

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Selektor fudbalske reprezentacije Jugoslavije


Osnovni podaci: Rođen je 6. avgusta 1943, godine u Bioski. Fudbal je počeo da igra u Slobodi iz (tada Titovog) Užica. U Crvenu zvezdu prešao je zajedno sa Miroslavom Pavlovićem, kasnije legendarnom Zvezdinom „četvorkom“. Đorića lopta nije baš tako dobro slušala kao Pavliku, pa su ga prozvali „prvim srpskim bekom“ uz svu pozitivnu, neutralnu i pežorativnu konotaciju koju taj nadimak nosi (ponegde u narodu vele: „Idi bidi bek.“). Bez obzira na to, po tom nadimku je nazvao i svoju kafanu na Zlatiboru. Publika ga pamti kao vrsnog zabavljača na terenu, ali mu se desilo čak i da zaigra za reprezentaciju. Posle Zvezde igrao je u španskom Ovijedu.
Trenerska karijera: Radio je sa mlađim Zvezdinim kategorijama, „otkrio“ je braću Đurovski, a jedno vreme bio je i u stručnom štabu prvog tima sa Dragoslavom Šekularcem i Stevanom Ostojićem. Trenirao je Prištinu, Sutjesku, Budućnost, Napredak… Desilo mu se i da bude selektor El Salvadora, jedne od dve zemlje na planeti koje su zbog fudbala ratovale. Istini za volju, Salvadorci su tada hteli da im nacionalni tim vodi Velibor Vasović, ali su se odlučili za Đorića posle upozorenja ovdašnjeg fudbalskog lobija da je Vasović opasan fudbalski disident. Na dalek put za El Salvador Đorić je poveo i Miljanićevog sina. Njega je vodio i u Kinu, gde je trenirao Peking. Posle niza loših rezultata tamo je dobio otkaz. Na nesreću srpske fudbalske budućnosti, prihvatio se dužnosti selektora mlade reprezentacije Jugoslavije.
Komentar na poraz mlade selekcije od Hrvata sa 2:6 u Beogradu: „Bila je to klasična sabotaža jedne grupe naših fudbalera u koje sam do sada imao najviše poverenja. Ali, suštinski su se ti saboteri prevarili jer nisu oni izdali Đorića, već svoju zemlju i našu reprezentaciju, a najviše su prevarili sebe. Kolovođe te grupe bili su oni kojima sam dao šansu da posle dužeg vremena obuku državni dres. Petorica su na poluvremenu tražili da ih zamenim! (Zaista se priča da je pola tima na dan utakmice došlo u hotel Mladost u šest ujutro u veselom stanju. prim. aut.).“
O teškim danima kada su ga zvaničnici i omladinski reprezentativci Partizana prozivali da je nestručan, da nije nikakav pedagog, da psuje i šamara…: „Tih dana sam od predsednika Miljanića imao pravu sportsku podršku: Đoro, samo se smiri, sve će biti u redu. U mečevima koji su posle sledili i bez tih zvezda nadigrali smo Makedoniju, Irsku i Hrvatsku. Obećao sam da će nacionalni tim u kategoriji do 21 godine izboriti plasman u finalni deo Evropskog šampionata. Đora je iz svake fudbalske sredine odlazio gordo i uzdignuta čela kako bi svakom sutradan mogao da pogleda u oči. Tako će biti i ovoga puta, kada prestanem da obavljam posao selektora naše mlade reprezentacije.“
Epilog baraža: Jugoslavija – Engleska 0:3. Naše mlade selekcije nije bilo ni na Evropskom prvenstvu ni na Olimpijadi. Đorić je privremeno nestao.
Kako i kada se vratio: Usred izbora za novo rukovodstvo Fudbalskog saveza Jugoslavije, koji protiču kao kombinacija kozačke skupštine, dvora Medičija i Monti Pajtona. Krajem februara ove godine, Dušan Nenezić, predsednik Stručnog odbora Fudbalskog saveza Jugoslavije (nelegalnog, kao i sav vodeći sastav FSJ-a kome je mandat istekao), obelodanio je da je kao jedini predloženi kandidat, selektor „A“ reprezentacije postao Milovan Đorić. Ko ga je predložio – ne zna se. Obrazloženje: u FSJ-u su očekivali da će skupština zakazana za 22. februar rešiti pitanje selektora, ali se „situacija iskomplikovala“, stručnjaci iz inostranstva vezani su dobro plaćenim ugovorima, Tumbaković i Muslin ne mogu jer istovremeno treniraju svoje klubove, šta da se radi, dobar je i Đora. Nenezić je bio iskren: „Nismo bili u mogućnosti da u ovom trenutku bolje rešimo ovu situaciju.“ Fudbalski savezi Srbije i Crne Gore novog selektora nisu priznali.
O sebi kao kandidatu za selektora krajem 1998. godine, u interegnumu između Petkovića i Boškova: „Kandidujem se za selektora jer imam znanje, snagu, stav i iskustvo.“
Prvi potez: Uoči kvalifikacionih utakmica sa Švajcarskom i Slovenijom oslobodio reprezentaciju Piksija Stojkovića i Peđe Mijatovića.
Komentar dobrog dela novinara, preostalih navijača jugoslovenske fudbalske reprezentacije i „fudbalske javnosti“ na izbor novog selektora: „Ufff.“
U tekstu „Lik i delo Milovana Đorića“ uvukla se ozbiljna ali zaista nenamerna greška. Milovana Đorića, naime, nisu priznali Fudbalski savez Crne Gore i FS Vojvodine, a ne kao što u tekstu piše FS Crne Gore i FS Srbije. Izvinjavamo se fudbalskim savezima Srbije, Crne Gore i Vojvodine.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve