Još nema epiloga vesti da je oduzeta dozvola za rad privatnom univerzitetu Megatrend. Biće tu još natezanja, ali izvori “Vremena” kažu da je vlasnik Mića Jovanović politički zglajznuo i ušao u finansijske probleme. Da li je ovo kraj pionira u štancanju diploma?
Sajt Univerziteta Megatrend nije preterano ažuran. Posetioci onde prvo vide zastareli savet studentima da zbog pandemije na fakultet dolaze sa maskom. Ispod je reklama za popust od dvadeset odsto na master i doktorske studije. No, poslednjih dana studente i zaposlene zaskače obaveštenje koje potpisuje Rektorat. Navode da su prošlog petka (6. septembar) ministarki prosvete “podneli zahtev za poništenje rešenja o oduzimanju dozvole za rad” kao i za “uklanjanje svih negativnih pravnih posledica”.
Mića Jovanović, vlasnik i raniji večiti rektor Megatrenda, deluje neobično opušteno i umorno nakon što je Ministarstvo prosvete saopštilo da je njegovom čedu oduzeta dozvola za rad.
Dok studenti još ne znaju gde će od oktobra studirati, a ni profesori Megatrenda ne znaju na čemu su, postavlja se pitanje da li je ovo zbilja kraj jedne od najstarijih štamparija diploma u Srbiji.
Ako nije, čemu ove međuigre? Ako jeste, da li je Mića Jovanović, dugogodišnji član i finansijer Socijalističke partije Srbije, politički zglajznuo? Ili je pak, ophrvan finansijskim problemima, rešio da ugasi univerzitet koji hronično gubi studente?
Kako god, sagovornici i izvori “Vremena” slažu se u jednom – ovo nikako nije ozbiljan obračun sa onim privatnicima koji visoko obrazovanje vide kao sistem “platiš-diplomiraš”.
SNS IMA DRUGE FAKULTETE
Jovanović je novinarima “Vremena” ljubazno rekao da je “veoma umoran” od cele priče i da je medijima ispričao sve što je imao. Iz kriptičnog saopštenja Ministarstva moglo se rastumačiti da Megatrend nije podneo zahtev za ponovnu akreditaciju na vreme te mu je zato, silom propisa, oduzeta dozvola za rad.
Iako je Jovanović u jednom televizijskom gostovanju priznao da je neodgovorno što nisu sve papire podneli na vreme, on je krivicu svalio na Nacionalni savet za visoko obrazovanje, koji navodno mesecima nije odgovarao na žalbe Megatrenda povodom pojedinih studijskih programa. “Stvar je na neki način banalna da bi se oduzela dozvola za rad univerzitetu koji postoji 36 godina”, rekao je Jovanović. Angažovao je, kaže, veliki tim advokata, koji je poslao žalbu ministarki Slavici Đukić Dejanović, te veruje u pozitivnu odluku. “Ni od koga u ovom konkretnom slučaju nisam tražio pomoć. Ministarku Slavicu Đukić Dejanović znam jako dugo, od osnivanja SPS-a. Ne vršim nikakav pritisak na nju, niti tražim pomoć od bivših partijskih drugova koji su i sada moji drugovi, jer ja nemam sukob ni sa kim iz SPS-a, niti sa bilo kim drugim”, rekao je Jovanović za “Danas”.
Neki izvori “Vremena” tvrde da je poslednja rečenica smišljeno plasirana – baš zato što je Jovanović odavno uzet na zub Srpske napredne stranke. Bilo je to posle afere sa plagiranim doktoratom bivšeg višestrukog ministra Nebojše Stefanovića – smatralo se da Jovanović nije dovoljno dobro branio tada jednog od najmoćnijih ljudi u partiji. Kao pretnja su dočekane tadašnje Jovanovićeve opaske da su mnogi iz vlasti diplomirali kod njega.
Negde u to vreme – Stefanović još nije bio pao u nemilost predsednika Aleksandra Vučića – u Beogradu je osnovan Fakultet društvenih nauka (FDN) koji je opozicija prozvala “privatnim fakultetom SNS”. Praktično svi profesori FDN “preoteti” su sa Megatrenda, i to je Jovanoviću morao biti znak koliko je sati, posebno nakon silnih skandala i dokaza o štancanju diploma na Megatrendu.
Jedan izvor “Vremena”, dobro obavešten u beogradskoj čaršiji, kaže da Vučić “gruva” po ljudima Ivice Dačića i podseća na nedavnu smenu direktora Srbijašuma, na čije mesto je doveden naprednjački udarnik. A visokopozicionirani funkcioner SNS kaže da jeste “oduševljen” oduzimanjem dozvole za rad Megatrendu, ali ne iz partijskih razloga nego jer “prevarant” Mića Jovanović svoj biznis model održava predugo. “I sa svima je dobar, ko god da je na vlasti. On je najveće zlo u istoriji srpske prosvete i naneo je nenadoknadivu štetu društvu”, kaže ovaj sagovornik.
NEPLAĆENI PROFESORI, ZBUNJENI STUDENTI
Ako zbilja oko Megatrenda tinja sukob naprednjaka i socijalista, pitanje je kakvu će ulogu odigrati ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović. Ona je vedeta SPS, ali i dugogodišnja profesorka državnog Univerziteta u Kragujevcu. Njena izjava ukazuje na to da za Miću Jovanovića i Megatrend ovo možda ipak ne znači katanac na vrata. Sve se, kaže Đukić Dejanović, mora svršiti do oktobra, dok ne počne nova fakultetska godina.
“U komunikaciji privatnih fakulteta i Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju, moguće da je došlo do nekih problema”, rekla je ona za portal Nova. “Bilo je kašnjenja na raznim stranama, a mi smo postupili u skladu sa zakonom. Naravno da neće privatna ustanova snositi posledice, ako se ispostavi da ju je neki drugi organ doveo u zabludu”, dodala je ministarka, preteći čak posledicama i Nacionalnom telu za akreditaciju. U tom telu su pak ignorisali upit “Vremena” i zahtev da pojasne zašto su preporučili da se Megatrendu oduzme licenca i kakvi su dalji koraci.
U Srbiji se svake godine odbiju akreditacije za nekoliko privatnih obrazovnih institucija – često manjih i javnosti nepoznatih. Rutinsko zakonsko rešenje je da se studenti prebace na srodne studije nekog drugog fakulteta. Iako zakon propisuje da trošak snosi fakultet koji je ostao bez akreditacije, u ovom slučaju Megatrend, poznavaoci tematike i sam Mića Jovanović kažu da bi to bio presedan. Do sada se nije tako radilo.
foto: filip krainčanić / tanjug…
NEVOLJE U RAJU JEDNOG BONVIVANA
Za Jovanovića, načetog finansijskim problemima privatne prirode, to bi mogla da bude atomska bomba. Naime, pre pandemije i niza skandala, Megatrend je imao 3500 studenata, iako je taj broj danas verovatno bitno manji. Republički zavod za statistiku za prošlu godinu čak nije ni posebno izdvojio Megatrend, koji se više ne broji u najveće privatne univerzitete u Srbiji (videti okvir).
Ali, čak i da je reč o samo hiljadu ili dve hiljade studenata kojima Megatrend treba da pokrije školarine na nekom drugom fakultetu, to bi lako izašlo na par miliona evra. Prema izvorima sa Megatrenda, neki profesori već duže vreme jedva da dobijaju plate i honorare. Neki izvori “Vremena” čak ceo zaplet oko akreditacije vide kao tihi bankrot Miće Jovanovića, čije je lično bogatstvo isprepleteno sa univerzitetom. Razlog bi mogao biti ne samo osipanje studenata već i Jovanovićev bonvivanski život, sa sve privatnim avionom i čestim izletima na Azurnu obalu. Inače, tabloidi su puni donžuanskih ispovesti ovog socijaliste sklonog dekadenciji – po čemu bar malo nalikuje Titu, čije slike pasionirano skuplja. Zbog potraživanja jedne bivše žene od 800000 evra, u aprilu je zaplenjena kuća na Senjaku koja je u Jovanovićevom posedu.
Prošle godine je tadašnja devojka – prema poslednjim informacijama i dalje je voli – Jovanoviću iz kuće odnela tri zlatne poluge i skupoceni roleks. Jovanović je pre dve godine prodao zgradu Univerziteta na Novom Beogradu rivalima iz Univerziteta Braća Karić. Prema pisanju medija, i brojne njegove druge firme, poput fabrike vode, suočene su sa fijaskom.
LAŽNI DOKTOR I LAŽNE DIPLOME
No, deluje da biznis model Miće Jovanovića propada pre svega jer sve manje studenata želi da studira na Megatrendu, glomaznom sistemu koji se hvali sa 12 fakulteta, programom studija na daljinu i Institutom za nove tehnologije. Univerzitet ima više “kampusa”, tu su odeljenja u Bačkoj Topoli, Požarevcu, Valjevu i Vršcu, dok je ono u Zaječaru zatvoreno zbog manjka studenata.
Sve je načeto aferom oko doktorata Nebojše Stefanovića, koji su još 2014. raskrinkali mladi srpski naučnici iz Velike Britanije. Megatrend je osnovao čuvenu komisiju u kojoj su bili i jedan Korejac i jedan Francuz, ljudi koji ne znaju srpski jezik. Ali to je bio samo početak raskrinkavanja Jovanovića. Ministarstvo prosvete je te 2014. saopštilo da je i sam rektor lažirao biografiju, tvrdeći da je doktorirao na prestižnoj Londonskoj školi ekonomije.
On je zatim podneo ostavku, ali “ne iz moralnih razloga”, nego zato što su “sumnju u njegov doktorat izrazili Aleksandar Vučić i Ivica Dačić”. Vratio se 2017, a rektor ponovo postao 2019. godine.
U međuvremenu je novinarka Natalija Miletić u tekstovima za Dojče vele otkrila lažnu mrežu tobožnjih univerziteta Megatrenda po belom svetu. Podružnica u Londonu bila je samo – poštansko sanduče.
“Jedina reakcija tada bile su pretnje meni – od Jovanovića i njegovih saradnika”, seća se Miletić u razgovoru za “Vreme”. “Institucionalne reakcije su izostale. Da je tada bilo političke volje, bilo je moguće stati svemu na put uz mnoštvo dokaza.”
Posledice su dalekosežne – možda se stotinama ili hiljadama broje diplome tobožnje Poslovne škole Zapadni London, koje su kasnije “oprane” tako što su nostrifikovane preko Megatrenda u Srbiji. “U pitanju je naprosto bilo štancovanje diploma za novac”, kaže Miletić.
Foto: Fonet…
Od bizarnih podmetačina izdvaja se epizoda iz 2017. godine. Tada su sa sajta “Vremena” – i sa nekih drugih – naprasno nestajali tekstovi, a umesto njih se pojavljivale “vesti” o uspesima Miće Jovanovića i to napisane na lošem engleskom. Utvrđeno je da su hakeri delovali sa IP adrese u Holandiji, ali nikad nije dokazano da je Jovanović stajao iza toga. Najbizarnija epizoda se odigrala 2019, kad je Jovanović bio gotov da za 56 miliona evra proda Megatrend tobožnjem konzorcijumu iz Nemačke, na čijem je čelu bio Dejan Đorđević. Ispostavilo se da Đorđević ima tek firmu za preprodaju kopir-mašina i kancelarijske opreme, a da je upravni odbor “konzorcijuma” sastavljen od izmišljenih osoba. Mića Jovanović je posle zavapio da je “prevaren”, a neki koji ga poznaju kažu da to čak nije nemoguće – on je stvari uvek shvatao olako.
Svojevremeno je imao nezaboravnu kampanju “Diplomiraj i pali”, kojom je pozivao svršene studente da odu iz Srbije. Tržišna inspekcija je zapretila krivičnom prijavom, pa je poruka na bilbordima promenjena u “Završi fakultet i vrati se”. A tu je i Jovanovićeva genijalna ideja da ponudi prve studije za di-džejeve.
NENADOKNADIVA ŠTETA
Da li se današnja saga sa Megatrendom ikako može shvatiti kao uvođenje reda u visoko obrazovanje? Ne može, kaže fizičar i bivši ministar prosvete Srđan Verbić, čovek koji je tokom mandata pokušao da promeni štošta u srpskom obrazovanju, ali je uvek nailazio na zid.
“Oduzimanje dozvole za rad Megatrendu pre ili kasnije moralo je da se dogodi. Ne zato što su oni koji donose odluke danas pravičniji, odlučniji ili hrabriji nego zato što je to preduzeće postalo nebitno”, kaže Verbić za “Vreme”. “Biznis model, koji bi trebalo da je protivzakonit u bilo kojoj civilizovanoj državi, prosto više ne pravi pare i došlo je vreme za katanac.”
Verbić dodaje da je nepopravljiva šteta koju je Megatrend naneo ugledu visokog obrazovanja. Odluka o ukidanju dozvole može biti “više jetki podsetnik na vreme kad je neko mogao da se sprda sa obrazovanjem i da mu nijedna akreditaciona komisija, ministar ili sud ništa ne mogu. Budimo realni, moć institucija nije danas ništa veća, naprotiv. Samo je visoko obrazovanje postalo manje lukrativan biznis.”
Desetine hiljada ljudi danas nosi diplome Megatrenda. Novinarka Natalija Miletić seća se kako su joj se neki studenti javljali dok je otkrivala afere. “Strahovali su za diplome koje su stekli na najpošteniji način. Ne mislim da su svi koji su završili Megatrend nedostojni zvanja.”
Isto kaže za neke profesore i asistente na tom Univerzitetu, “pošteni ljudi koji su radili najbolje što su mogli”.
“S druge strane, Mića Jovanović je zbog veza sa vlastima itekako ponudio svoj univerzitet političarima, da nezasluženo stiču akademska zvanja”, kaže ona.
Na pitanje kako je Jovanović funkcionisao kroz decenije i kroz sve garniture na vlasti, ona sa osmehom kaže: “Očigledno niko nije bio imun na Mićin šarm prevaranta.”
Omladina sve više studira privatno
Iako je Megatrend nastao još 1989. godine kao Poslovna škola, kao prvi privatni fakultet u Srbiji vodi se onaj pod firmom “Braća Karić”, koji je počeo sa radom 1994. godine. Bilo je to godinu dana nakon što je na državnim fakultetima uvedena kategorija studenata koji sami plaćaju školarinu.
Od tada su svi privatni akreditovani fakulteti priznati, te je diploma državnog i privatnog fakulteta izjednačena.
Prema podacima Ministarstva prosvete, akreditaciju za rad 2014. godine imala su dva privatna univerziteta i 18 fakulteta. Deset godina kasnije u Srbiji je akreditovano dvanaest privatnih univerziteta, u okviru kojih posluje 46 fakulteta, petnaest visokih škola i devet visokih strukovnih škola.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na državne i privatne univerzitete ukupno je upisano 209825 studenata. Od toga je 16,3 odsto ili 34200 studenata na privatnim fakultetima.
Na privatne visoke škole strukovnih studija upisana su 7273 studenta.
Najpopularniji privatni univerzitet u Srbiji jeste Singidunum. Danas ima oko deset hiljada studenata. Školarina za osnovne studije iznosi od 1800 do 3000 evra godišnje. Za master studije oko 1900 evra.
U proteklih osam godina broj studenta na državnim fakultetima smanjio se za pet hiljada, a na privatnim porastao za više od tri hiljade.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima
Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom
Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi
Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje
Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
U RS se za izbore u Srbiji prijavilo 19.800 osoba, koji će moći glasati na 28 biračkih mjesta. Ostaje nepoznato koliko će ih 25. oktobra preći Drinu i glasati u Srbiji. U svakom slučaju ne vjerujem da su glasači iz Republike Srpske ti koji će odlučiti pobjednika izbora u Srbiji. Realno, glasači iz Republike Srpske na malo toga mogu uticati, ali izgleda da su simbolički veoma važni i Vučiću i opoziciji
Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.
Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.