
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Teško je i nabrojati koliko se plafona obrušilo i šta se još sve srušilo u Srbiji samo od pada nadstrešnice do danas… Razlozi su, kažu sagovornici „Vremena“ u sistemu koji nameće politika, u koktelu javašluka, hitnje i korupcije
Srbija je sedmi mesec u pobuni otkako je nadstrešnica novosadske železničke stanice odnela šesnaest života.
Pobuna nije rezultat „tragedije“ ili „incidenta“ – nego indicija i dokaza da je nadstrešnica pala zbog javašluka, neznanja i korupcije.
Od tada se naređao niz sličnih građevinskih „incidenata“ – pao je deo plafona na Klinici za kardiologiju u Nišu, kao i plafon na Železničkoj stanici u Ćupriji. Prethodno se urušio most za prelazak pešaka kod sela Vlahovo i deo zida u školi u Pećincima kada su lakše povređene dve devojčice.
Urušila se betonska konstrukcija nadvožnjaka na brzoj saobraćajnici Požarevac–Veliko Gradište, padali su plafoni u školama u Užicu i Saranovu kod Rače, na Institutu za javno zdravlje Kragujevac i kod vrtića „Maja“ na Novom Beogradu.
Ludom srećom pod tim plafonima nije bilo nikog ili su oni koji su se zatekli samo lakše povređeni.
A tek ispod površine…
„Sve ovo što nam se dešava i što se desilo – rezultat je preskakanja procedura“, kaže Ana Ferik Ivanovič, predsednica Društva arhitekata Novog Sada, za novi broj „Vremena“ koji na kioske stiže u četvrtak (15. maj).
Gradnja podređena profitu, nestručna lica, često i radnici iz inostranstva koji ne umeju da pročitaju plansku dokumentaciju… ali i odsustvo kontrole – to su glavni razlozi, nabraja naša sagovornica.
I tvrdi – problem je još veći ispod površine. „Iako to često nije tako vidljivo kao kada padne nadstrešnica, infrastrukturni sistemi gradova su kolabirali, i kada je reč o vodovodu, o kanalizaciji, o zagađenju vazduha… Nameće se volja investitora i to se predstavlja kao veliki urbanistički napredak.“
Šta još treba da padne?
Deluje da vlasti u tome nemaju namere da išta promene. Štaviše, u nastupima funkcionera se „incidenti“ poput obrušavanja plafona umanjuju ili čak zataškavaju.
„Putevi su još najsigurniji, jer tu nema šta da padne, ali se otvaraju rupe u koje upadaju kamioni, kao na rekonstruisanom delu auto-puta Beograd-Niš pre neki dan“, kaže nam Danijel Dašić, građevinski inženjer i aktivista iz Niša.
„Isaku Njutnu je pala jabuka, pa je shvatio i opisao gravitaciju. Šta treba nama još da padne da bismo shvatili ovaj sistem i otpisali ga?“
Ceo članak „Život pod nadstrešnicom“ pročitajte u novom broju „Vremena“ od četvrtka (15. maj). Ili se pretplatite na digitalno izdanje.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve