

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Svetski program za hranu objavio je da će rezerve hrane u Avganistanu biti potrošene u roku od dve sedmice


Avganistan je pod ključem. Pakistan je zaustavio svaku trgovinu sa severnim susedom, osim u hrani, i poslao dodatne policijske odrede na granicu da sprovode nova naređenja koja se tiču 1,2 miliona avganistanskih izbeglica rasutih u desetinama obližnjih logora.
Izveštači sa granice kažu da počinje nova ljudska tragedija poraznih razmera. Nemoguće je zaustaviti ovu ljudsku plimu. Granica sa Pakistanom, duž linije Durand koju su pre dva veka povukli Britanci, gotovo je 3.000 kilometara duga. Izuzetno je porozna i lako ju je probiti. Pre napada, za mito od 150 rupija (1,5 dolar) graničari su zadovljno propuštali Avganistance da prođu. Cena je danas kudikamo veća.
Avganistanci nemaju kud drugo da beže. Iran je zapečatio svoju granicu i pojačao patrole. Nekih 10.000 ruskih stražara čuva granicu Tadžikistana. Uzbekistan i Turkmenistan, koji se nose sa začecima sopstvenih islamskih revolucija, takođe su zalupili vrata.
Mada u Avganistanu nema televizije, većina Avganistanaca preko radija zna da je opasnost od američke odmazde stvarna i neminovna. U Kabulu, međunarodne organizacije za pružanje pomoćiupozoravaju da se Avganistan nakon pretnje Vašingtona primiče nečemu što bi moglo da se pretvori u najtežu svetsku humanitarnu krizu.
Svetski program za hranu objavio je u utorak da će rezerve hrane u Avganistanu biti potrošene u roku od dve sedmice. Agencija, hlebom i brašnom, održava u životu preko tri miliona Avganistanaca. Kada hrane nestane, ogromne mase će biti primorane da napuste svoje domove u potrazi za hranom, objavila je agencija.
I pre pretnje američke odmazde, Avganistanci su bili usred katastrofe na koju se malo ko osvrtao. U zemlji je više od šest miliona ljudi već bilo suočeno sa glađu, većinom dece i žena. Gotovo milion ljudi, od 25 miliona koliko se ceni da ih Avganistan ima, danas luta unutar zemlje u potrazi za preživljavanjem. Pobegli su, što od borbi koje se i dalje vode između vladajućih talibana i snaga opozicije, što sa svojih polja koja su uništile tri uzastopne, nezapamćeno sušne godine.
Zapravo nema ničeg novog u avganistanskom egzodusu. Nekih 6,2 miliona ljudi je otišlo iz zemlje od invazije Sovjetskog Saveza 1979. godine.
Avganistanici su danas najbrojniji izbeglički narod na svetu. Dijaspora im se širi od Pakistana (dva miliona ljudi) i Irana (1,8 milion), do Indije, Australije i Britanije.
U Kabulu mnogi danas kažu da će ostati i da će se boriti. „Tući ćemo se kao što smo to radili sa Rusima“, kaže vlasnik sumorne bakalnice, Mohamed Ibrahim. „Mi se tučemo među sobom, ali kada se Avganistan nađe pod napadom, mi ćemo se ujediniti.“
Po izveštajima očevidaca, i talibanski funkcioneri su počeli da napuštaju Kabul. Talibanski komandanti i njihove porodice su viđeni kako se odvoze u unutrašnjost.
Posle sovjetskog ponižavajućeg vojnog povlačenja iz Avganistana, zemlja je krenula ka zlu, a ne ka dobru. Mudžahedini, koji su izgledali kao monolitna falanga verskih ratnika, raspali su se duž starih etničkih šavova između Patana, Tadžika, Uzbeka, Hazara i Turkmena. Avganistan je postao zemlja bezakonja. Talibani, sa svojom puritanskom verzijom islama, rođeni su iz tog haosa. Svetu su postali poznati svojim zabranama – ženama da rade i da se školuju, ukidanjem televizije, naređenjem da muškarci nose brade i sečenjem ruku lopovima.
Nesposobnost talibanske vlade da osigura hranu i osnovnu zdravstvenu negu ostavila je milione Avganistanaca da zavise od međunarodne pomoći. Ironija je, kako navode američki dnevnici, da su SAD najveći pojedinačni donator, sa 80 miliona od 140 miliona dolara vredne godišnje humanitarne pomoći UN Avganistanu.
Zaposleni u međunarodnim organizacijama za pružanje pomoći, njih 300 do prošlog utorka, napustili su zemlju. Talibani su proglasili da im ne mogu garantovati bezbednost u slučaju američkog napada. Poslednji stranac je u nedelju otputovao za Islamabad. Osmorica stranaca koji su prošlog meseca uhapšeni zbog navodnog pokušaja da muslimane preobrate u hrišćane su zadržani.
Većina obaveštajnih procena navodi da talibani nemaju više od 45.000 vojnika, uključujući ne više od 12.000 stranaca – Pakistanaca, Arapa, Uzbeka i drugih.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve