Prava prašina u vezi sa spomenikom srpskim vojnicima podigla se proteklog vikenda, kada se na slici sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, za razliku od prethodnih godina, iza nemačkog ambasadora uočilo da se ovo spomen obeležje više ne nalazi na istom mestu
Koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU – poglavlje 35, Dragiša Mijačić, zajedno sa grupom intelektualaca, pokrenuo je peticiju za vraćanje spomenika srpskim vojnicima stradalim 1912-1918, koji je nedavno izmešten sa starog mesta na vojnom groblju u Prištini, a na inicijativu tamošnje francuske ambasade.
„Pokrenuli smo peticiju za vraćanje spomenika palim srpskim vojnicima 1912-1918 na vojnom groblju u Prištini i potrebna nam je vaša podrška“, saopštio je Mijačić juče na društvenoj mreži X.
Pomeren sa svog mesta
Prava prašina u vezi sa spomenikom srpskim vojnicima podigla se proteklog vikenda, kada se na slici sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, za razliku od prethodnih godina, iza nemačkog ambasadora uočilo da se ovo spomen obeležje više ne nalazi na istom mestu.
Ispostavilo se u međuvremenu da je on sada izmešten u stranu što je prva potvrdila Eparhija raško prizrenska, koja je izrazila zabrinutost ali i sumnju da se na ovaj način vrši prekrajanje istorije odnosno pokušaj da se „zamagli nesporna istina o učešću i istorijskoj ulozi srpskog naroda na ovim prostorima“.
Dragiša Mijačić je u svojoj objavi naglasio da smatra da izmeštanje spomen ploče stradalim srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu na prištinskom groblju – „spada među najsramnije događaje francuske moderne istorije“.
Štaviše, francusku šeficu diplomatije, Katrin Kolonu, pozvao je da reaguje.
Javno izvinjenje
Osim što se u propratnom tekstu pokrenute peticije koju su do sada potpisale 1,482 osobe, traži vraćanje spomenika na mesto gde je bio, traži se i javno izvinjenje dvojice ambasadora, francuskog i nemačkog.
„Duboko uznemireni vešću da je spomenik srpskim vojnicima iz ratova 1912-1918 na vojničkom groblju u Prištini izmešten na inicijativu francuskog ambasadora Olivijera Geroa i nemačkog ambasadora Jorna Rodea, srpska zajednica na Kosovu poziva sve zainteresovane da podrže peticiju za vraćanje spomenika na prethodno mesto, a da se dvojica ambasadora javno izvine za njihov nepromišljeni čin“, glasi tekst pokrenute peticije.
Foto: Eparhija raško-prizrenska
Mijačić u izjavi za KoSSev poručuje da ih je upravo ovo objašnjenje motivisalo da pokrenu peticiju.
„Objašnjenje dvojice ambasadora o razlozima za takav sramni čin dodatno nas je motivisao da pokrenemo peticiju i zatražimo podršku građana za jasne zahteve koji su izneti, a to je vraćanje spomenika na staro mesto i javno izvinjenje ambasadora za njihove postupke“, kazao je Mijačić za KoSSev.
Rezultate peticije će, kaže, predati ambasadama Francuske i Nemačke u Prištini, njihovim ministarstvima spoljnih poslova, kao i medijima.
Nerazumni akt
Poručuje i da će o ovom „nerazumnom aktu“ razgovarati i na međunarodnim konferencijama i forumima, kao i na sastancima sa diplomatama i međunarodnim predstavnicima.
„Takođe ćemo obavestiti i udruženja veterana, kao i sve druge relevantne faktore koji se bave ovom tematikom“, kazao je on.
Smatra da izmeštanje ovog spomenika nije u duhu evropskih vrednosti za koje se Francuska i Nemačka „deklarativno zalažu“, niti je u skladu sa „principima vladavine prava na kojima oni insistiraju“.
Mijačić se ujedno nada da će ambasadori ove dve zemlje poslati instrukcije za vraćanje spomenika na svoje mesto i „izviniti se za svoje nerazumne postupke“.
Ukoliko se spomenik ne vrati, naglašava, izvršiće pritisak na Vlade ove dve zemlje da „isprave postupke svojih ambasadora“.
B.G./KoSSev
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iako vlasti u Beogradu tvrde da se srpsko oružje “volšebno” pojavljuje u rukama ukrajinskih vojnika, podaci o trgovini i izvori “Vremena” kažu da je taj biznis dobro uigran. U ovoj igri smrti i velikog novca zarađuju mutni trgovci, dok Vučić i njegove vlasti kupuju američku političku podršku
Javna je tajna da odsek policije zadužen za borbu protiv terorizma, kao i agenti Bezbednosno-informativne agencije, godinama unazad umesto ekstremista i potencijalnih terorista prate opozicione političare i aktiviste. Zato se nameće pitanje da li su vehabijski planovi ohrabreni nedostatkom profesionalizma u bezbednosnom sektoru nauštrb jačanja partijskih kadrova? Sumnja se da je napad spreman duže vreme. Ali šta je za to vreme radila BIA, a šta rukovodioci iz odeljenja za suzbijanje terorizma? Odgovora je malo i puni su nelogičnosti
“Ako me pitate da li se osećam dobrodošlom u Srbiji od srpske države, moj odgovor je: ‘Ne’. Ali, da li osećam da sam dobrodošla u Beogradu i u Srbiji, moj odgovor je: ‘Uvek’”, kaže za “Vreme” Aurela Kadriu, učesnica neodržanog festivala “Mirdita, dobar dan”
Kako jedan umetnik, koji se u Beogradu uputio zbog učešća na književnom festivalu Krokodil, može ugroziti nacionalnu bezbednost? Je li nam država toliko slaba? Šalje li vladajuća garnitura poruku svim građanima drugih država koju su podržali protest “Srbija protiv nasilja” da ovde nisu dobrodošli? Šta kaže dosadašnja praksa – hoće li i druge kritičare vlasti, bilo ovdašnje bilo vlasti Vladimira Putina, zadržati na granici? Kakva je situacija u drugim zemljama bivše Jugoslavije? Ratujemo li i dalje
“Zanimljivo je da je Dodik strukturalni proizvod Dejtonskog sporazuma. On je počeo kao komunista i bio je komunista dok je od toga imao koristi. Kad je Marković bio na vlasti, postao je reformista. Znamo da je za vreme rata bio švercer, a njegova stranka je bila u parlamentu, pa je imao poslanički imunitet. Onda je sa samo dva poslanika, uz američku pomoć, došao na vlast – tad je bio američki čovek. Zatim je bio blizak Tadiću, a protiv Vučića i Šešelja. Kada je Vučić stupio na vlast, postao je njegov čovek, a sad je i Putinov. Sve je prošao – od krajnje levice do krajnje desnice. On je dobar indikator da je sve to proizvod sistema koji kreira mogućnost za takve ljude. To nije morao biti Dodik, mogao je biti bilo ko”
Ako su građani Srbije zaista sigurni, zašto jedan žandarm sam mora da ispravlja brljotine čitavog bezbednosnog sektora? Šta tu govori skandalozno vođenje istrage u predmetu nestanka male Danke Ilić? Ili – avetinjski muk posle slučaja u selu Banjska koji je zavio u crno Srbe na Kosovu
Sa Pinka se tražilo gašenje televizije Hepi, a voditelju Sarapi je bilo neprijatno. Tvrdi se da na Hepiju gostuju ruski plaćenici. Ima još pokazatelja da Beograd zateže odnose sa Moskvom, dok masovno naoružava Ukrajinu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!