Na domaćem tržištu slatkiša, teškom oko 500 miliona evra, dohvatila su se dva golijata: Bambi Banat u tužbi Trgovinskom sudu tvrdi da Jaffin keks "vito" po obliku, boji i pakovanju mnogo liči na njihovu "plazmu"
ISTI KEKS, DRUGO PAKOVANJE, ILI OBRNUTO: „Vito“…
Prema Zakonu o intelektualnoj svojini, žig je pravno zaštićeni znak kojim privredni subjekat obeležava svoje proizvode kako bi potrošači mogli da ih razlikuju od istovrsnih, a dizajn je izgled nekog proizvoda ili njegovog dela, koji je određen njegovim vizuelnim karakteristikama, posebno linijama, konturama, bojama, oblikom, teksturom i materijalima od kojih je proizvod sačinjen ili kojima je ukrašen, kao i njihovom kombinacijom. Pod spoljašnjim izgledom proizvoda podrazumeva se i ukupan vizuelni utisak koji proizvod ostavlja na potrošača.
Bambijeve stručne službe ocenjuju da Jaffin keks „vito“ ima spoljni izgled njihovog keksa „plazma“: oba keksa imaju oblik produženog paralelopipeda sa istim zaobljenim krajevima, takav oblik „plazme“ potrošačima je poznat već nekoliko decenija, taj oblik i naziv „plazma“ sudskom odlukom su proglašeni čuvenim, uvažene marketinške organizacije utvrdile su najveći stepen snage razlikovanja tog spoljnjeg oblika keksa „plazma“ i niko ne može negirati te tekovine industrijske svojine, te ekonomsku vrednost spoljnjeg oblika „plazme“.
…i „plazma“
„Sasvim je osnovano da Bambi brani te tekovine pa je zbog povrede svojih žigova i ponašanja protivnog dobrim poslovnim običajima tražio sudsku zaštitu tužbom podnetom Trgovinskom sudu“, kaže za „Vreme“ Vesna Sarević iz agencije Meken Erikson. Do donošenja konačne presude, dodaje, Trgovinski sud je naložio da se popišu i zaplene sve zalihe ovog keksa u proizvodnim pogonima i magacinima Jaffe.
U Jaffi kažu da je „vito“ sjajan keks za one koji zdravo jedu, vežbaju, naporno rade, mnogo uče, oporavljaju se, rastu ili, jednostavno, vole da uživaju u dobrom keksu koji je bogat vitaminima, proteinima iz mleka i maslaca i sadrži med, a ne sadrži nikakve veštačke boje niti arome. „Prvi rezultati prodaje su pokazali da su potrošači prepoznali Jaffin neprikosnoveni kvalitet i u ovom keksu. Zahvaljujući najsavremenijoj, visoko automatizovanoj opremi za proizvodnju keksa, koja omogućava brojne uštede u proizvodnom procesu, ponosni smo što našim potrošačima možemo da ponudimo keks vrhunskog kvaliteta po najkonkurentnijoj ceni“, kaže za „Vreme“ Milica Ličina, PR menadžer kompanije Kappa star, u okviru koje se nalazi Jaffa.
U Bambiju tvrde da je „vito“ koncepcijski istovetan „plazmi“ po obliku, boji i po grafičkom rešenju pakovanja na kome je prelomljeni keks. U Jaffi naglašavaju da „vito“ ima i potpuno drugačiju ambalažu od „plazme“, da je kutija u kojoj je upakovan „vito“ žuta, dok je kod „plazme“ crvena, a da grafičko rešenje – prelomljeni keks – nije preuzet od Bambija već od Jaffinog slanog programa. „Uostalom, na pakovanju ‘plazme’ odavno više nije prelomljeni keks“, insistira Milica Ličina i dodaje da je oblik „vita“ pravougaonik, boja je ista kao i kod svakog keksa posle pečenja, ali da, u suštini, „gvint“ nije u obliku i pakovanju, već u ceni. „Vito“ je, naime, od „plazme“ za trećinu jeftiniji. „Povodom tužbe da su oblik i boja ‘vito’ keksa nalik na oblik i boju ‘plazma’ keksa, smatramo da ključni problem nije u izgledu keksa, već u činjenici da veoma kvalitetan keks nudimo našim potrošačima po mnogo povoljnijoj ceni od konkurencije“, objašnjava Milica Ličina. „Mi smo u poslednjih pet godina investirali 30 miliona evra u najsavremeniju opremu koja nam je omogućila brojne uštede. Linija na kojoj se proizvodi ‘vito’ potpuno je automatizovana, pa smo samim tim u mogućnosti da ‘vito’ ponudimo potrošačima po povoljnijoj ceni.“
„Ništa protiv nemamo da svoj keks prodaju po kojoj god hoće ceni“, kategorična je Vesna Sarević. „Samo neka izmene oblik keksa i grafičko rešenje pakovanja.“ „Ne dolazi u obzir“, uzvraća Milica Ličina. Presuda Trgovinskog suda očekuje se do kraja ove nedelje.
Da sve bude veselije, koliko god da „vito“ po obliku, boji i pakovanju liči na „plazmu“, toliko i jedan i drugi liče na keks za decu „plazmon“ koji se u Italiji proizvodi od 1902. godine. Proizvođač „plazmona“, italijanski „Dietetici Alimentari“, zaštitio je svoj brend u Evropskoj uniji i Americi, pa se Bambijeva „plazma“ na ta tržišta plasira pod nazivom „lane“, dok je na našem tržištu Bambi još 1968. godine sudskom odlukom dobio pravo da kod nas svoj keks prodaje pod imenom „plazma“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!