

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Medicinski radnici i lekari odlaze iz Srbije zbog loših uslova rada i niskih plata. Dok njihove kolege u susednoj Ruminiji zarađuju četiri puta više, zdravstveni sistem se sve više oslanja na privatnu praksu
Lekari u Srbiji dobijaju titulu specijaliste nakon dugih 10 do 15 godina školovanja i usavršanja. Njihova plata se poredi sa džeparcem u odnosu to koliko zarađuju njihove kolege u regionu.
Lekar specijalista u Srbiji mesečno zaradi oko 1.000 evra, dok njegov kolega u susednoj Crnoj Gori ili Makedoniji primi 1.500, u Hrvatskoj 2.700, Sloveniji 2.000 do 3.000, Albaniji i Bugarskoj oko 2.000 evra.
U Rumuniji ova zarada ide i do 4.000, a u Nemačkoj, zemlji u koju odlazi najveći broj zdravstvenih radnika iz Srbije, plata je i do 8.000 za specijalistu, a subspecijalista može da zaradi i 15.000 evra za mesec dana, prenosi Nova.rs.
“Ako poredimo naša primanja sa kolegama u okruženju i u svetu, treba da se stidimo kao država i sistem, što smo dozvolili da budemo na dnu. Nažalost, ni plata nije naš najveći problem, koliko je nepostojanje kadra, a sa tim u vezi i opterećenost poslom, broj dežurstava i organizacija posla, u kojoj ne možete da odete na normalan odmor, jer nema ko da vas pokrije”, kaže za Nova.rs neurolog dr Anđela Gavrilović, koja je ceo radni vek provela u KBC Zvezdara.
Bez zadovoljnog lekara nema zdravog naroda
Lekari rade posao za četvoro, a neretko od svoje plate kupuju uniforme i prevoz do posla.
“Ljudi nam odlaze. Sada jedan čovek radi posao za četvoro, pa bi shodno tome, trebalo da primi četiri plate. Nekad je potrebno da se lekar klonira, da bude na pet mesta istovremeno da bi pokrio službu, a onda, posle svega, dobije bednu zaradu. Kad već radimo do iscrpljivanja, do poslednjeg atoma snage, onda bi bar bilo pošteno da imamo materijalnu kompenzaciju, jer nemamo psihološku, a ni onu od pacijenata koji su očajni, što je sasvim razumljivo. Ne zaboravimo da naša greška nekoga može koštati života, a kad nema relativno zdravog i zadovoljnog zdravstvenog radnika, onda nema ni zdravog naroda”, upozorava dr Gavrilović.
Lekarima u bolnicama nisu adekvatno plaćena dežurstva, ni prekovremeni rad, a obim posla se neprestano povećava.
Z.S./Nova.rs
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve