ROTERDAM: Avion srpske vlade kojime je Karadžić prebačen u Holandiju
Haški optuženik Radovan Karadžić je, nakon trinaest godina skrivanja, u sredu 30. jula oko 4 ujutro, avionom srpske vlade, prebačen u Hag. Tog jutra oko tri časa i 45 minuta zgradu Okružnog suda u Beogradu, u čijoj je pritvorskoj jedinici bio Karadžić, napustila su tri džipa sa tamnim staklima i uključenim rotacionim svetlima, a zatim se uputila ka naselju Konjarnik, a od Plavog mosta, autoputom do Aerodroma Beograd.
Ministarstvo pravde je u toku te noći donelo rešenje kojim se dozvoljava izručenje Radovana Karadžića Tribunalu. Odluci je prethodilo rešenje Okružnog suda u Beogradu da su ispunjene pretpostavke za predaju optuženika Tribunalu. Odluku o izručenju potpisala je, u skladu sa Zakonom o saradnji sa Haškim tribunalom, ministarka pravde Snežana Malović.
Istražni sudija Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Milan Dilparić saslušao je Karadžića u noći između ponedeljka i utorka, 22. jula, i doneo rešenje o ispunjenosti uslova za izručenje, ali ta odluka nije odmah saopštena, očito zbog napetosti koja je u tim trenucima vladala. Rok za žalbu istekao je u petak 25. jula, ali ona nije stigla u sud. Karadžićev advokat Svetozar Vujačić je nekoliko dana održavao neizvesnost izjavama da ne želi da potvrdi da li je uopšte, kada i odakle uputio žalbu. Sudeći po izjavama odbrane cilj manevra je bio da se Radovanu Karadžiću vrati za odbranu navodno važan laptop koji mu je oduzet prilikom hapšenja i da se dobije vreme da visoki predstavnik za BIH Lajčak vrati lična dokumenta članovima porodice Karadžić kako bi ona posetila Radovana u Beogradu. To se nije desilo. Odbrana je ostala i pri tvrdnji da je on lišen slobode tri dana pre nego što tvrde zvaničnici, ali ta tvrdnja nije uticala na promenu zvanične verzije da je Karadžić uhapšen okolini Beograda u večernjim časovima 21. jula.
Tokom te noći od utorka na sredu pred zgradom Specijalnog suda veliki broj novinara čekao je da se nešto desi. Nešto posle 9 uveče pripadnici žandarmerije dobili naređenje da stave šlemove, što je povezivano s neredima na mitingu na Trgu Republike. Međutim, ta naredba je kasnije povučena. Nešto posle ponoći primećeno je kako nekoliko džipova izlazi iz Specijalnog suda, što je, kako se pokazalo, bio deo aktivnosti oko izručenja. Izručenje je usledilo u trenutku koji smanjuje rizik, pet sati pošto je uspostavljen red nakon sukoba policije i izgrednika u kojima je povređeno pedesetak osoba, od toga 25 policajaca.
Helikopter kojim je Karadžić prebačen u zatvor, 30. 7. 2008.
(naslovna strana broja)
Avion sa optuženikom je sleteo u sredu oko 6.30 ujutro u Roterdam, a dva automobila sa zatamnjenim staklima ušla su tog jutra u 7.07 u pritvorsku jedinicu u Sheveningenu. Saopštava se da je postupak izručenja bio bezbedan. Nakon propisane medicinske procedure, Karadžić treba da se pojavi pred sudskim većem i treba da se izjasni o krivici, a može da odloži izjašnjavanje za 30 dana.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rumunska partija pozvala je sve pripadnike nacionalne manjine, kao i celokupnu javnost, da prepoznaju važnost ovog trenutka i da na predstojećim parlamentarnim izborima svoj glas daju listi „Studentska lista - Studenti pobeduju"
Kolona koja je krenula od Rektorata stigla je do sedišta Republičke izborne komisije. Ispred ulaza, studenti su uz trubače zaigrali kolo. Neuobičajena atmosfera za predavanje izborne liste: bez usiljenosti, klasičnih političkih govora i naučenih stranačkih koreografija. Više je ličilo na spontano slavlje nego na početak zvanične izborne procedure. Kutije su zatim podigli predstavnici studenata sa svih univerziteta u Srbiji. Pored njih se nalazila maketa beogradskog Pobednika, koji je takođe držao kutiju sa potpisima. Potpisi više nisu izgledali kao mrtvo slovo na papiru. Ljudi koji su ih nosili govorili su da pred sobom nose nadu čitave Srbije
Odluka studentskog pokreta da svoju ogromnu društvenu energiju prevede u izbornu politiku trenutno je najvažniji politički eksperiment u Srbiji, ako ne i šire
Naši političari nisu profesionalni, već hronični političari. Hajde da im u Skupštini ponudimo obrazovni program. Možda zvuči detinjasto, ali ako ljudi sa ove liste pokažu zbog čega su tu i budu vodili računa o tome šta govore, nisam siguran da rijaliti može da pobedi
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Treba da budemo budni i spremni da branimo izbornu volju, ali masovna izlaznost i ubedljiva pobeda Studentske liste to će uraditi na najbolji način. Studenti imaju rešenja, čak i kada javnost o njima nije obaveštena – priroda izborne kampanje zahteva da se sve ne otkriva. Imaju scenario A, B I C za izborni dan i vreme posle njega; planiraju i – pošto su pametniji, oni ne popuštaju, već se organizuju. Nemam nikakvih sumnji u pobedu Studentske liste na ovim izborima
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.