
Šumovi u vlasti
Ružić na protestu 15. marta u Beogradu: Idem, kako ne idem
„Idem, kako ne idem. Idem po Beogradu, mogu slobodno da šetam gde hoću", izjavio je funkcioner SPS-a Branko Ružić
balerina
Zašto sad o njoj: Prvog maja odigrana je premijera predstave „Balkanska plastika“ u Narodnom pozorištu, po autobiografiji Mage Magazinović „Moj život“ koju je objavio „Clio“. Predstava je, po ugledu na Magin rad, spektakl (adaptacija i dramatizacija Ivana Vujić, Slavenka Milanović; režija Ivana Vujić), a knjiga je dopunjena korisnom i zanimljivom dokumentacijom, izborom predavanja Mage Magazinović i fotografijama (priredila Jelena Šantić), prikazanim takođe i na izložbi Muzeja grada (autor Tatjana Korićanac).
Živela je: Od 1882 (Užice), do 1968. godine (Beograd).
Bila je: Začetnica slobodne igre u Srbiji, socijalistkinja i humanistkinja; prva žena praktikant u Narodnoj biblioteci, prva žena novinar u „Politici“; klasna učiteljica u Višoj ženskoj školi, profesor filozofije u Prvoj ženskoj gimnaziji; bolničarka u balkanskim ratovima; učila glumu u školi Maksa Rajnharta i balet kod Šarlote Šniter u Minhenu, prisustvovala časovima slobodne igre Isidore Dankan; učila igru kod Dalkroza; u Cirihu slušala predavanja Lenjina i Plehanova; osnivač Škole za ritmiku i plastiku; balerina, koreograf, pedagog; autor nekoliko knjiga o ritmici i baletu; osnivač Studentske folklorne grupe sa kojom je gostovala po Evropi; penzionisana kao profesor gimnazije; u penziji vodila folklornu grupu u „Abraševiću“ i predavala u Baletskoj školi…
Ko je otkrio: Jelena Šantić. Dok „Clio“ nije objavio njena sećanja, bila je zaboravljena. Jedina baletska škola u Beogradu nosi ime igrača koji je nastupao kod Mage, a „Prosveta“ nikada nije objavila njen primljeni rukopis „Udžbenik iz ritmike“.
„Moj život„: Knjigu je započela na sedamdeseti rođendan kad joj niko od njenih nije došao kako bi, pišući o prošlosti, „bila vazda sećanjem u društvu voljenih lica iz proteklih dana“, a i da bi opisala „vaspitanje i obrazovanje ženske omladine krajem prošlog i početkom ovog stoleća“. Ne zna se zašto se sećanja završavaju 1927. godine.
Šta joj je prva pobeda: Na Filozofskom fakultu tražila da i devojke dobiju indeks i pravo da polažu ispite. „Moja borbenost bunila se protiv takvog stanja. Ideš uredno na predavanja, radiš revnosno, često savesnije od mnogih redovnih slušalaca, a ovamo nikakva prava, kao kakvi pastorčići!… Zašto da nam ne daju indeks, pa neka na njemu piše ono vanredni slušalac!… To je bio prvi korak u mojoj borbi za ženska prava – za feminizam. Ali je većina vanrednih studentkinja, po navici i liniji najmanjeg otpora, i dalje polagala ispit u vidu kolokvijuma.“
O ženskom obrazovanju: „Obrazovanje matere neophodno je za pravilno vaspitavanje podmlatka u jednoj naciji. A mi baš s te strane najviše i trpimo. U svim pravcima našeg javnog života (pomislimo samo na politički!) oseća se mnogo veća oskudica u karakterima nego glavama, pa onda mesto živog rada na tom da obrazovanje prodre u masu, u što šire krugove ženskog sveta, tražiti da se uništi i ovo malo mogućnosti za to. Da nije žalosno bilo bi smešno.“
O nekim misliocima: „Plehanov mi se učinio elegantan mislilac, kao što su mu gospodski bili i maniri. Takav čovek ne može nikad biti ideološki zatucan ni dogmatičar… Lenjin je imao sasvim suprotno držanje, stav i način izlaganja od Plehanova. Iz njega je i pored gvozdene logike izlaganja, koja sve ruši što nije njegov boljševizam, izbijala vulkanska mržnja na kapitalizam, ali i na socijaldemokratizam Plehanovljev i II internacionale.“
Brak: Razveden. Gerhard Gezeman (nemački slavist i književnik, proučavao i prevodio našu narodnu poeziju) prekršio je obećanje da će priznati ako se zaljubi u drugu. Sin Harad-Rajko umro je sa 14 meseci. Ćerka Rajna rođena nakon rastanka Mage i Gezemana.
Izrazi tela: Daje prednost grčkoj gimnastici, smatra je „oduhotvorenom“, protiv je mehanicističke napetosti muskulature u akciji zato što je deo vojničkog vaspitanja u Nemačkoj, i u njoj vidi „patriotsku i nacionalnu stvar“ koja ima koren u fašizmu i šovinizmu (tako piše 1932. godine). Protivi se tadašnjim novim teorijama da je telo objekat.
Igra ili balet: Savremenoj igri daje prednost nad klasičnim baletom, slobodnog čoveka vidi u individualizaciji koju pruža savremena igra; razume klasičan balet, ali ga posmatra senzibilitetom moderniste, u kanonizovanim klasičnim pozicijama nogu vidi ne samo estetičku i funkcionalnu kategoriju već i smisao njihovih značenja.
Želja: „Da radeći umrem. Možda baš na času moje voljene ritmike.“
„Idem, kako ne idem. Idem po Beogradu, mogu slobodno da šetam gde hoću", izjavio je funkcioner SPS-a Branko Ružić
U saopštenju SSP-a navodi se da vlast Aleksandra Vučića planira politički obračun sa opozicijom, koristeći optužbe za terorizam i rušenje ustavnog poretka
Nema nikakve sumnje da će skup biti izuzetno veliki, govori se o stotinama hiljada ljudi. Nije to nerealna prognoza, bez obzira na kampanju zastrašivanja koju režim vodi poslednjih dana i bez obzira na eventualnu blokadu puteva ka Beogradu koju, kako se tvrdi u delu javnosti, režim planira za subotu. Crta je saopštila da je tokom protekle nedelje u Srbiji održano najmanje 410 mitinga. Skoro da nema mesta, pa čak ni sela u kojem građani javno ne pokazuju, bar na neki način, snažan revolt. Ogromna energija će se sliti u glavni grad na protest koji je unapred proglašen za ključni event, posle kojeg ništa više neće biti isto. Sa ovim da posle 15. marta neće biti isto začudo se slažu i demonstranti-građani i Vučić
Kad sve ovo prođe, unuci nam neće verovati da su se – kada je Srbija vraćala dostojanstvo i slobodu – pojavile mlade osobe koje nije bilo sramota da otvoreno istupe i kažu kako ne podržavaju svoje pobunjene kolege jer ih ne zanima vladavina prava i zahtevi da se otkriju krivci za smrt 15 osoba na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Oni “samo hoće da uče”
Bivši poslanik radikala Nemanja Šarović (na slici) oduševljava mase svojim reporterskim poduhvatima. I kaže da mu je uglavnom žao naroda koji intervjuiše na Vučićevim mitinzima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve