Raiffeisen banka je vodeća poslovna i investiciona banka u zemljama Istočne i Centralne Evrope i ima dugogodišnje iskustvo poslovanja u tranzicionim privredama
JUGOSLAVIJA JE VELIKI POTENCIJAL: Oliver Rogl
Raiffeisen Zentralbank Osterreich je prva inostrana banka koja će otvoriti svoju kćerka-banku u Jugoslaviji. Narodna banka Jugoslavije je ovoj najpoznatijoj i najuspešnijoj austrijskoj bankarskoj grupi izdala licencu za poslovanje 9. marta, a zvanično otvaranje banke očekuje se na jesen ove godine.
„Donosimo know-how, nove tehnologije, nudimo dobre mogućnosti zapošljavanja i nameravamo da pripremimo teren za veliki broj stranih investitora koje interesuje jugoslovensko tržište“, kaže Peter Dubsky, generalni direktor Raiffeisen Yugoslavia banke, poslednje u nizu od dvanaest banaka koje je ova grupa osnovala u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Razloge za ulazak na naše tržište objasnio je Oliver Rogl, član menadžment borda banke, na predstavljanju banke u hotelu Inerkontinental, u utorak 10. aprila: „Posmatrali smo tržište u Jugoslaviji već duže vreme. Političke prilike nam nisu dozvoljavale da osnujemo banku ranije, ali smo odmah po promeni vlasti, još u oktobru, došli sa namerom da Raiffeisen bude prva inostrana banka u Jugoslaviji. Imamo veliko poverenje u nove jugoslovenske vlasti i sva naša očekivanja su za sada ispunjena. Ubeđeni smo da će se uslovi menjati nabolje. Procenili smo da je potencijal ekonomije velik, Jugoslavija je centralna tačka Balkana i to je karika koja nedostaje u našem lancu poslovanja u regionu. Znamo da tako razmišljaju sve komapanije koje posluju u susedstvu i sigurni smo da će i oni ubrzo preduzeti koknretne korake za ulazak na ovo tržište. Velik je broj kompanija i trgovačkih delegacija koje trenutno istražuju tržišne mogućnosti i koji su zainteresovane za započinjanje biznisa u Jugoslaviji. Mi nismo želeli da čekamo, već smo se odlučili za strategiju paralelnog ulaska i istraživanja tržišta. U svim zemljama gde smo se prvi pojavili, danas imamo vodeću poziciju i zauzimamo veći deo tržišta. To je bio slučaj s Mađarskom, a isto se potvrdilo i u Hrvatskoj. Naravno, postoji velik rizik, ali on se ne može meriti sa dobitima koje očekujemo kada se privreda pokrene.“
Raiffeisen banka je vodeća poslovna i investiciona banka u zemljama Istočne i Centralne Evrope i ima dugogodišnje iskustvo poslovanja u tranzicionim privredama. Plan banke za poslovanje u Jugoslaviji je da startuje sa celim spektrom bankarskih usluga, a fokus će u početnim fazama biti na saradnji sa velikim i preduzećima srednje veličine. Oliver Rogl kaže da je posle niza razgovora sa potencijalnim klijentima siguran da će i preduzeća i stanovništvo dobro prihvatiti novu banku na ovim prostorima. „Jugoslovenska privreda ima dosta preduzeća kojima je za uspešno poslovanje neophodna dobra i pouzdana banka. Da bi privreda oživela neophodni su određeni preduslovi, a stabilan bankarski sistem je jedan od osnovnih.“
Poslovanje sa građanima, na našem tržištu, počeće kad i poslovi s preduzećima, što nije bila uobičajena praksa u ostalim tranzicionim privredama. Austrijski bankari to objašnjavaju nepostojanjem konkurencije i lošim stanjem u domaćim bankama. „Postoji velik vakuum u bankarskom sistemu. Građani su izgubili poverenje u jugoslovenski bankarski sistem. Mi smo banka koja ima ugled, kredibilitet i ime. Nikada nismo dozvolili da ijedna naša banka propadne i nikada se nije desilo da naš klijent ostane bez para. Nadamo se da ćemo vrlo brzo steći poverenje građana Jugoslavije i da ćemo postaviti standarde koje će i ostale banke, i domaće i strane, morati da slede. U zemljama kao što je Jugoslavija vrlo brzo se dođe do momenta kada građanima možemo da ponudimo povoljne kredite za kupovinu automobila ili stanova“, kaže gospodin Rogl za „Vreme“.
Jugoslovensko zakonodavstvo koje reguliše bankarske poslove nije još uvek idealno, ali se predstavnici Raiffeisen banke nadaju da će vlasti uskoro usvojiti nove, moderne zakone koji će biti dobra baza za sve bankarske transakcije.
Zapošljavanje domaće radne snage je poslovna politika koju poštuju sve Raiffeisen banke. Raiffeisen Yugoslavia će imati oko 60 zaposlenih od kojih će većina biti iz Jugoslavije. Gospodin Rogl tvrdi da je zadovoljan dosadašnjim odzivom zainteresovanih za poslove u banci. „Jugosloveni generalno imaju dobro obrazovanje. Zaposlićemo ljude koji su ranije radili u bankama i koji imaju neophodno iskustvo, a biće mesta i za mlade, univerzitetski obrazovane ljude koje ćemo obučavati i slati na praksu u naše banke u drugim zemljama.“
Raiffeisen banka će jugoslovenskim privrednicima i građanima nuditi usluge plaćanja i vođenja računa, akreditivnog poslovanja, davaće garancije, kredite i obavljaće sve vrste transakcija sa stanovništvom. Klijentima koji su „uvek najvažniji i u centru pažnje“ nudiće se i usluge devizno trezorskog poslovanja, korespondentnog bankarstva i niz drugih usluga koje su u proteklih deset godina potpuno zaboravljene u našem poslovnom rečniku.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!