Prava prašina u vezi sa spomenikom srpskim vojnicima podigla se proteklog vikenda, kada se na slici sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, za razliku od prethodnih godina, iza nemačkog ambasadora uočilo da se ovo spomen obeležje više ne nalazi na istom mestu
Koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU – poglavlje 35, Dragiša Mijačić, zajedno sa grupom intelektualaca, pokrenuo je peticiju za vraćanje spomenika srpskim vojnicima stradalim 1912-1918, koji je nedavno izmešten sa starog mesta na vojnom groblju u Prištini, a na inicijativu tamošnje francuske ambasade.
„Pokrenuli smo peticiju za vraćanje spomenika palim srpskim vojnicima 1912-1918 na vojnom groblju u Prištini i potrebna nam je vaša podrška“, saopštio je Mijačić juče na društvenoj mreži X.
Pomeren sa svog mesta
Prava prašina u vezi sa spomenikom srpskim vojnicima podigla se proteklog vikenda, kada se na slici sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, za razliku od prethodnih godina, iza nemačkog ambasadora uočilo da se ovo spomen obeležje više ne nalazi na istom mestu.
Ispostavilo se u međuvremenu da je on sada izmešten u stranu što je prva potvrdila Eparhija raško prizrenska, koja je izrazila zabrinutost ali i sumnju da se na ovaj način vrši prekrajanje istorije odnosno pokušaj da se „zamagli nesporna istina o učešću i istorijskoj ulozi srpskog naroda na ovim prostorima“.
Dragiša Mijačić je u svojoj objavi naglasio da smatra da izmeštanje spomen ploče stradalim srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu na prištinskom groblju – „spada među najsramnije događaje francuske moderne istorije“.
Štaviše, francusku šeficu diplomatije, Katrin Kolonu, pozvao je da reaguje.
Javno izvinjenje
Osim što se u propratnom tekstu pokrenute peticije koju su do sada potpisale 1,482 osobe, traži vraćanje spomenika na mesto gde je bio, traži se i javno izvinjenje dvojice ambasadora, francuskog i nemačkog.
„Duboko uznemireni vešću da je spomenik srpskim vojnicima iz ratova 1912-1918 na vojničkom groblju u Prištini izmešten na inicijativu francuskog ambasadora Olivijera Geroa i nemačkog ambasadora Jorna Rodea, srpska zajednica na Kosovu poziva sve zainteresovane da podrže peticiju za vraćanje spomenika na prethodno mesto, a da se dvojica ambasadora javno izvine za njihov nepromišljeni čin“, glasi tekst pokrenute peticije.
Foto: Eparhija raško-prizrenska
Mijačić u izjavi za KoSSev poručuje da ih je upravo ovo objašnjenje motivisalo da pokrenu peticiju.
„Objašnjenje dvojice ambasadora o razlozima za takav sramni čin dodatno nas je motivisao da pokrenemo peticiju i zatražimo podršku građana za jasne zahteve koji su izneti, a to je vraćanje spomenika na staro mesto i javno izvinjenje ambasadora za njihove postupke“, kazao je Mijačić za KoSSev.
Rezultate peticije će, kaže, predati ambasadama Francuske i Nemačke u Prištini, njihovim ministarstvima spoljnih poslova, kao i medijima.
Nerazumni akt
Poručuje i da će o ovom „nerazumnom aktu“ razgovarati i na međunarodnim konferencijama i forumima, kao i na sastancima sa diplomatama i međunarodnim predstavnicima.
„Takođe ćemo obavestiti i udruženja veterana, kao i sve druge relevantne faktore koji se bave ovom tematikom“, kazao je on.
Smatra da izmeštanje ovog spomenika nije u duhu evropskih vrednosti za koje se Francuska i Nemačka „deklarativno zalažu“, niti je u skladu sa „principima vladavine prava na kojima oni insistiraju“.
Mijačić se ujedno nada da će ambasadori ove dve zemlje poslati instrukcije za vraćanje spomenika na svoje mesto i „izviniti se za svoje nerazumne postupke“.
Ukoliko se spomenik ne vrati, naglašava, izvršiće pritisak na Vlade ove dve zemlje da „isprave postupke svojih ambasadora“.
B.G./KoSSev
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto je Vučić znao ili je morao znati sve o svim korupcionaškim aferama i skandalima, ugrađivanjima, masnim krađama i drugim “državnim poslovima”, poput onog sa vutrom na “Jovanjici”? Kakva je tu njegova lična uloga? Zbog čega se on i ostali naprednjaci obračunavaju sa ustavno-pravnim poretkom zemlje? I da li će građane hapsiti ćaciji nalik na “ajsove” u Trampovoj Americi
Kada se sprovodi negativna selekcija, stvari se zahuktaju i zgaze sve pred sobom. Najgore smenjuju još gori, lojaliste superlojalisti pa onda ultralojalisti. Za opskurni GONGO, koji je tema ovog teksta, ovo je pravo vreme, pošto je režim skinuo sve maske i pokazao prirodnu lepotu Fredija Krugera. CZDS je u svom svetu ono što je Kričak u policijskom – esktrem koji postaje norma
U svojoj “uhvati sve” političkoj poziciji, naprednjaci su prešli gotovo sve granice. Njihovo delovanje pokazuje jednostavnu logiku: ako neka oblast donosi zaradu i korist – tu oblast treba preuzeti i njome se baviti na “najbolji mogući način”
Kako je jedan koji se zaleteo da pregazi studentkinju optužen za pokušaj ubistva, a devojka koja je isto to uradila pomilovana jer se “zbunila”? Kako je dva i po meseca tražen napadač na ekipu N1 koji im je kameru razbio pred policijom, a potom optužen za ometanje štampanja i emitovanja, delo za koje su mnogi prvi put čuli? Kako je za zaplenu pet tona marihuane tužilaštvo zatražilo istragu za samo petoro osumnjičenih, a onaj što je ranije hapšen za tonu proglašen skoro za sveca dobročinitelja
U toku je sistematsko gušenje slobode stvaralaštva i kritičkog mišljenja, kao i ugrožavanje egzistencije i osnovnog ljudskog prava na rad umetnika i radnika u kulturi – rezultat je istraživanja “Hronika represije u kulturi”
Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!