Ko je treći begunac od pravde uhapšen sa Lukom Bojovićem i Vladimirom Milisavljevićem u Španiji
Zajedno sa Lukom Bojovićem i Vladimirom Milisavljevićem Budalom, u Valensiji je uhapšen i Siniša Petrić zvani Zenica, koji važi za jednog od glavnih egzekutora iz Bojovićeve grupe. Petrić je bivši pripadnik Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana i jedan od pripadnika kriminalne grupe Marinka Magde. Zbog zločina koje je ova grupa počinila u Subotici, Crvenki i Segedinu 1993. i 1994. godine, Petrić je osuđen na 15 godina zatvora, ali 1999. godine beži iz zatvora Dubrava kod Istoka na Kosovu. Srpsko pravosuđe je za Petrićem 2000. godine raspisalo poternicu, po kojoj je 2003, godine, dva meseca posle ubistva premijera Zorana Đinđića uhapšen u Frankfurtu u Nemačkoj. Posle ekstradicije u Srbiju, Petrić je smešten u sremskomitrovački zatvor, iz kojeg je takođe pobegao, tako što mu je dodeljen slobodan vikend sa kog se nije vratio. Navodno, odmah po bekstvu priključio se Bojovićevoj grupi, a srpska policija je za njim tragala dovodeći ga u vezu sa nekoliko profesionalnih likvidacija koje su se dogodile u poslednjih nekoliko godina.
Mediji u Srbiji više puta su pisali o vezama Siniše Petrića sa Jedinicom za specijalne operacije, kojom je rukovodio Milorad Ulemek Legija, a koja je bila logistička podrška zemunskom klanu u švercu heroina i likvidacijama. Pripadnici ove Jedinice, upravo po nalogu Legije su u vreme NATO bombardovanja 1999. godine na volšeban način izveli Petrića iz zatvora Dubrava, gde je služio kaznu zbog trostrukog ubistva. Ovde treba podsetiti šta se u zatvoru Dubrava događalo u vreme Petrićevog bekstva, o čemu je „Vreme“ već pisalo (videti „Vreme“ br. 1060). Zatvor je u dva navrata, 19. i 21. maja, bio meta bombardovanja. Prema tadašnjim izveštajima, u vazdušnim napadima poginulo je 97 zatvorenika, a 196 je povređeno. Međutim, istraga Tužilaštva za ratne zločine pokazala je da se dogodilo nešto drugo. U kritično vreme iz KPD Zabela kod Požarevca u Dubravu je premeštena grupa od najmanje trinaest osuđenika za najteža krivična dela naoružana sa: 39 automatskih pušaka, 12 puškomitraljeza i većom količinom ručnih bombi i streljačke municije. Po saznanjima Tužilaštva za ratne zločine, najmanje 93 zatvorenika iz Dubrave ubijeno je u periodu od 19. do 21. maja 1999. hicima iz streljačkog naoružanja i ručnim bombama. Jedne su okupili u trpezariji da im podele cigarete, a onda ih pobili. Druga grupa postrojena je na igralištu i pokošena rafalima. Sahranjeni su u bar jednoj masovnoj grobnici, a NATO je okrivljen za njihovu smrt. Osuđenici iz Zabele razdužili su naoružanje, vraćeni su u Požarevac i dobili su po dvadeset dana dopusta. Vreme u koje se ovo dogodilo, poklapa se sa zatvorskim danima Siniše Petrića u Dubravi, ali i sa spekulacijama da mu je u prvom bekstvu pomogla Jedinica za specijalne operacije.
Petrić je, kao pripadnik kriminalne grupe bivšeg legionara Marinka Magde bio osuđen zbog surove likvidacije tročlane porodice Petrić: bivšeg policajca Milana, njegove supruge Stane i desetogodišnjeg sina Daneta u januaru 1994. godine u Subotici. Iste noći, grupa je ubila Josipa i Vericu Agatić, takođe iz Subotice. Zbog trostrukog ubistva Petrić je bio osuđen na smrtnu kaznu, ali mu je ona zbog toga što je bio maloletan u momentu izvršenja, preinačena na 15 godina. Petrić je na odsluženje kazne poslat u zatvor Istok na Kosovu, gde je bio sve do 1999. godine. Zločin za koji je Petrić osuđen, samo je jedan u nizu koji je Magdina grupa počinila od decembra 1993. do januara 1994. u Segedinu i Kečkemetu u Mađarskoj i Subotici i Crvenki u Srbiji. Motiv svih ubistava u kojima su žrtve bile cele porodice, bilo je koristoljublje. Policijska istraga pokazala je da je organizator svih ubistava Marinko Magda, da su zajedno s njim bili bivši pripadnici Tigrova Željka Ražnatovića Arkana, kao i da oružje kojim su ubistva počinjena potiče sa ratišta. Ubrzo su uhapšene četiri osobe sa kojima je Magda počinio krivična dela. Uhapšeni su ispričali da ih je prevarila priča da će se odlaskom na ratište obogatiti i da su se vratili siromašniji nego što su bili, pa su time objašnjavali zločine iz koristoljublja. Marinko Magda uhapšen je u Segedinu 24. januara 1994. godine. Posle četvoromesečnog rada, policija je utvrdila da je Magda, sam ili u grupi, ubio Idu Feher u okolini Subotice, bračni par Agatić, porodicu Petrić, četvoročlanu porodicu u Segedinu, bračni par i jednog hrvatskog državljanina u Kečkemetu i ženu u mestu Orošhaze. U Mađarskoj je osuđen na 25 godina strogog zatvora, uz uslov da se pred kraj kazne podvrgne lekarskom pregledu. Ukoliko pregled pokaže da je fizički sposoban za vršenje krivičnih dela, presudom je naloženo da u zatvoru ostane do kraja života. U odsustvu mu je suđeno i u Subotici gde mu je izrečena smrtna kazna.
Što se njegovog saučesnika Siniše Petrića tiče, on se dovodi u vezu sa nekoliko likvidacija koje su se dogodile od maja 2004. kada se Milorad Ulemek Legija predao policiji. Te godine pokušani su atentati na Zorana Nedovića Šoka i Andriju Draškovića, 2006. je ubijen svedok saradnik Zoran Vukojević Vuk, 2008. Ilija Novović i Goran Marić, a izvršeno je i nekoliko likvidacija u Crnoj Gori, BiH, Hrvatskoj, koja se dovode u vezu sa odbeglim „zemuncima“ i Lukom Bojovićem.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!