Raiffeisen banka je vodeća poslovna i investiciona banka u zemljama Istočne i Centralne Evrope i ima dugogodišnje iskustvo poslovanja u tranzicionim privredama
JUGOSLAVIJA JE VELIKI POTENCIJAL: Oliver Rogl
Raiffeisen Zentralbank Osterreich je prva inostrana banka koja će otvoriti svoju kćerka-banku u Jugoslaviji. Narodna banka Jugoslavije je ovoj najpoznatijoj i najuspešnijoj austrijskoj bankarskoj grupi izdala licencu za poslovanje 9. marta, a zvanično otvaranje banke očekuje se na jesen ove godine.
„Donosimo know-how, nove tehnologije, nudimo dobre mogućnosti zapošljavanja i nameravamo da pripremimo teren za veliki broj stranih investitora koje interesuje jugoslovensko tržište“, kaže Peter Dubsky, generalni direktor Raiffeisen Yugoslavia banke, poslednje u nizu od dvanaest banaka koje je ova grupa osnovala u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Razloge za ulazak na naše tržište objasnio je Oliver Rogl, član menadžment borda banke, na predstavljanju banke u hotelu Inerkontinental, u utorak 10. aprila: „Posmatrali smo tržište u Jugoslaviji već duže vreme. Političke prilike nam nisu dozvoljavale da osnujemo banku ranije, ali smo odmah po promeni vlasti, još u oktobru, došli sa namerom da Raiffeisen bude prva inostrana banka u Jugoslaviji. Imamo veliko poverenje u nove jugoslovenske vlasti i sva naša očekivanja su za sada ispunjena. Ubeđeni smo da će se uslovi menjati nabolje. Procenili smo da je potencijal ekonomije velik, Jugoslavija je centralna tačka Balkana i to je karika koja nedostaje u našem lancu poslovanja u regionu. Znamo da tako razmišljaju sve komapanije koje posluju u susedstvu i sigurni smo da će i oni ubrzo preduzeti koknretne korake za ulazak na ovo tržište. Velik je broj kompanija i trgovačkih delegacija koje trenutno istražuju tržišne mogućnosti i koji su zainteresovane za započinjanje biznisa u Jugoslaviji. Mi nismo želeli da čekamo, već smo se odlučili za strategiju paralelnog ulaska i istraživanja tržišta. U svim zemljama gde smo se prvi pojavili, danas imamo vodeću poziciju i zauzimamo veći deo tržišta. To je bio slučaj s Mađarskom, a isto se potvrdilo i u Hrvatskoj. Naravno, postoji velik rizik, ali on se ne može meriti sa dobitima koje očekujemo kada se privreda pokrene.“
Raiffeisen banka je vodeća poslovna i investiciona banka u zemljama Istočne i Centralne Evrope i ima dugogodišnje iskustvo poslovanja u tranzicionim privredama. Plan banke za poslovanje u Jugoslaviji je da startuje sa celim spektrom bankarskih usluga, a fokus će u početnim fazama biti na saradnji sa velikim i preduzećima srednje veličine. Oliver Rogl kaže da je posle niza razgovora sa potencijalnim klijentima siguran da će i preduzeća i stanovništvo dobro prihvatiti novu banku na ovim prostorima. „Jugoslovenska privreda ima dosta preduzeća kojima je za uspešno poslovanje neophodna dobra i pouzdana banka. Da bi privreda oživela neophodni su određeni preduslovi, a stabilan bankarski sistem je jedan od osnovnih.“
Poslovanje sa građanima, na našem tržištu, počeće kad i poslovi s preduzećima, što nije bila uobičajena praksa u ostalim tranzicionim privredama. Austrijski bankari to objašnjavaju nepostojanjem konkurencije i lošim stanjem u domaćim bankama. „Postoji velik vakuum u bankarskom sistemu. Građani su izgubili poverenje u jugoslovenski bankarski sistem. Mi smo banka koja ima ugled, kredibilitet i ime. Nikada nismo dozvolili da ijedna naša banka propadne i nikada se nije desilo da naš klijent ostane bez para. Nadamo se da ćemo vrlo brzo steći poverenje građana Jugoslavije i da ćemo postaviti standarde koje će i ostale banke, i domaće i strane, morati da slede. U zemljama kao što je Jugoslavija vrlo brzo se dođe do momenta kada građanima možemo da ponudimo povoljne kredite za kupovinu automobila ili stanova“, kaže gospodin Rogl za „Vreme“.
Jugoslovensko zakonodavstvo koje reguliše bankarske poslove nije još uvek idealno, ali se predstavnici Raiffeisen banke nadaju da će vlasti uskoro usvojiti nove, moderne zakone koji će biti dobra baza za sve bankarske transakcije.
Zapošljavanje domaće radne snage je poslovna politika koju poštuju sve Raiffeisen banke. Raiffeisen Yugoslavia će imati oko 60 zaposlenih od kojih će većina biti iz Jugoslavije. Gospodin Rogl tvrdi da je zadovoljan dosadašnjim odzivom zainteresovanih za poslove u banci. „Jugosloveni generalno imaju dobro obrazovanje. Zaposlićemo ljude koji su ranije radili u bankama i koji imaju neophodno iskustvo, a biće mesta i za mlade, univerzitetski obrazovane ljude koje ćemo obučavati i slati na praksu u naše banke u drugim zemljama.“
Raiffeisen banka će jugoslovenskim privrednicima i građanima nuditi usluge plaćanja i vođenja računa, akreditivnog poslovanja, davaće garancije, kredite i obavljaće sve vrste transakcija sa stanovništvom. Klijentima koji su „uvek najvažniji i u centru pažnje“ nudiće se i usluge devizno trezorskog poslovanja, korespondentnog bankarstva i niz drugih usluga koje su u proteklih deset godina potpuno zaboravljene u našem poslovnom rečniku.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Konferencije univerziteta Srbije i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić stavljen je pred svršen čin da praktično sam odbrani univerzitet nasuprot 19 drugih članova Radne grupe za koje postoje opravdane sumnje da će braniti stranački, a ne akademski interes iako među njima postoje ljudi koji vrlo dobro znaju razliku. Ne možemo znati šta će se sve naći u novom Zakonu iako se već dosta spekuliše o njemu. Da li će Vlada postavljati rektore i dekane, kako će se kazniti odmetnuti fakulteti pod paskom indikatora performanse i da li će se deliti vaučeri, ostaje da se vidi
Optuženi aktivisti u Novom Sadu ucenjuju se i usmeravaju da priznaju nešto što nisu učinili, kako bi eventualno bili oslobođeni ili se nagodili sa tužilaštvom oko visine kazne. Pritvor, dakle, u ovom slučaju služi kao sredstvo uslovljavanja i ucene. Ako vam se nudi izlaz iz pritvora kroz priznanje — to nije slobodna volja. I to je pravno nedopustivo
Apelacioni sud u Novom Sadu: Kompromisna i nezakonita odluka
“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže za “Vreme” Vladimir Horovic
Mnogo je načina na koje se filozofija može upregnuti u karuce čitavog društva: filozofe je jeftino školovati, dobili bismo nova radna mesta, a društvo bi, dugoročno, osetilo lekovite učinke mišljenja. Uz to, kao disciplina koja podučava tome kako se misli, filozofija obrazuje slobodne građane s kičmom i integritetom – dva nova ministra u rekonstruisanoj vladi, za prosvetu i informisanje, filozofi po obrazovanju, izuzeci su koji potvrđuju pravilo
“Studenti imaju kontrolni paket u našoj koaliciji. Oni nas usmeravaju, a njihova reč ima moralnu težinu. Kada zapne, oni su ti koji govore – hajde da se uozbiljimo, daleko smo dogurali da se spotičemo na budalaštinama. Ovako, iz dana u dan, funkcioniše prva predizborna kampanja u Srbiji koju udruženo vode studenti, lokalne stranke opozicije i građani”, priča za “Vreme” Nenad Gladić, portparol izborne liste “Ujedinjeni za Kosjerić”
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!