Na konferenciji za medije nakon sastanka predsednika Vlade Bavarske Markusa Zedera i predsednika Srbije Aleksandra Vučića međusobne pohvale i hvalospevi, a gostu je dodeljen i Orden Republike Srbije na lenti
„Ekspo 2027 je ogromna šansa za Srbiju i mi ćemo to podržati tako što ćemo organizovati učešće bavarskih preduzeća koja su spremna da ulažu u Srbiju“, izjavio je predsednik Vlade Bavarske Markus Zeder.
On je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem istakao da je Srbija veoma ekonomski unapređena, po nekim pokazateljima čak malo bolje nego što je to trenutno u Nemačkoj, i to je interesantno tržište za Bavarsku koja ima najjači izvoz u Nemačkoj, i čak u Evropi.
Dodao je i da je pristup Srbije u EU.
„Zalažemo se da Srbija pristupi Evropskoj uniji (EU) i bila bi šteta za Evropu i Srbiju kada Srbija ne bi išla tim putem“, rekao je Zeder.
On je istakao da „svako mora da uradi svoj domaći zadatak“, ali je bitno da EU ne bude zajednica u kojoj svi moraju da govore i misle isto, već da svako svoje znanje može da unese u EU, kako bi Evropa postala stabilnija.
Potrebni su nam stabilni partneri u vreme ratova i zato se i u saveznoj nemačkoj vladi, ali i u EU zalažemo da Srbija postane deo EU, jer je Evropi nužno potrebna Srbija, rekao je Zeder.
Predsednik Srbije je uzvratio da je Zeder „jedan od najsnažnijih i najvažnijih lidera Evrope sa nedvosmislenim stavovima“.
On je istakao da bavarske kompanije u Srbiji zapošljavaju 25.000 ljudi.
Vučić rekao je da je Markusu Zederu predložio sedam važnih stvari u kojima mogu da sarađuju i da je Zeder odmah prihvatio jedan deo.
Prva stvar je rad Mešovite srpsko-bavarske komisije, za koju je rekao da će sa srpske strane biti predložena na ministarskom nivou.
Kao drugu, izdvojio je saradnju sa Tehničkim univerzitetom u Minhenu, koji se smatra „krovom Evrope“ po rezultatima i uspesima.
Kako je rekao, to je preduzetnički univerzitet u kome se nalaži sve najvažnije u Evropi u toj oblasti.
„Rekao sam da smo spremni da platimo za otvaranje kampusa tog univerziteta u Beogradu. Bili bismo srećni da postoji kampus“, rekao je Vučić.
Kao treću stvar, Vučić je izdvojio saradnju istraživačkih zajednica i naglasio da ta zajednica u Bavarskoj ima ogromne uspehe i istraživačke kapacitete i da se u te stvari ulaže 5,5 miliona evra.
„Samo Bavarska ima više departmana za istraživanje veštačke inteligencije nego Španija i Italija zajedno. Zato je važno da učimo od Bavarske, od veštačke inteligencije, robotike, super kompjuteringu…“, rekao je Vučić.
Prema njegovim rečima, četvrta stvar je saradnja sa industrijom i poslovnom zajednicom.
„I u Istočnoj Evropi su operativni Fraunhofer, koji ima platformu za primenjenu veštačku inteligenciju za materijale i proizvodnju na Tehničkom univerzitetima u Češkoj i Poljskoj. Mi bismo voleli da se slično prisustvo ostvari i u nekoj od istraživačkih institucija u Republici Srbiji“, rekao je Vučić.
Kao petu važnu stvar, Vučić je izdvojio da bavarsko državno ministarstvo za ekonomiju upravlja mrežom predstavništava u 30 država sveta, kao i da je zamolio Zedera da jedno takvo predstavništvo bude otvoreno i u Beogradu.
„Šesta tačka, Bavarska poseduje vrhunsku ekspertizu na planu internacionalizacije poslovanja malih i srednjih preduzeća kao i digitalizacije njihovih poslovanja i oni će 10. aprila održati konferenciju posvećenu Albaniji. Za nas je svaka vrsta razmene mišljenja i bližeg upoznavanja sa bavarskim iskustvima u vezi sa internacionalizacijom poslovanja malih i srednjih preduzeća od suštinskog značaja“, rekao je Vučić.
Kao sedmu tačku, Vučić je izdvojio praktičnu obuku radne snage i istakao da bi to bilo zanimljivo za Srbiju u oblasti autoindustrije, industrijske mehanike i elektronike i obrade metala.
Dodao je i da je svaka vrsta saradnje u IT sektoru takođe dobrodošla.
„Više od svega, mi izuzetno cenimo načine na koje se predsednik vlade Bavarske obraća Srbiji i njenim građanima. To je čovek koji izuzetno dobro poznaje istoriju, ali i čovek koji ume, bez obzira na ogromnu snagu Bavarske, a Bavarska ima deset puta veći BDP nego što ga ima Srbija, i da pokaže poštovanje i da pokaže da u nama vidi partnere i prijatelje. Ja sam mu na tome beskrajno zahvalan. Za mene je ovo dan od izuzetnog značaja“, zaključio je Vučić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!