Bar trećinu sudija sadašnjeg sastava čine profesori, a ostalo su karijerne diplomate. No, iako u manjini, profesori sudu daju naročitu intelektualnu težinu, pa su i uticajniji. Profesori tako mogu težiti da šire, fundamentalnije objasne problematiku predmeta nego što se to od suda uopšte zahteva i nastojati da svojom odlukom uspostave nekakav princip za budućnost, dok diplomate mogu pre svega biti vođene idejom brzog i praktičnog razrešenja problema, pa kao konzervativniji mogu biti skloni užem tumačenju problema
Zavisno od toga kako će odluka Međunarodnog suda pravde (MSP) biti dočekana, kao „rđava“ ili „dobra“, i same sudije postaće u javnosti ili pravedni mislioci ili puki stubovi nečijeg političkog i državnog sistema.
Formalno, sudije u Hagu potpuno su nezavisne od politike države iz koje dolaze, a i suštinski, sudeći prema dosadašnjim tvrdnjama eksperata i prema odlukama suda, veliku većinu čine nezavisne sudije. Čak je poznato da je, na primer, američki sudija Tomas Burgental glasao protiv Amerike u dva predmeta u kojima je Amerika bila tužena strana. U izvesnom smislu, moglo bi se reći da što je zemlja autoritarnija (despotskija) za očekivati je da je i sudija zavisniji od njenog mišljenja. No, sudije MSP-a, uslovno rečeno, podležu i jednoj drugačijoj podeli. Kao u svakom dobrom stereotipu, može se reći da postoje dva njihova profila. Jedan profil čine oni koji su radili u ministarstvima spoljnih poslova, unutar njih bili šefovi pravnih službi ili ambasadori svojih zemalja u Savetu bezbednosti, i to su tzv. karijerne diplomate i karijerni pravnici. Drugi profil čine profesori. Nemački sudija Bruno Sima važi, na primer, za jednog od najvećih profesora međunarodnog prava, kao i američki sudija Tomas Burgental, ili engleski Kristofer Grinvud. Sudija Muhamed Benjuna iz Maroka takođe je profesor, kao i sudija Trindade iz Brazila. Sve u svemu, bar trećinu sudija sadašnjeg sastava čine profesori, a ostalo su karijerne diplomate. No, iako u manjini, profesori sudu daju naročitu intelektualnu težinu, pa su i uticajniji. Razlike u odlučivanju između ova dva profila eventualno mogu proisteći iz samog shvatanja pozicije na kojoj se nalaze. Profesori tako mogu težiti da šire, fundamentalnije objasne problematiku predmeta nego što se to od suda uopšte zahteva i nastojati da svojom odlukom uspostave nekakav princip za budućnost, dok diplomate mogu pre svega biti vođene idejom brzog i praktičnog razrešenja problema, pa kao konzervativniji mogu biti skloni užem tumačenju problema.
KAKO JE PITANO: Zašto bi ovo za nas moglo biti važno? Zbog toga što je pitanje o Kosovu na koje sud treba da dâ svoj odgovor, po nekim stručnim mišljenjima, tako kako je formulisano, preusko, pa je upitno koliko će odgovor suda obuhvatiti probleme koji nisu sadržani u pitanju a koji su nama i te kako važni. Dakle, problem koji u našem slučaju prethodi svemu jeste tumačenje pitanja koje je Generalna skupština UN-a, na predlog Srbije, uputila sudu. To pitanje glasi: da li je jednostrana deklaracija nezavisnosti proglašena od strane privremenih institucija Kosova u skladu sa međunarodnim pravom? Protiv takvog pitanja reagovalo je Kosovo (kao i Amerika i Velika Britanija), ocenjujući ga apsurdnim i preuskim, jer se njime savetodavna funkcija suda potpuno obezvređuje. Prema njihovom mišljenju, Generalna skupština je na taj način tražila od Suda da se izjasni o izjavi (deklaraciji) usvojenoj od nedržavnog aktera (Kosova), a međunarodno pravo ne reguliše izjave nedržavnih aktera, i kao takvo ne zabranjuje secesiju već je prema njoj neutralno. Dakle, međunarodno pravo niti daje pobunjenicima unutar države pravo da se od nje otcepe, niti im to zabranjuje. Međunarodni sud pravde bavi se zapravo sporovima između država i, prosto rečeno, nije na njemu da donosi odluku o parčetu papira, pa zvalo se ono i deklaracija nezavisnosti, i to unutar jedne suverene zemlje. Međutim, srpska strana (uz pomoć Španije, Kipra, Argentine) smatra da pitanje nije apsurdno i preusko, i da podrazumeva pitanje zakonitosti secesije dela suverene teritorije Srbije. Kad bi baš hteli striktno da odgovore na postavljeno pitanje, sudije MSP-a mogle bi čak da izaberu da samo usko odgovore da li međunarodno pravo uopšte zabranjuje secesiju. Prema mišljenjima pravnih stručnjaka, veća je verovatnoća da će sudije umereno da tumače to pitanje, a to znači u smislu: da li je secesija Kosova u skladu s međunarodnim pravom, što opet ne odgovara na pitanje da li je Kosovo imalo pravo na otcepljenje. MSP ima za cilj da precizno odgovori na pitanje koje mu je dato, onako kako je formulisano, pri čemu u ovakvim slučajevima do izražaja mogu doći razlike između sudija: kako oni vide svoju ulogu i kako će interpretirati odgovor na pitanje.
ODNOS GLASOVA: Odluku o Kosovu donelo je svih 15 sudija MSP-a, mada će taj podatak biti sasvim pouzdan tek 22. jula kada se bude znao odnos glasova. Za sada, dva dana ranije, nije poznato da se ijedan sudija izuzeo iz predmeta. Doduše, američki sudija Burgental i kineski Ši Đujong, nedavno su podneli ostavke na rad u MSP-u, no to nije moglo uticati na njihovo učešće u donošenju odluke. Jedna od odredaba statuta MSP-a kaže da sudije čak i kad daju ostavke imaju obavezu da završe predmet koji je već započet, a obojica sudija su prisustvovali prvom ročištu o Kosovu, kako se može videti na veb strani ovog suda. Njihovo povlačenje dakako nema veze sa delikatnošću srpsko-kosovskog problema, kako bi se moglo pretpostaviti, već sa njihovim poodmaklim godinama.
Sudije MSP-a
Hisaši Ovada, Japan, predsednik suda
Peter Tomka, Slovačka, potpredsednik
Abdul Koroma, Sijera Leone
On Šokat Al– Kasone, Jordan
Tomas Burgental, SAD
Bruno Sima, Nemačka
Roni Abraham, Francuska
Kenet Kit, Novi Zeland
Bernardo Sepulveda Amor, Meksiko
Muhamed Benjuna, Maroko
Leonid Skotnjikov, Rusija
Antonio Augusto Kankado Trindade, Brazil
Abdulkavi Jusuf, Somalija
Kristofer Grinvud, Velika Britanija
Ši Đujong, Kina
Kada je reč o izboru sudija u MSP, važno je podsetiti da postoji neformalan dogovor među državama da zemlje koje imaju stalno mesto u Savetu bezbednosti, Amerika, Rusija, Engleska, Francuska i Kina, uvek imaju i svog sudiju u Međunarodnom sudu pravde. Za te sudije, pored obaveznih uslova koji podrazumevaju da su to ljudi najviše stručnosti, karakternih i moralnih vrednosti, dovoljno je da budu predloženi od njihove vlastite države što im automatski obezbeđuje ulaz u MSP. Za sve druge, proces konačnog izbora je duži i uglavnom se svodi na lobiranje i skupljanje što većeg broja zemalja koje bi glasale za tog kandidata. Izuzetak iz ovog pravila bi mogao biti sudija Abdulkavi Jusuf iz Somalije koji, najverovatnije, nije postao sudija MSP-a zato što ga je njegova država izlobirala, već zahvaljujući svom uticaju i radu na mnogim pozicijama u Unesku. Od zanimljivosti koji prate sudije MSP-a, najčešće se pominje i to što je predsednik suda Hisaši Ovada iz Japana, inače ugledni diplomata, otac popularne krunske princeze Japana, Masako Ovade, koja je udata za budućeg cara Japana. Ili, za On Šokat Al-Kasonea, jordanskog sudiju, usko povezanog i sa diplomatijom i sa jordanskim dvorom, na internetu se može naći takođe zanimljiv podatak da se pored sudskih aktivnosti u Hagu bavi i proizvodnjom maslinovog ulja „Majdal“. Sigurno, jedna od najtežih životnih priča vezuje se uz već pomenutog američkog sudiju Burgentala koji je u ranom detinjstvu doživeo sve užase rata i neljudskosti. Rođen je u Slovačkoj, u nemačko-jevrejskoj porodici, najranije detinjstvo proveo je u getu u Poljskoj, da bi kasnije bio odveden u logor Aušvic. Preživeo je i tzv. marš smrti, prebačen u drugi logor, gde ga je s ostalim zarobljenicima oslobodila Crvena armija. Najzad, kad je bio oslobođen, nije znao ni da čita ni da piše. Sa svojih 18 godina emigrirao je u Ameriku, završio studije prava, doktorirao na Harvardu i postao jedan od najuglednijih profesora međunarodnog prava. Između ostalog, bio je sudija Interameričkog suda za ljudska prava, a kasnije izabran za sudiju MSP-a. Zbog svojih drugih pozicija i eventualnog sukoba interesa, sudija Burgental se izuzeo iz MSP-a u slučaju bosanskog genocida. Da podsetimo, Međunarodni sud za pravdu u ovom skoro istom sastavu, 2007. proglasio je masakr u Srebrenici genocidom, ali i ocenio da nema dovoljno dokaza da je genocid počinjen na celoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Aktuelni slučaj Kosova možda je do sada i najveći izazov u radu ovog suda. Zato će biti važno i to koliko su sudije u ovom predmetu podeljene, da li će odluka biti doneta jedva, sa 8:7 glasova, ili će razmera glasova mnogo više osnažiti autoritet odluke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!