Baš kod numere, "Sedela sam za mašinom, šila sam", u sve banu ministar gospodin, koji sa vrata sve pozdravi sa naprednog kursa pozdravom, Dobar dan, ja sam Branislav
Na ulazu u Staru sportsku halu u Lazarevcu plakat, Osmi festival srpskih vina, dalje, u hodniku, zamrzivači sa ledom, još jedna dvokrilna vrata, pano, Gradska opština Lazarevac. Po ulazu u halu, odmah levo, prva dobrodošlica, dve cure za stolom sa čašama, koje se iznajmljuju za degustiranje pića. Leva cura crnka, u neku zelenu brushalter haljinu, desna isto crnka, sa rajf mašnicom u kosi…
Reporter krenu obodom hale, gde bili vinski štandovi, prvo pa „Etno selo Babina reka“ iz Trbušnice, „Aleks Bermet“, „Stari hrast“, vinarija „Kovačević“, „Mačkov podrum“, vinarija „Komuna“, onda štand sa sudžuk i slaninu, pa, dalje, „Erdevik“, vinarija „Stojanović“, „Crkvena opština Lazarevac“ sa rakiju travaricu, Liturgijsko vino, štand sa kupinovim vinom, „Mali podrum Gajić“, podrum vina „Todor“, sa istoimenom etiketom na vinima, vinarija „Piano“…
IZLAGAČI, ZADOVOLJNI: Vinari iz Orahovca,…
ĆERKA OD ŠURAKA: Bina sposobna, natpis, Festival srpskih vina, dve korpe sa flašama vina, golem cvetni ciklama aranžman, na ćoškovima bine po tujica u saksiji. Pored bine, sa čašom vina u desnoj je ordinir’o čuveni voditelj Miša, tako da reporter bio siguran da će sve bude vrhunsko. Na bini je bilo zagrevanje, žensko u crvenoj haljini, crni vez preko struka, crne čizme preko kolena, je bilo na numeri Ja sam mala garava… Voditelj premesti čašu sa vinom u levu ruku, na mikrofon reče da je svečano otvaranje u 13h, svima zažele srećne pripreme, pozdravi sve u zemlji i svetu…
Ja sam mala garava umetnica je i dalje bila na sceni, reporter stane kod vinarije iz Orahovca, Kosovo. Sagovornik uze kaže da dole nema problema, u Velikoj Hoči je 600, u Orahovcu 400 Srba. Dole im je i zasad i proizvodnja vina. Sve je manje autohtonih sorti, prokupca i vranca, sad se, od sorti, gaje burgundac, šardone i kaberne. Na tom delu oko Orahovca je 20-tak vinarija, površine se povećavaju, i kod Srba, i kod Albanaca. Predstavi se, Zlatko Kolašinac, vinariju drže porodično, plasman malo otežan, zbog problema na granici, jer 80 posto vina plasiraju u Beogradu. Nastavi da, na nivou Srbije, sa kvalitetom vina napredujemo, dok proizvodnja stagnira, jer je tržište na maksimumu. Treba nam izvoz, stimulacija države, više u smislu da se ulaže u izlazak na strane sajmove…
…“Stari hrast“…
U sve to reporteru priđe baš plavo žensko, direktorka Turističke organizacije, novinar odgovori da je sve na visoki nivoi, uze, preko puta bine, ubeleži štand „Kraljevske vinarije“ iz Topole. U ti poslovi mu se dogodi čuveni voditelj Miša, koji mu, bez mikrofona, poruči da može da piše šta hoće, i da je nikakav novinar, i isti takav čovek. Pohvaljeni novinar nastavi do vinarije „Stari hrast“, vlasnika Zorana Stevanovića, iz Žirovnice kod Kragujevca. On nam reče da proizvodi pet godina, ima zasade loze, voćnjake, pored vina, proizvodi rakiju od kruške, dunje, kajsije i šljive. Zadovoljan. Generalno ocenjuje da se kvalitet vina u Srbiji popravio, ni cene nisu loše. Plasira u Srbiji i Bosni, svaka pomoć države bi bila dobrodošla, ali slabo je to kod nas, treba ulagati u prisustvo na međunarodnim sajmovima, jer su preskupi…
…i „Srž“
Ruse kose umetnica na bini je bila na numeri Ljubavi moja tugo, čuveni Ginis voditelj je prenosio upozorenje da se sklone dostavna vozila, pozdravljao sve u zemlji i svetu. U sve upadoše kamere, reporter ih stiže kod štanda „Liturgijsko vino“, obrati pažnju na vinariju „Srž“. Vlasnik uze objasni da se 40 godina, krajnje ozbiljno, moto mu je samo ljubav, ništa pare, bavi vinima, prvi dobio sertifikat u opštini Lazarevac. Bio na sajmu u „Mažestiku“, odmerio snage sa stranim vinima, dobio dobre kritike, ima i članak u štampi… Kod njega sve odiše porodicom, vino „Mina“ nosi naziv po njegovoj ćerki od šuraka, koja je u Kanadi, „Iva“ je po unuci prijatelja, a „Darija“ je ime unuke prijatelja koji mu je na leđima doneo barik vino…
Bližio se čas otvaranja, sa bine je teralo Svirajte noćas samo za nju, voditelj pored bine posadi žensko u humanizam i renesansa kostimu, zlatan plašt, zlatna i kapa, u ispruženoj ruci čaša sa vinom.. U sve stupiše najviši gosti, prvi pa SNS predsednik susednog Lajkovca. Organizatori otvoriše oba krila ulaza u halu, podupreše ih crvenim vatrogasnim aparatima. Kroz otvorena vrata gvirnu šefica opštinskog protokola, kratka plava kosa, kratka i suknjica, u ruke fascikla crvena.
VINSKA RUŽA: Baš kad je sa bine išla numera Sedela sam za mašinom, šila sam, na otvorena vrata, poduprta crvenim vatrogasnim aparatima, banu ministar poljoprivrede Nedimović, šarena košulja, plavi prsluk, momačko sakojče ojačano na laktovi, sa vrata sve pozdravi pozdravom, Dobar dan, ja sam Branislav, kao takvog ga sprovedoše do bine. Sa čašom u ruci javi se znameniti voditelj, bi takoreći himna, Sad pimo, nek čaša se blista u ruci, gospodin Miša pojasni da to bila arija, u izvedbi profesora čuvene muzičke škole iz Lazarevca.
Pa voditelj gospodin pređe na pos’o, Dame i gospodo, poštovani ministre, dobrodošli u Srbiju, jedan od najlepših festivala, koji ima svoje pokrovitelje, zato pozdrav privredi i kulturi. Pa se predstavi predsednik Lazarevca, do u kravatu svečan, gospodin prezimena Sinđelić, koji iz plave fascikle uspešno pročita, Veliko mi je zadovoljstvo, i posebno mi je drago…
Kad Sinđelić sklopi fasciklu, voditelj objavi sentencu, Da bi bila puna čaša vina, mora da rodi grožđe, i tako uvede pred mikrofon gospodina ministra Nedimovića. Nedimović ministar prvo pa reče, Hvala puno, ali, nema čime da nazdravim. Posle pošalice resorno objavi da mu je veliko zadovoljstvo, te da je priča o vinu, priča o onome što u Srbiji ima perspektivu… daće sve od sebe… pomoći će… ostaje mu da svima poželi dobar zalogaj i dobru čašu vina…
Dobaviše čašu za ministra, voditelj, gospodin Sinđelić i voditelj gospodin na bini ukrstiše čaše u „vinsku ružu“, poslaše pozdrav zemlji i svetu. Na bini uzeše proglase pobednika pesničkog konkursa o ljubavi i vinu, nagrade dodeli žensko, koje reče da ona gospođa Ćirković, i da pomoćnica ministarke Brnabić, i da joj je veliko zadovoljstvo… Za to vreme Nedimović ministra – koji je sve pozdravljao naprednim kurs pozdravom, Dobar dan, kako ste, ja sam Branislav – privedoše štandovima sa vinom. Ministar gospodin svojim pozdravom, Poštovanje, ja sam Branislav, pozdravi podugačko crno i kovrdžavo žensko, dodaše mu čašu vina, čisto radi slikanja, mada ne pije, uze da proba.
Reporter isprednjači do „Liturgijskog vina“, jedan od štanda ga upita, Koji su ovi ‘vamo, ministra približiše liturgijskom vinu, ovaj od štanda ustade, ministar gospodin dade puno poštovanje. Onda se ministru gospodinu dogodi gospodin sa kačket, koji sa sve slike i drugu dokumentaciju uze objasni svoj slučaj, ministar je klimao, organizatori su ga vukli dalje, ali kačket ga nije puštao. Kad odvukoše ministra dalje, reporter uze pita gospodina kačketa, što slučilas, a on se dade u objašnjavanje. Odvukoše mu ga, a im’o kaže da tražio 300 sadnica, sa te povlastice, ima on 11.000 čokota, živi od toga. On živi od toga, a oni mu traže analizu zemljišta za tih 300 sadnica. A on kaže njima, šta će njemu analiza, gaji lozu 40 godina, tih 300 sadnica je sića, ali, što prave selekciju, kad je to država propisala…
MOJ SLUČAJ: Branislav, ministar, prati problem vinara Ranković Branka iz Zeoka
Ranković Branko, čist vinogradar iz Zeoka, kao on ne ispunjava uslove, a ima 11.500 čokota, ima navodnjavanje, pogledajte, pokazuje slike, kako voda ide, 900 metara ide voda, i oni sada mene naprimer izbegavaju, daju svojim prijateljima, pa dokle. Reporter mu sugerisa da bi mogao da se učlani, gospodin kačket iz Zeoka odgovori pitanjem, Gde da se učlani, u stranku, pa nastavi, to mene ne treba, ja sam glas’o za Vučića, on treba da udari branik, da budu svi pošteni, ne zna da li znaju kako je glas’o, ali, on je apsolutno za Vučića, a eto, odvukoše ministra od njega…
Sa bine krenu Pukni zoro, ministar gospodin je izlazio na vrata hale poduprta crvenim vatrogasnim aparatima, Ginis voditelj je sve pozdravljao sa najvećeg sajma, Ruse kose umetnica u crvenoj haljini je pozirala sa izlagačima po štandovima… Na zadatak obilaska hale, i tog degustiranja, krenu i žensko što pomoćnica ministarke Brnabić, i ona za sve imađaše pozdrave i lepu reč. Opet se javi Ruse kose umetnica sa dojmljivom pesmom, Ja sam mala garava, crna tvoja Ciganka… Kad degustiranje bilo na vrhuncu, reporter krenu u povlačenje, i napolju se čuo neponovljivi glas Ginis voditelja, koji je slao pozdrave zemlji i svetu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!