ROTERDAM: Avion srpske vlade kojime je Karadžić prebačen u Holandiju
Haški optuženik Radovan Karadžić je, nakon trinaest godina skrivanja, u sredu 30. jula oko 4 ujutro, avionom srpske vlade, prebačen u Hag. Tog jutra oko tri časa i 45 minuta zgradu Okružnog suda u Beogradu, u čijoj je pritvorskoj jedinici bio Karadžić, napustila su tri džipa sa tamnim staklima i uključenim rotacionim svetlima, a zatim se uputila ka naselju Konjarnik, a od Plavog mosta, autoputom do Aerodroma Beograd.
Ministarstvo pravde je u toku te noći donelo rešenje kojim se dozvoljava izručenje Radovana Karadžića Tribunalu. Odluci je prethodilo rešenje Okružnog suda u Beogradu da su ispunjene pretpostavke za predaju optuženika Tribunalu. Odluku o izručenju potpisala je, u skladu sa Zakonom o saradnji sa Haškim tribunalom, ministarka pravde Snežana Malović.
Istražni sudija Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Milan Dilparić saslušao je Karadžića u noći između ponedeljka i utorka, 22. jula, i doneo rešenje o ispunjenosti uslova za izručenje, ali ta odluka nije odmah saopštena, očito zbog napetosti koja je u tim trenucima vladala. Rok za žalbu istekao je u petak 25. jula, ali ona nije stigla u sud. Karadžićev advokat Svetozar Vujačić je nekoliko dana održavao neizvesnost izjavama da ne želi da potvrdi da li je uopšte, kada i odakle uputio žalbu. Sudeći po izjavama odbrane cilj manevra je bio da se Radovanu Karadžiću vrati za odbranu navodno važan laptop koji mu je oduzet prilikom hapšenja i da se dobije vreme da visoki predstavnik za BIH Lajčak vrati lična dokumenta članovima porodice Karadžić kako bi ona posetila Radovana u Beogradu. To se nije desilo. Odbrana je ostala i pri tvrdnji da je on lišen slobode tri dana pre nego što tvrde zvaničnici, ali ta tvrdnja nije uticala na promenu zvanične verzije da je Karadžić uhapšen okolini Beograda u večernjim časovima 21. jula.
Tokom te noći od utorka na sredu pred zgradom Specijalnog suda veliki broj novinara čekao je da se nešto desi. Nešto posle 9 uveče pripadnici žandarmerije dobili naređenje da stave šlemove, što je povezivano s neredima na mitingu na Trgu Republike. Međutim, ta naredba je kasnije povučena. Nešto posle ponoći primećeno je kako nekoliko džipova izlazi iz Specijalnog suda, što je, kako se pokazalo, bio deo aktivnosti oko izručenja. Izručenje je usledilo u trenutku koji smanjuje rizik, pet sati pošto je uspostavljen red nakon sukoba policije i izgrednika u kojima je povređeno pedesetak osoba, od toga 25 policajaca.
Helikopter kojim je Karadžić prebačen u zatvor, 30. 7. 2008.
(naslovna strana broja)
Avion sa optuženikom je sleteo u sredu oko 6.30 ujutro u Roterdam, a dva automobila sa zatamnjenim staklima ušla su tog jutra u 7.07 u pritvorsku jedinicu u Sheveningenu. Saopštava se da je postupak izručenja bio bezbedan. Nakon propisane medicinske procedure, Karadžić treba da se pojavi pred sudskim većem i treba da se izjasni o krivici, a može da odloži izjašnjavanje za 30 dana.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ruglo u centru Beograda klasičan je paramilitarni kamp koji “čuva” prostor za proteste protiv vlasti i koji je spreman za upotrebu sile nad kritičarima režima, kao što se i dešava. Dalje – to je i neka vrsta odbrambenog garnizona jer se režim zaista plaši demonstranta. Reč je i o mestu sa kog se građani kontinuirano provociraju. U svakom slučaju, u pitanju je zatvorena, organizovana i militarizovana struktura koja ima komandni štab, jasnu hijerarhiju, obezbeđenje, kontrolu prostora, ulaza i izlaza, uz prisustvo uniformisanih i poluuniformisanih ljudi pod zaštitom policije
“Ako kritikujete, optuže vas da rušite državu; ako se samožrtvujete – ćute. Štrajk glađu bi trebalo da ukaže društvu na to u kakvoj se poziciji čovek našao kada mu ništa drugo ne preostaje”, kaže za “Vreme” profesor Oliver Tošković. “Postupak Hrke i reakcija onih koji su je podržali pokazuju da postoji spremnost i istrajnost u borbi iako je ta borba dugotrajnija nego što bismo želeli”, zaključuje u našem nedeljniku profesorica Tamara Džamonja Ignjatović
“Kroz istraživanja koje pratimo ne vidimo da se dešava ništa što pokazuje da su građani razočarani i da apstinenti žele da se vrate u apstinenciju. Ljudi su i te kako rešeni da kada god dođu izbori, izađu i glasaju protiv SNS. A to vam pokazuju i trenuci velikih mobilizacija u društvu”
Dvojicu autoritarnih pedagoga povezuje kršenje ustava i zakona, ignorisanje instutucija, vređanje i omalovažavanje političkih protivnika, vitriolska retorika, apsolutna netrpeljivost prema svakoj kritici, tolerancija na nuli, nespremnost na dijalog. Egzercir prisvojenog patriotizma koriste da sebe mesijanski predstavljaju kao spasitelje nacije, a kada su država i nacija”ugroženi”, onda je sve dozvoljeno
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!