
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
Poslednji saziv lokalne vlasti karakterisao je uglavnom sukob između skupštinske većine i niškog gradonačelnika, kao i međusobni sukob stranaka unutar skupštinske većine

Nišlije će lokalne izbore koji se poklapaju sa još jednim „sudbinskim, istorijskim i najvažnijim“ izborima na republičkom nivou dočekati sa makar jednom izbornom listom više nego na republičkom nivou.
Za razliku od republičke, „proevropska koalicija“ u Nišu će biti razbijena u više kolona, a razlog je pre svega što lokalne izbore proevropske stranke dočekuju na različitim položajima i u opoziciji i na poziciji.
„U Nišu je Demokratska stranka (DS) već četiri godine u opoziciji, a G17 plus je na vlasti u gradu“, kaže za „Vreme“ narodni poslanik i predsednik niških demokrata Miloš Simonović. Osim G17 plus nišku skupštinsku vlast čine i Demokratska stranka Srbije (DSS), Nova Srbija (NS) i Socijalistička partija Srbije (SPS), a gradonačelnik Smiljko Kostić član je NS-a. Poslednji saziv lokalne vlasti karakterisao je uglavnom sukob između skupštinske većine i niškog gradonačelnika, kao i međusobni sukob stranaka unutar skupštinske većine, što je pre svega rezultiralo zastojem u razvoju grada i odustvom investicija.
Skoro potpuno nerealne i naravno nikada realizovane ideje niškog gradonačelnika Smiljka Kostića nisu naišle na odobravanje u lokalnom parlamentu koji je čak donosio i odluke kojima je oduzimao ranije data prava gradonačelniku. Bez podrške skupštine ali i javnosti bile su i ideje poput izmeštanja aerodroma zbog buke ili razne vizionarske namere Kostića za koje je uglavnom govorio da ima podršku raznih finansijera, banaka, stranih vlada (najčešće ruske) i slično.
I simpatizeri i obožavaoci lokalne vlasti u Nišu moraju se složiti s činjenicom da je grad za četiri godine nazadovao. Osim nekoliko tržnih centara, nijedna nova fabrika nije otvorena, niti su ozbiljni investitori pokazivali ozbiljno interesovanje za ulaganje u grad, a na političkom planu izostala je bilo kakva komunikacija sa ambasadama najrazvijenijih zemalja u Srbiji, kao i sa delom republičke vlasti.
„Poslednje četiri godine su godine najgore lokalne vlasti u istoriji Niša. Dok je stepenik po stepenik Srbija išla napred ponekad malo sporije, a ponekad brže, za četiri godine Niš je tavorio. Postali smo poznati za ove četiri godine samo kao jedina jedinica lokalne samouprave u Srbiji koja nije ni za jedan evro povećala svoj budžet“, ocenjuje Miloš Simonović.
Upravo zbog činjenice da je vlasti u Nišu bio i G17 plus, niške demokrate će na izborima nastupiti samo u koaliciji sa nedavno formiranim odborom SDP-a Rasima Ljajića. Iako je odluka o koaliciji sa G17 plus doneta za sve nivoe izbora, u Nišu i Kragujevcu neće biti takav slučaj, već je odluka prepuštena odborima.
„Naša odluka je da na izbore idemo odvojeno jer je to najpoštenije prema građanima. Potrebno je da i G17 plus položi račune i odgovornost za dešavanje u gradu u poslednje četiri godine a i mi kao opozicija imamo odgovornost da na ove izbore izađemo sa kritičkim osvrtom na sve ono što se dešavalo u gradu i ponudimo drugačiji sistem vođenja grada u naredne četiri godine. Koalicija bi samo pomutila vodu“, kaže Simonović.
Dok bi koalicija DS-a sa G17 plus pomutila vodu sa druge strane, u narodnjačkom taboru, skoro sve je bistro – koalicija DSS-a i NS-a nastupiće na jednoj listi a jedino zamućenje u toj koaliciji mogla bi da bude činjenica da na listi neće biti sadašnjeg prvog čoveka Niša Smiljka Kostića. Njega na listi ne želi DSS, koji ga je i inače češto kritikovao tokom prethodnih godina vlasti.
„Mi smo sve vreme imali veoma kritički stav prema gradonačelniku i njegovom ponašanju jer je pokazao da nije dobro vodio grad i da je mnoge stvari ukočio. On nije ni predložen od strane NS-a, a ne bi ni mogao da bude na našoj listi s obzirom da smo imali kritički stav prema njegovom radu“, kaže funkcioner DSS-a i načelnik Nišavskog okruga Milan Lapčević, koji prethodne godine vlasti ocenjuje kao godine u kojima je DSS u nemogućim uslovima preuzeo odgovornost da se formira gradska vlast kako Niš ne bi bio u situaciji da mu se uvode privremene mere.
Stranka koja narodnjačkom bloku već nudi koalicionu vladu na republičkom nivou, Srpska radikalna stranka, i u Nišu će nastupiti samostalno na lokalnim izborima. SRS je na prethodnim izborima osvojio 12 mandata što je bio drugi najbolji rezultat posle DS-a (15).
„Aktuelno kolektivno ludilo sa državnog vrha moglo bi se spustiti i na lokalni nivo, što bi moglo da znači da će lokalnu vlast u gradu formirati SRS-NS-DSS-SPS“, kaže menadžer niškog LDP-a Predrag Jelenković, koji ističe da će odbor te partije na lokalnom nivou samostalno odlučiti kako će izaći na izbore.
Činjenica da se lokalni izbori održavaju zajedno sa republičkim umnogome bi mogli da preslikaju i na lokalni nivo trenutnu raspodelu moći između proevropskih i patriotskih stranaka. Stalna prepucavanja između stranaka u gradu doprinela su da nijedan lokalni političar ne iskoči iznad ostalih što bi mu pomoglo na izborima na kojima građani biraju komšije za gradsko rukovodstvo. Gotovo je sigurno da će i u Nišu doći do podele moći na dva skoro jednaka dela.

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve