Raiffeisen banka je vodeća poslovna i investiciona banka u zemljama Istočne i Centralne Evrope i ima dugogodišnje iskustvo poslovanja u tranzicionim privredama
JUGOSLAVIJA JE VELIKI POTENCIJAL: Oliver Rogl
Raiffeisen Zentralbank Osterreich je prva inostrana banka koja će otvoriti svoju kćerka-banku u Jugoslaviji. Narodna banka Jugoslavije je ovoj najpoznatijoj i najuspešnijoj austrijskoj bankarskoj grupi izdala licencu za poslovanje 9. marta, a zvanično otvaranje banke očekuje se na jesen ove godine.
„Donosimo know-how, nove tehnologije, nudimo dobre mogućnosti zapošljavanja i nameravamo da pripremimo teren za veliki broj stranih investitora koje interesuje jugoslovensko tržište“, kaže Peter Dubsky, generalni direktor Raiffeisen Yugoslavia banke, poslednje u nizu od dvanaest banaka koje je ova grupa osnovala u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Razloge za ulazak na naše tržište objasnio je Oliver Rogl, član menadžment borda banke, na predstavljanju banke u hotelu Inerkontinental, u utorak 10. aprila: „Posmatrali smo tržište u Jugoslaviji već duže vreme. Političke prilike nam nisu dozvoljavale da osnujemo banku ranije, ali smo odmah po promeni vlasti, još u oktobru, došli sa namerom da Raiffeisen bude prva inostrana banka u Jugoslaviji. Imamo veliko poverenje u nove jugoslovenske vlasti i sva naša očekivanja su za sada ispunjena. Ubeđeni smo da će se uslovi menjati nabolje. Procenili smo da je potencijal ekonomije velik, Jugoslavija je centralna tačka Balkana i to je karika koja nedostaje u našem lancu poslovanja u regionu. Znamo da tako razmišljaju sve komapanije koje posluju u susedstvu i sigurni smo da će i oni ubrzo preduzeti koknretne korake za ulazak na ovo tržište. Velik je broj kompanija i trgovačkih delegacija koje trenutno istražuju tržišne mogućnosti i koji su zainteresovane za započinjanje biznisa u Jugoslaviji. Mi nismo želeli da čekamo, već smo se odlučili za strategiju paralelnog ulaska i istraživanja tržišta. U svim zemljama gde smo se prvi pojavili, danas imamo vodeću poziciju i zauzimamo veći deo tržišta. To je bio slučaj s Mađarskom, a isto se potvrdilo i u Hrvatskoj. Naravno, postoji velik rizik, ali on se ne može meriti sa dobitima koje očekujemo kada se privreda pokrene.“
Raiffeisen banka je vodeća poslovna i investiciona banka u zemljama Istočne i Centralne Evrope i ima dugogodišnje iskustvo poslovanja u tranzicionim privredama. Plan banke za poslovanje u Jugoslaviji je da startuje sa celim spektrom bankarskih usluga, a fokus će u početnim fazama biti na saradnji sa velikim i preduzećima srednje veličine. Oliver Rogl kaže da je posle niza razgovora sa potencijalnim klijentima siguran da će i preduzeća i stanovništvo dobro prihvatiti novu banku na ovim prostorima. „Jugoslovenska privreda ima dosta preduzeća kojima je za uspešno poslovanje neophodna dobra i pouzdana banka. Da bi privreda oživela neophodni su određeni preduslovi, a stabilan bankarski sistem je jedan od osnovnih.“
Poslovanje sa građanima, na našem tržištu, počeće kad i poslovi s preduzećima, što nije bila uobičajena praksa u ostalim tranzicionim privredama. Austrijski bankari to objašnjavaju nepostojanjem konkurencije i lošim stanjem u domaćim bankama. „Postoji velik vakuum u bankarskom sistemu. Građani su izgubili poverenje u jugoslovenski bankarski sistem. Mi smo banka koja ima ugled, kredibilitet i ime. Nikada nismo dozvolili da ijedna naša banka propadne i nikada se nije desilo da naš klijent ostane bez para. Nadamo se da ćemo vrlo brzo steći poverenje građana Jugoslavije i da ćemo postaviti standarde koje će i ostale banke, i domaće i strane, morati da slede. U zemljama kao što je Jugoslavija vrlo brzo se dođe do momenta kada građanima možemo da ponudimo povoljne kredite za kupovinu automobila ili stanova“, kaže gospodin Rogl za „Vreme“.
Jugoslovensko zakonodavstvo koje reguliše bankarske poslove nije još uvek idealno, ali se predstavnici Raiffeisen banke nadaju da će vlasti uskoro usvojiti nove, moderne zakone koji će biti dobra baza za sve bankarske transakcije.
Zapošljavanje domaće radne snage je poslovna politika koju poštuju sve Raiffeisen banke. Raiffeisen Yugoslavia će imati oko 60 zaposlenih od kojih će većina biti iz Jugoslavije. Gospodin Rogl tvrdi da je zadovoljan dosadašnjim odzivom zainteresovanih za poslove u banci. „Jugosloveni generalno imaju dobro obrazovanje. Zaposlićemo ljude koji su ranije radili u bankama i koji imaju neophodno iskustvo, a biće mesta i za mlade, univerzitetski obrazovane ljude koje ćemo obučavati i slati na praksu u naše banke u drugim zemljama.“
Raiffeisen banka će jugoslovenskim privrednicima i građanima nuditi usluge plaćanja i vođenja računa, akreditivnog poslovanja, davaće garancije, kredite i obavljaće sve vrste transakcija sa stanovništvom. Klijentima koji su „uvek najvažniji i u centru pažnje“ nudiće se i usluge devizno trezorskog poslovanja, korespondentnog bankarstva i niz drugih usluga koje su u proteklih deset godina potpuno zaboravljene u našem poslovnom rečniku.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!