

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Ministarka saobraćaja i telekomunikacija


Osnovni podaci: Rođena je 5. marta 1962. godine u Beogradu. Diplomirala u Beogradu na Građevinskom fakultetu (konstruktorski smer). Prvo zaposlenje dobila u CIP-u (1990) gde je bila vodeći projektant u Zavodu za konstrukcije i rukovodilac za poslove s inostranstvom. Član je Komisije za ispitivanje zloupotreba u oblasti privrede i finansijskog poslovanja, zakonitost privatizacije velikih preduzeća i otkupa reprezentativnog stambenog i poslovnog prostora. Ministarka je u kabinetu Zorana Đinđića od formiranja vlade (25. januara 2001). Član je Demokratske stranke. Govori engleski i francuski jezik. Udata je, majka dvoje dece.
Strelac: Prilikom proslave dana MUP-a i Državne bezbednosti Srbije, ministar policije Dušan Mihajlović poklonio je pištolje kolegama iz vlade. Marija Rašeta-Vukosavljević poručila je da je uzela pištolj, za koji poseduje urednu dozvolu, jer se već godinama aktivno bavi streljaštvom iz hobija.
Na šta je ponosna: „Bar na dve stvari u svakom sektoru koji pokriva moje ministarstvo. Imali smo veoma velike intervencije na putnoj mreži, pre svega fizičke, koje se već mogu videti na Ibarskoj magistrali i autoputu i drugo, možda i važnije, urađeno je mnogo tenderske dokumentacije. Na osnovu toga dobijamo kredite od IBRD-a i Evropske investicione banke.
Stanje železnice: „Za poslednjih deset godina skoro ništa nije urađeno na železnici u Srbiji. Pruge su stare, a lokomotive dotrajale i zapuštene.“
Brze pruge: „Prvo sledeće što ću uraditi: prezentovaću neophodnost da se u Srbiji izgradnji železnički koridor 10 prema Mađarskoj. Njeni vozovi idu brzinom od 300 kilometara na sat i ako nas zaobiđe brza pruga, bićemo zaobiđeni na duži period. Neophodno je da prugu barem do Beograda dovedemo u stanje podesno za brze vozove. To podrazumeva rekonstrukciju 300 kilometara pruga i rešavanje problematicnih 136 tačaka, gde je brzina samo 10-30 kilometara. To su ogromna sredstva, jer rekonstruisanje jednog kilometra pruge košta milion maraka, a izgradnja novog milion dolara.“
Olimpijada: „Ne smemo da propustimo Olimpijadu u Grčkoj 2004. godine a da ne počnemo s krupnim investicijama.“
Šta je s viškom radnika na železnici: „Planirano je da od sadašnjih 35.000-45.000 radnika, ostane 15.000 –18.000, što je optimalan broj za ovu dužinu pruga.“
Plate i rad železničara: „Dosad se ŽTP dotirao 100 odsto, što je proizvelo mentalitet da neko „mora“ da ti da pare ma kako se ti neodgovorno ponašao. Plate mašinovođa su 15.000-20.000 dinara, neproizvodnog dela 8000-9000, što nisu mali iznosi imajući u vidu kvalitet usluge. Znamo da je sasvim uobičajeno da su vozovi neoprani, da kasne ili da čak i ne krenu.
Ko će sprovesti reorganizaciju ŽTP–a: „Samo preduzeće bi trebalo da je sprovede. Već danas postoji veliki otpor promenama unutar ŽTP. Ministarstvo ne može da ‘vidi’ kroz 33.000 zaposlenih, već samo one na vrhu, a obično su oni u sredini presudni. Svojevremeno je, pre četiri-pet godina, zaustavljeno uvođenje informacionog sistema samo da se ne bi videlo ko i šta radi.“
Autoputevi: „Sledeće godine krenućemo s projektima izgradnje velikih saobraćajnica, odnosno autoputeva i magistralnih pravaca kroz Srbiju.“
Autoput za južni Jadran: „Ta ideja postoji od 1977. godine i u međuvremenu su izrađene četiri varijante idejnog rešenja, ali se ni za jednu dosad nismo opredelili ni mi niti iko ranije. Rađene su pomalo po političkom nahođenju, dok je tehnički deo bio po strani.“
Koncesije ili krediti: „Što se koncesija tiče, znamo za loša iskustva iz zemalja kakve su Mađarska i Hrvatska. Ako država već mora da daje garancije za investicije u puteve, bolje da ih damo za kredite koje ćemo sami da vraćamo nego koncesionarima.“
O Mobtelu: Veoma je važno da se utvrdi da li je poštovan ugovor o ulaganju u Mobtel. Država je preko PTT-a vlasnik 49 odsto Mobtela, ali do promene vlasti nije učestvovala u radu upravnog odbora. Sada pokušavamo da uđemo u kompletno poslovanje, tim pre sto nam je prikazan manjak prihoda, što je daleko od istine. Izvesno je, međutim, da država, sudeći prema iskustvu EU, ne može da bude vlasnik dvaju operatera mobilne telefonije. Prvo će se vlasništvo s PTT-a preneti na državu, tek potom možemo da govorimo o prodaji akcija.“
Štrajkači o ministarki: Rašeta-Vukosavljević nema sluha za zahteve radnika, tvrde sindikalci. Štrajkački odbor Telekoma i PTT-a tvrdio je da je Marija Rašeta-Vukosavljević potpisala protokol sa štrajkačima u kome je obećala da će u roku od deset dana ispuniti sve njihove zahteve. „Od dana potpisivanja protokola do danas nije ispunila nijednu preuzetu obavezu“, i ocenili da je ona time „sama sebe označila kao osobu nepogodnu za dalju saradnju“.
Internet: „Cilj vlade je da internet bude dostupan i prihvatljiv najširim slojevima stanovništva, zbog čega se sve aktivnosti i usmeravaju ka pronalaženju tehničkog i cenovnog rešenja koje će masovnu upotrebu interneta i omogućiti.“
Kazne: „Dosad se pokazalo da se samo rigoroznim kaznama neke stvari mogu dovesti u red.“


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve