

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Raiffeisen banka je vodeća poslovna i investiciona banka u zemljama Istočne i Centralne Evrope i ima dugogodišnje iskustvo poslovanja u tranzicionim privredama


Raiffeisen Zentralbank Osterreich je prva inostrana banka koja će otvoriti svoju kćerka-banku u Jugoslaviji. Narodna banka Jugoslavije je ovoj najpoznatijoj i najuspešnijoj austrijskoj bankarskoj grupi izdala licencu za poslovanje 9. marta, a zvanično otvaranje banke očekuje se na jesen ove godine.
„Donosimo know-how, nove tehnologije, nudimo dobre mogućnosti zapošljavanja i nameravamo da pripremimo teren za veliki broj stranih investitora koje interesuje jugoslovensko tržište“, kaže Peter Dubsky, generalni direktor Raiffeisen Yugoslavia banke, poslednje u nizu od dvanaest banaka koje je ova grupa osnovala u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Razloge za ulazak na naše tržište objasnio je Oliver Rogl, član menadžment borda banke, na predstavljanju banke u hotelu Inerkontinental, u utorak 10. aprila: „Posmatrali smo tržište u Jugoslaviji već duže vreme. Političke prilike nam nisu dozvoljavale da osnujemo banku ranije, ali smo odmah po promeni vlasti, još u oktobru, došli sa namerom da Raiffeisen bude prva inostrana banka u Jugoslaviji. Imamo veliko poverenje u nove jugoslovenske vlasti i sva naša očekivanja su za sada ispunjena. Ubeđeni smo da će se uslovi menjati nabolje. Procenili smo da je potencijal ekonomije velik, Jugoslavija je centralna tačka Balkana i to je karika koja nedostaje u našem lancu poslovanja u regionu. Znamo da tako razmišljaju sve komapanije koje posluju u susedstvu i sigurni smo da će i oni ubrzo preduzeti koknretne korake za ulazak na ovo tržište. Velik je broj kompanija i trgovačkih delegacija koje trenutno istražuju tržišne mogućnosti i koji su zainteresovane za započinjanje biznisa u Jugoslaviji. Mi nismo želeli da čekamo, već smo se odlučili za strategiju paralelnog ulaska i istraživanja tržišta. U svim zemljama gde smo se prvi pojavili, danas imamo vodeću poziciju i zauzimamo veći deo tržišta. To je bio slučaj s Mađarskom, a isto se potvrdilo i u Hrvatskoj. Naravno, postoji velik rizik, ali on se ne može meriti sa dobitima koje očekujemo kada se privreda pokrene.“
Raiffeisen banka je vodeća poslovna i investiciona banka u zemljama Istočne i Centralne Evrope i ima dugogodišnje iskustvo poslovanja u tranzicionim privredama. Plan banke za poslovanje u Jugoslaviji je da startuje sa celim spektrom bankarskih usluga, a fokus će u početnim fazama biti na saradnji sa velikim i preduzećima srednje veličine. Oliver Rogl kaže da je posle niza razgovora sa potencijalnim klijentima siguran da će i preduzeća i stanovništvo dobro prihvatiti novu banku na ovim prostorima. „Jugoslovenska privreda ima dosta preduzeća kojima je za uspešno poslovanje neophodna dobra i pouzdana banka. Da bi privreda oživela neophodni su određeni preduslovi, a stabilan bankarski sistem je jedan od osnovnih.“
Poslovanje sa građanima, na našem tržištu, počeće kad i poslovi s preduzećima, što nije bila uobičajena praksa u ostalim tranzicionim privredama. Austrijski bankari to objašnjavaju nepostojanjem konkurencije i lošim stanjem u domaćim bankama. „Postoji velik vakuum u bankarskom sistemu. Građani su izgubili poverenje u jugoslovenski bankarski sistem. Mi smo banka koja ima ugled, kredibilitet i ime. Nikada nismo dozvolili da ijedna naša banka propadne i nikada se nije desilo da naš klijent ostane bez para. Nadamo se da ćemo vrlo brzo steći poverenje građana Jugoslavije i da ćemo postaviti standarde koje će i ostale banke, i domaće i strane, morati da slede. U zemljama kao što je Jugoslavija vrlo brzo se dođe do momenta kada građanima možemo da ponudimo povoljne kredite za kupovinu automobila ili stanova“, kaže gospodin Rogl za „Vreme“.
Jugoslovensko zakonodavstvo koje reguliše bankarske poslove nije još uvek idealno, ali se predstavnici Raiffeisen banke nadaju da će vlasti uskoro usvojiti nove, moderne zakone koji će biti dobra baza za sve bankarske transakcije.
Zapošljavanje domaće radne snage je poslovna politika koju poštuju sve Raiffeisen banke. Raiffeisen Yugoslavia će imati oko 60 zaposlenih od kojih će većina biti iz Jugoslavije. Gospodin Rogl tvrdi da je zadovoljan dosadašnjim odzivom zainteresovanih za poslove u banci. „Jugosloveni generalno imaju dobro obrazovanje. Zaposlićemo ljude koji su ranije radili u bankama i koji imaju neophodno iskustvo, a biće mesta i za mlade, univerzitetski obrazovane ljude koje ćemo obučavati i slati na praksu u naše banke u drugim zemljama.“
Raiffeisen banka će jugoslovenskim privrednicima i građanima nuditi usluge plaćanja i vođenja računa, akreditivnog poslovanja, davaće garancije, kredite i obavljaće sve vrste transakcija sa stanovništvom. Klijentima koji su „uvek najvažniji i u centru pažnje“ nudiće se i usluge devizno trezorskog poslovanja, korespondentnog bankarstva i niz drugih usluga koje su u proteklih deset godina potpuno zaboravljene u našem poslovnom rečniku.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve