Na konferenciji za medije nakon sastanka predsednika Vlade Bavarske Markusa Zedera i predsednika Srbije Aleksandra Vučića međusobne pohvale i hvalospevi, a gostu je dodeljen i Orden Republike Srbije na lenti
„Ekspo 2027 je ogromna šansa za Srbiju i mi ćemo to podržati tako što ćemo organizovati učešće bavarskih preduzeća koja su spremna da ulažu u Srbiju“, izjavio je predsednik Vlade Bavarske Markus Zeder.
On je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem istakao da je Srbija veoma ekonomski unapređena, po nekim pokazateljima čak malo bolje nego što je to trenutno u Nemačkoj, i to je interesantno tržište za Bavarsku koja ima najjači izvoz u Nemačkoj, i čak u Evropi.
Dodao je i da je pristup Srbije u EU.
„Zalažemo se da Srbija pristupi Evropskoj uniji (EU) i bila bi šteta za Evropu i Srbiju kada Srbija ne bi išla tim putem“, rekao je Zeder.
On je istakao da „svako mora da uradi svoj domaći zadatak“, ali je bitno da EU ne bude zajednica u kojoj svi moraju da govore i misle isto, već da svako svoje znanje može da unese u EU, kako bi Evropa postala stabilnija.
Potrebni su nam stabilni partneri u vreme ratova i zato se i u saveznoj nemačkoj vladi, ali i u EU zalažemo da Srbija postane deo EU, jer je Evropi nužno potrebna Srbija, rekao je Zeder.
Predsednik Srbije je uzvratio da je Zeder „jedan od najsnažnijih i najvažnijih lidera Evrope sa nedvosmislenim stavovima“.
On je istakao da bavarske kompanije u Srbiji zapošljavaju 25.000 ljudi.
Vučić rekao je da je Markusu Zederu predložio sedam važnih stvari u kojima mogu da sarađuju i da je Zeder odmah prihvatio jedan deo.
Prva stvar je rad Mešovite srpsko-bavarske komisije, za koju je rekao da će sa srpske strane biti predložena na ministarskom nivou.
Kao drugu, izdvojio je saradnju sa Tehničkim univerzitetom u Minhenu, koji se smatra „krovom Evrope“ po rezultatima i uspesima.
Kako je rekao, to je preduzetnički univerzitet u kome se nalaži sve najvažnije u Evropi u toj oblasti.
„Rekao sam da smo spremni da platimo za otvaranje kampusa tog univerziteta u Beogradu. Bili bismo srećni da postoji kampus“, rekao je Vučić.
Kao treću stvar, Vučić je izdvojio saradnju istraživačkih zajednica i naglasio da ta zajednica u Bavarskoj ima ogromne uspehe i istraživačke kapacitete i da se u te stvari ulaže 5,5 miliona evra.
„Samo Bavarska ima više departmana za istraživanje veštačke inteligencije nego Španija i Italija zajedno. Zato je važno da učimo od Bavarske, od veštačke inteligencije, robotike, super kompjuteringu…“, rekao je Vučić.
Prema njegovim rečima, četvrta stvar je saradnja sa industrijom i poslovnom zajednicom.
„I u Istočnoj Evropi su operativni Fraunhofer, koji ima platformu za primenjenu veštačku inteligenciju za materijale i proizvodnju na Tehničkom univerzitetima u Češkoj i Poljskoj. Mi bismo voleli da se slično prisustvo ostvari i u nekoj od istraživačkih institucija u Republici Srbiji“, rekao je Vučić.
Kao petu važnu stvar, Vučić je izdvojio da bavarsko državno ministarstvo za ekonomiju upravlja mrežom predstavništava u 30 država sveta, kao i da je zamolio Zedera da jedno takvo predstavništvo bude otvoreno i u Beogradu.
„Šesta tačka, Bavarska poseduje vrhunsku ekspertizu na planu internacionalizacije poslovanja malih i srednjih preduzeća kao i digitalizacije njihovih poslovanja i oni će 10. aprila održati konferenciju posvećenu Albaniji. Za nas je svaka vrsta razmene mišljenja i bližeg upoznavanja sa bavarskim iskustvima u vezi sa internacionalizacijom poslovanja malih i srednjih preduzeća od suštinskog značaja“, rekao je Vučić.
Kao sedmu tačku, Vučić je izdvojio praktičnu obuku radne snage i istakao da bi to bilo zanimljivo za Srbiju u oblasti autoindustrije, industrijske mehanike i elektronike i obrade metala.
Dodao je i da je svaka vrsta saradnje u IT sektoru takođe dobrodošla.
„Više od svega, mi izuzetno cenimo načine na koje se predsednik vlade Bavarske obraća Srbiji i njenim građanima. To je čovek koji izuzetno dobro poznaje istoriju, ali i čovek koji ume, bez obzira na ogromnu snagu Bavarske, a Bavarska ima deset puta veći BDP nego što ga ima Srbija, i da pokaže poštovanje i da pokaže da u nama vidi partnere i prijatelje. Ja sam mu na tome beskrajno zahvalan. Za mene je ovo dan od izuzetnog značaja“, zaključio je Vučić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!