Prava prašina u vezi sa spomenikom srpskim vojnicima podigla se proteklog vikenda, kada se na slici sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, za razliku od prethodnih godina, iza nemačkog ambasadora uočilo da se ovo spomen obeležje više ne nalazi na istom mestu
Koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU – poglavlje 35, Dragiša Mijačić, zajedno sa grupom intelektualaca, pokrenuo je peticiju za vraćanje spomenika srpskim vojnicima stradalim 1912-1918, koji je nedavno izmešten sa starog mesta na vojnom groblju u Prištini, a na inicijativu tamošnje francuske ambasade.
„Pokrenuli smo peticiju za vraćanje spomenika palim srpskim vojnicima 1912-1918 na vojnom groblju u Prištini i potrebna nam je vaša podrška“, saopštio je Mijačić juče na društvenoj mreži X.
Pomeren sa svog mesta
Prava prašina u vezi sa spomenikom srpskim vojnicima podigla se proteklog vikenda, kada se na slici sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, za razliku od prethodnih godina, iza nemačkog ambasadora uočilo da se ovo spomen obeležje više ne nalazi na istom mestu.
Ispostavilo se u međuvremenu da je on sada izmešten u stranu što je prva potvrdila Eparhija raško prizrenska, koja je izrazila zabrinutost ali i sumnju da se na ovaj način vrši prekrajanje istorije odnosno pokušaj da se „zamagli nesporna istina o učešću i istorijskoj ulozi srpskog naroda na ovim prostorima“.
Dragiša Mijačić je u svojoj objavi naglasio da smatra da izmeštanje spomen ploče stradalim srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu na prištinskom groblju – „spada među najsramnije događaje francuske moderne istorije“.
Štaviše, francusku šeficu diplomatije, Katrin Kolonu, pozvao je da reaguje.
Javno izvinjenje
Osim što se u propratnom tekstu pokrenute peticije koju su do sada potpisale 1,482 osobe, traži vraćanje spomenika na mesto gde je bio, traži se i javno izvinjenje dvojice ambasadora, francuskog i nemačkog.
„Duboko uznemireni vešću da je spomenik srpskim vojnicima iz ratova 1912-1918 na vojničkom groblju u Prištini izmešten na inicijativu francuskog ambasadora Olivijera Geroa i nemačkog ambasadora Jorna Rodea, srpska zajednica na Kosovu poziva sve zainteresovane da podrže peticiju za vraćanje spomenika na prethodno mesto, a da se dvojica ambasadora javno izvine za njihov nepromišljeni čin“, glasi tekst pokrenute peticije.
Foto: Eparhija raško-prizrenska
Mijačić u izjavi za KoSSev poručuje da ih je upravo ovo objašnjenje motivisalo da pokrenu peticiju.
„Objašnjenje dvojice ambasadora o razlozima za takav sramni čin dodatno nas je motivisao da pokrenemo peticiju i zatražimo podršku građana za jasne zahteve koji su izneti, a to je vraćanje spomenika na staro mesto i javno izvinjenje ambasadora za njihove postupke“, kazao je Mijačić za KoSSev.
Rezultate peticije će, kaže, predati ambasadama Francuske i Nemačke u Prištini, njihovim ministarstvima spoljnih poslova, kao i medijima.
Nerazumni akt
Poručuje i da će o ovom „nerazumnom aktu“ razgovarati i na međunarodnim konferencijama i forumima, kao i na sastancima sa diplomatama i međunarodnim predstavnicima.
„Takođe ćemo obavestiti i udruženja veterana, kao i sve druge relevantne faktore koji se bave ovom tematikom“, kazao je on.
Smatra da izmeštanje ovog spomenika nije u duhu evropskih vrednosti za koje se Francuska i Nemačka „deklarativno zalažu“, niti je u skladu sa „principima vladavine prava na kojima oni insistiraju“.
Mijačić se ujedno nada da će ambasadori ove dve zemlje poslati instrukcije za vraćanje spomenika na svoje mesto i „izviniti se za svoje nerazumne postupke“.
Ukoliko se spomenik ne vrati, naglašava, izvršiće pritisak na Vlade ove dve zemlje da „isprave postupke svojih ambasadora“.
B.G./KoSSev
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsedniku Srbije uspelo je prošle nedelje da u formi izvinjenja niškom dopisništvu Radio-televizije Srbije pošalje još gore i veće uvrede od inicijalnih. Branša se ipak digla. Četrdesetak niških novinara odbija da izveštava o Vučićevim nastupima, a pridružilo im se novosadsko dopisništvo RTS
“Nema vraćanja na staro. Mnogi su osetili slobodu i shvatili njen značaj. Pravi način je da se podrže deca i podrži budućnost. To su prepoznali i oni stari koji jedva imaju za život, koji su teškom mukom izašli, ali su to učinili kako bi pružili toplu dobrodošlicu toj vojsci koja je umarširala u naša srca”, kaže, sumirajući utiske, dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović
Nisu ih omeli ni praznici, ni ledeni dani poput onog na Sretenje kada su napolju bili punih 15 sati, ali ni još hladnije noći, kada su spavali pod otvorenim nebom na putu do Novog Sada. Nisu ih omela ni krvava stopala od prepešačenih stotina kilometara, niti svakodnevno zastrašivanje iz krugova vlasti da će ostati bez stipendija i domova, a ni poslednje pretnje da će izgubiti godinu. Kako studenti uče sve ostale šta je istrajnost i prilagodljivost pred novim izazovima
Učenici direktorki nalepili sendvič na vrata, ona im zaključala školu. Njen izlazak praćen zvižducima đaka za Vučića predstavlja “jedno od najjezivijih svedočanstava srpske današnjice”
“Pričaće se o generaciji koja je pokrenula ne revoluciju, nego evoluciju. Ovo je civilizacijski, evolucioni korak. Mi, stariji, zaboravili smo da je to moguće”
Studenti „koji žele da uče“ zahtevom za smenom ministarke Slavice Đukić Dejanović zapravo ispunjavaju Vučićevu želu da malo kinji socijaliste. A Vlada je ionako cela pala
Ako je junaštvo učinak borbe sa strahom i prevazilaženja straha, ako se junaštvo događa kao svesni i promišljeni čin, onda su istinski junaci ove borbe protiv diktature nastavnici i srednjoškolski profesori
Svakodnevni protesti, zasedanja skupština na svim nivoima uz prisustvo policije, prosveta u rasulu, univerziteti u otvorenoj pobuni, a Vučić i društvo „brane“ stabilnost. O čemu pričate gospodo? Baš ste vi destabilizirali Srbiju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!