Trebalo bi jasno da se utvrdi, šta su ciljevi za godinu dana, pet godina i deset godina u poljoprivredi. Poljoprivreda već dugi niz godina beleži suficit, i za vreme Miloševića i posle njega, do danas. Prošle godine suficit koji je poljoprivreda ostvarila bio je milijardu i po dolara. Ipak, Ministarstvo poljoprivrede u poslednjih deset vlada služi za potkusurivanje
Šta je najpreče što bi nova vlada trebalo da uradi?
Prvi cilj svake korporacije je da pravi novac, a glavno pravilo svake vlade jeste da odlomi veliko parče tog novca i podeli ga ostalima, rekao je jedan od najbogatijih ljudi na svetu Leri Elison, osnivač i direktor softverskog giganta „Orakl“. Drugi Amerikanac Pi Džej O’Rurk, pisac, satiričar i novinar, reče pak da je dati novac i moć vladi isto što i pubertetlijama dati viski i ključeve od auta. Zato je, valjda, jednu od poslednjih svojih knjiga naslovio Ne glasaj – To samo ohrabruje kopilad.
Ipak, u Srbiji će se glasati i nova vlada će se već nekako – sračunati. Šta je to što bi trebalo da bude najpreči posao za Nemanjinu, bez obzira na to ko će tamo sedeti? „Vreme“ nije htelo da traži odgovor na ovo pitanje među političarima, analitičarima i svima onima za koje bismo mogli posumnjati da promovišu neku od ponuđenih političkih opcija. Opredelili smo se, ovog puta, da pitamo one ljude koji poseduju ozbiljan intelektualni i profesionalni kredibilitet i nisu lično zainteresovani za bilo kakvu korist od predizbornog javnog nastupa.
Da bih mogao da govorim šta nova vlada treba da učini, prvo moram da kažem šta nova vlada nije učinila. Nedosledna agrarna politika je obeležila svaku vladu dosad, svaka nova vlada je imala neke svoje ciljeve u poljoprivredi, a sa svakim novim ministrom (čak i za vreme iste vlade) menjali su se i prioriteti.
foto: branko belić„KUKURUZ JE ZLATO“: Nenad Vukosavljević
U novoj vladi bi, za početak, ministar poljoprivrede morao da bude profesionalac a, ne političar. Čak bismo ga mogli dovesti iz inostranstva, kao selektora fudbalske reprezentacije. Da ne bude ni zvezdaš ni partizanovac, da ne navija za „Vojvodinu“. Nego pravi, pravcati – profesionalac. Ne mora da bude doktor nauka, ne mora da bude paor, važno je da mu je poljoprivreda profesija i da zna da okupi tim stručnjaka koji će da rade.
Dalje, trebalo bi jasno da se utvrdi, šta su ciljevi za godinu dana, pet godina i deset godina u poljoprivredi. Činjenica je da je Srbija poljoprivredna zemlja. Bar jedna trećina stanovništva živi od poljoprivrede. Poljoprivreda već dugi niz godina beleži suficit, i za vreme Miloševića i posle njega, do danas. Prošle godine suficit koji je poljoprivreda ostvarila bio je milijardu i po dolara. Ipak, Ministarstvo poljoprivrede u poslednjih deset vlada služi za potkusurivanje. Najvažnija su ministarstva unutrašnjih i spoljnih poslova, vojske… a sve ostalo je dam-daš, ja tebi – ti meni. I s Ministarstvom poljoprivrede je tako.
Agrarni budžet je, recimo, 230 miliona evra, neko kaže mnogo je, neko kaže malo je, a ja pitam kolike su bile subvencije prošle godine za nova radna mesta koje su davane stranim firmama? Koliko se ljudi zaposlilo?
Dalje, smatram da ne treba da budemo veliki izvoznici kukuruza i pšenice i da se time još i hvalimo. Prvi je dakle cilj da ne izvozimo svoje zlato – kukuruz. Treba da budemo veliki izvoznici mesa i mesnih prerađevina. Mi smo jedan od najvećih izvoznika kukuruza, a jedna Španija uvozi 95 odsto kukuruza. S druge strane, Španija je jedan od pet proizvođača svinjskog mesa u EU. A mi radimo obrnuto, što je greška – izvozimo rudu, a uvozimo proizvod. Naši supermarketi su prepuni proizvoda, mesnih prerađevina iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske… Da li je to cilj? To pritom ne znači da bi poljoprivredniku koji je proizveo kukuruz trebalo da se ubije cena, trebalo bi da ga uzmu fabrike stočne hrane, prerade ga, stočari ga upotrebe kao stočnu hranu, a onda se meso preradi u mesnoj industriji, a meso i mesne prerađevine izvoze. I to nije ništa novo, mi smo osamdesetih godina izvozili mesne prerađevine na američko tržište.
Dalje, kad se kaže stočarstvo, ovde se misli isključivo na govedarstvo. Ako je tako, to treba i da se kaže. Nek se kaže nemojte da gajite svinje, nemojte da gajite ovce, nemojte da gajite živinu. Ili je stočarstvo – i govedarstvo i svinjarstvo i ovčarstvo i živinarstvo? Kad smo kod živinarstva, ne znam da li postoji neka prerađivačka firma u Srbiji koja nije u rukama stranaca.
Nama se priča o pretpristupnim fondovima, o parama koje treba da dobijemo, stalno neka socijala, neka davanja, godine nam prolaze u uljuljkivanju da će neko nešto da nam da. Ne. Mi treba da proizvedemo i tom nekom ko ima novac da prodamo. Mi proizvodimo kvalitetno meso, kvalitetne maline, kupine, jagode, ako hoćeš, izvoli, kupi. Naš proizvod treba da bude ekskluziva i mi za to uslove imamo. Ne da se takmičimo da proizvedemo hiljade tona pršute, nego da ta pršuta bude ekskluziva, delikates. Da ne prodajemo vino po evro i po, nego da proizvodimo ekskluzivno vino. Ni Slovenci ne mogu da se takmiče u proizvodnji sa Evropom kvantitativno. Ali onda se proizvodi brend. Ajvar, pekmez od šljiva, sok od cvekle.
Autor je uzgajivač svinja iz Dobrog Dola kod Smedereva
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!