj organizaciji, poražena strana predvođena Miloradom Vučelićem, donedavnim predsednikom JSD-a i aktuelnim predsednikom Fudbalskog kluba Partizan, odlučila je da podigne ulog i donela odluku na Skupština kluba da uslovno istupi iz članstva u JSD-u.
“FK Partizan je dužan da u svom radu dosledno poštuje zakonske norme, te se samim tim ne može povinovati nezakonitim odlukama nelegitimne i nezakonite navodno izabrane ‘nove’ uprave JSD Partizan, naročito ako su iste suprotne pravima obavezama i interesima članova FK Partizan”, saopšteno je iz Vučelićevog tabora i najavljeno podnošenje krivičnih prijava protiv Mijailovića i ekipe, tužbe nadležnom sudu i žalbe na rešenje APR-a.
U odgovoru novoizabranih čelnika JSD Partizan, iza kojih je stala većina Partizanovih klubova, kaže se “da je FK Partizan klub svih partizanovaca, a ne dvojice ljudi koji misle da sa njim mogu raditi šta god im je volja” (cilja se na Vučelića i Miloša Vazuru, predsednika i direktora FK Partizan), te da “FK Partizan nije ničija privatna svojina, već postoje pravne norme regulisane Statutom JSD Partizan, na koji način bilo koji klub može da istupi iz Društva”.
Mijailovićeva ekipa naglašava i da je stadion Partizana u vlasništvu JSD-a, kao i da klub koji istupi iz Društva gubi pravo na korišćenje zajedničkog naziva i grba, a samim tim i pravo na korišćenje zajedničke imovine.
“Meni to izgleda kao borba dve frakcije unutar vladajuće Srpske napredne stranke i po rečima samih aktera, to izgleda nije borba za bolje uslove u sportu i sam sport, već je borba za plen, za imovinu Partizana”, izjavio je novinar Vuk Cvijić u emisiji TV N1 i posebno apostrofirao generalnog sekretara vlade Srbije Novaka Nedića, za kojim se vuku mnoge afere u vezi sa Partizanom i kriminalnim navijačkim grupama, a koji je ovoga puta stao na stranu Mijailovića.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako je vlast zanemela posle hapšenja sada već bivšeg načelnika beogradske policije? Šta su pokazale objave odbeglog osuđenika i pripadnika “kavačkog klana” Miloša Medenice dok je policija ćutala? Zašto su tabloidi iznenada počeli štancati samo zvanična obaveštenja? Ko su Saša Vuković Boske i Aleksandar Nešović Baja? Kakav je bio javni imidž Veselina Milića, a kakvi njegovi odnosi sa Zvonkom Veselinovićem, Nikolom Petrovićem i Slavišom Kokezom? Zašto je bivši načelnik bio neka vrsta posebne vrste unutar sistema vlasti Aleksandra Vučića? Otkud Milić u organizaciji i prikrivanju ubistva koje ima mafijaški predznak i mogu li ovakvi slučajevi da se završe na jednom ubistvu
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko
Mesec dana nakon nasilja ispred Medicinskog fakulteta u noći izbora za studentski parlament, tužilaštvo je formiralo predmet o slučaju u kom se pojavilo i privatno obezbeđenje Kliničkog centra. Trag od te noći vodi do višemilionskog posla sa firmama za privatno obezbeđenje i pitanja ko rukovodi bezbednošću najveće zdravstvene ustanove u Srbiji
Do svog poslednjeg dana Predrag Koraksić Corax je radio i stvarao karikature koje su o društvu i državi govorile jasnije i pouzdanije nego hiljade reči. Iz dana u dan iscrtavao nam je golu i često gorku istinu razotkrivajući i ismevajući moćnike i uzurpatore vlasti. Prošle subote srce je stalo i okončalo dugu i plodonosnu životnu odiseju jednog od najznamenitijih karikaturista Balkana i jedinstvenog tribuna za slobodu i pravdu
Pred snagom zajedništva i željom za pravdom, pred radošću života koji ispliva uvek, čak i kad je okružen krvožednim lojalistima i kad se kašlje od suzavca. Reče neko ovih dana: na Slaviju se ne zove, na Slaviju se dolazi
Širok front može da okupi samo borba protiv korupcije jer ona nagriza birače vlasti i opozicije, prozapadne liberale i proruske nacionaliste, vernike i ateiste, urbane i ruralne, mlađe i starije, obrazovane i polupismene
Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova
Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!