

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Na konferenciji za medije nakon sastanka predsednika Vlade Bavarske Markusa Zedera i predsednika Srbije Aleksandra Vučića međusobne pohvale i hvalospevi, a gostu je dodeljen i Orden Republike Srbije na lenti
„Ekspo 2027 je ogromna šansa za Srbiju i mi ćemo to podržati tako što ćemo organizovati učešće bavarskih preduzeća koja su spremna da ulažu u Srbiju“, izjavio je predsednik Vlade Bavarske Markus Zeder.
On je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem istakao da je Srbija veoma ekonomski unapređena, po nekim pokazateljima čak malo bolje nego što je to trenutno u Nemačkoj, i to je interesantno tržište za Bavarsku koja ima najjači izvoz u Nemačkoj, i čak u Evropi.
Dodao je i da je pristup Srbije u EU.
„Zalažemo se da Srbija pristupi Evropskoj uniji (EU) i bila bi šteta za Evropu i Srbiju kada Srbija ne bi išla tim putem“, rekao je Zeder.
On je istakao da „svako mora da uradi svoj domaći zadatak“, ali je bitno da EU ne bude zajednica u kojoj svi moraju da govore i misle isto, već da svako svoje znanje može da unese u EU, kako bi Evropa postala stabilnija.
Potrebni su nam stabilni partneri u vreme ratova i zato se i u saveznoj nemačkoj vladi, ali i u EU zalažemo da Srbija postane deo EU, jer je Evropi nužno potrebna Srbija, rekao je Zeder.


Vučić: Zeder među najvažnijima
Predsednik Srbije je uzvratio da je Zeder „jedan od najsnažnijih i najvažnijih lidera Evrope sa nedvosmislenim stavovima“.
On je istakao da bavarske kompanije u Srbiji zapošljavaju 25.000 ljudi.
Vučić rekao je da je Markusu Zederu predložio sedam važnih stvari u kojima mogu da sarađuju i da je Zeder odmah prihvatio jedan deo.
Prva stvar je rad Mešovite srpsko-bavarske komisije, za koju je rekao da će sa srpske strane biti predložena na ministarskom nivou.
Kao drugu, izdvojio je saradnju sa Tehničkim univerzitetom u Minhenu, koji se smatra „krovom Evrope“ po rezultatima i uspesima.
Kako je rekao, to je preduzetnički univerzitet u kome se nalaži sve najvažnije u Evropi u toj oblasti.
„Rekao sam da smo spremni da platimo za otvaranje kampusa tog univerziteta u Beogradu. Bili bismo srećni da postoji kampus“, rekao je Vučić.
Kao treću stvar, Vučić je izdvojio saradnju istraživačkih zajednica i naglasio da ta zajednica u Bavarskoj ima ogromne uspehe i istraživačke kapacitete i da se u te stvari ulaže 5,5 miliona evra.


„Samo Bavarska ima više departmana za istraživanje veštačke inteligencije nego Španija i Italija zajedno. Zato je važno da učimo od Bavarske, od veštačke inteligencije, robotike, super kompjuteringu…“, rekao je Vučić.
Prema njegovim rečima, četvrta stvar je saradnja sa industrijom i poslovnom zajednicom.
„I u Istočnoj Evropi su operativni Fraunhofer, koji ima platformu za primenjenu veštačku inteligenciju za materijale i proizvodnju na Tehničkom univerzitetima u Češkoj i Poljskoj. Mi bismo voleli da se slično prisustvo ostvari i u nekoj od istraživačkih institucija u Republici Srbiji“, rekao je Vučić.
Kao petu važnu stvar, Vučić je izdvojio da bavarsko državno ministarstvo za ekonomiju upravlja mrežom predstavništava u 30 država sveta, kao i da je zamolio Zedera da jedno takvo predstavništvo bude otvoreno i u Beogradu.
„Šesta tačka, Bavarska poseduje vrhunsku ekspertizu na planu internacionalizacije poslovanja malih i srednjih preduzeća kao i digitalizacije njihovih poslovanja i oni će 10. aprila održati konferenciju posvećenu Albaniji. Za nas je svaka vrsta razmene mišljenja i bližeg upoznavanja sa bavarskim iskustvima u vezi sa internacionalizacijom poslovanja malih i srednjih preduzeća od suštinskog značaja“, rekao je Vučić.
Kao sedmu tačku, Vučić je izdvojio praktičnu obuku radne snage i istakao da bi to bilo zanimljivo za Srbiju u oblasti autoindustrije, industrijske mehanike i elektronike i obrade metala.
Dodao je i da je svaka vrsta saradnje u IT sektoru takođe dobrodošla.
„Više od svega, mi izuzetno cenimo načine na koje se predsednik vlade Bavarske obraća Srbiji i njenim građanima. To je čovek koji izuzetno dobro poznaje istoriju, ali i čovek koji ume, bez obzira na ogromnu snagu Bavarske, a Bavarska ima deset puta veći BDP nego što ga ima Srbija, i da pokaže poštovanje i da pokaže da u nama vidi partnere i prijatelje. Ja sam mu na tome beskrajno zahvalan. Za mene je ovo dan od izuzetnog značaja“, zaključio je Vučić.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve