

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




Elektronsku peticiju protiv ukidanja Ministarstva nauke potpisalo je 1000 doktora nauka i više od 5000 građana
Više od hiljadu doktora nauka potpisalo je peticiju „Reci NE ukidanju Ministarstva za nauku“. Njima se u jednoj do prvih elektronski organizovanih peticija pridružilo više od tri stotine univerzitetskih profesora i čak deset akademika, kao i ukupno 5000 građana koji se protive ukidanju izdvojenog resora nauke u Vladi Republike Srbije. Naime, tokom upravo okončane rekonstrukcije Vlade, u slaganju koje je ličilo na pakovanje lego kockica, u Vladi se najednom izgubio resor nauke, mada je prethodno, zbog svoje specifičnosti, u kontinuitetu postojao više od 66 godina.
„Kada smo počinjali sa ovom inicijativom, nismo očekivali ovoliki odziv. Naša ideja je bila reagujemo da na jednu promenu u državi koja je radikalna i koja je po našem mišljenju vrlo štetna“, rekao je dr Milovan Šuvakov, jedan od naših najuspešnijih mladih fizičara i predsednik Društva za promociju i popularizaciju nauke, na konferenciji za novinare koju su pokretači inicijative prošlog petka organizovali u Medija centru. „Smatram da demokratska elita ovo mora da je prepozna kao konstruktivnu kritiku i da povuče konkretne poteze u tom smeru“, dodao je Šuvakov.
„Ovo nije široka inicijativa. U Srbiji postoji samo oko 10.000 istraživača, a naša peticija je već okupila više od polovine“, objasnio je Nemanja Đorđević iz Istraživačke stanice Petnica, koji je ukazao na to da se u malo kojoj drugoj oblasti života može tako brzo, za manje od nedelju dana, mobilisati polovina jednog sektora.
Mada je i sam podatak o hiljadu doktora nauka na jednom mestu fascinantan, ono što ovu peticiju čini posebno zanimljivom jeste veliki broj mladih fakultetski obrazovanih građana koji su se u nju uključili. Na osnovu statističke analize matičnih brojeva potpisnika, utvrđeno je kako je više od polovine mlađe od 30 godina. To, zapravo, nije neobično ako se uzme u obzir kako će odluka o ukidanju nauke najpre pogoditi mlađi deo naučne populacije – sada ukinuto Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja je u prethodne dve i po godine sredstvima iz evropskih fondova pokrenulo čitav niz projekata za jačanje naučne infrastrukture i podmlađivanje naučne zajednice.
„Ako me pitate da li postoji neki pozitivni aspekt formiranja kilavog hibrida Ministarstva nauke i Ministarstva prosvete, kažem – ne“, istakla je dr Zorana Kurbalija-Novičić, naučna saradnica Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“. Ona je novinarima ispričala koliko je za nju i njene kolege značilo otvaranje novog ciklusa naučnih projekata, kao i koliko su bili iznenađeni kad je, preko noći, sve to dovedeno u pitanje.
Drugi razlog koji je okupio toliko mladih verovatno je vezan za način na koji se ova neobična peticija širila. Samo 24 sata nakon što se saznalo da će, tokom rekonstrukcije, biti ukinut resor nauke i pripojen Ministarstvu prosvete koje vodi Socijalistička partija Srbije, na društvenoj mreži Fejsbuk se samoorganizovala grupa na kojoj se diskutovalo o nevolji u kojoj se nauka najednom zatekla. Pokrenuta na Fejsbuku, inicijativa se brzo proširila internetom, a zatim je, 10. marta, na sveže formiranoj adresi www.ministarstvonauke.com otvorena i peticija za potpisivanje.
Inicijativu su, zapravo, pokrenuli mladi naučnici iz Društva za promociju i popularizaciju nauke kojima se pridružio veliki broj polaznika i saradnika iz Istraživačke stanice Petnica, da bi nakon samo nekoliko dana, veliki broj medija obratio pažnju na stanje u kom se nauka našla, a inicijativu podržao čitav niz naučnih institucija, uključujući i zajednicu istraživača, kao i rektorsku konferenciju. „Ova akcija nema za cilj da bude destruktivna“, rekao je na predstavljanju inicijative dr Aleksandar Bogojević iz Instituta za fiziku Beograd, koji je dodao da su „napravljene greške koje mogu imati negativne posledice po šire društvo“.
„Nije sporno da Vlada ima legitimno pravo da se rekonstruiše“, rekao je dr Branko Kovačević, rektor Univerziteta u Beogradu, koji se prisutnima obratio u ime rektorske konferencije koja okuplja 17 univerziteta u Srbiji, objašnjavajući kako se u Evropi sa naukom spaja samo jedan segment obrazovanja – visoko školstvo. „Retka je praksa u svetu da imate ta dva ministarstva zajedno i mislim da to neće funkcionisati efikasno“, objasnio je Kovačević, dodajući kako je to praktično „jedan budžet za preživljavanje“.
„Bavimo se trenutnim zaradama, a ne budućnošću. Nauka ima zadatak da se bavi budućnošću, da bude naša ulaznica za budućnost“, rekao je redovni član SANU-a Zoran Petrović, predsednik predsedništva Zajednice istraživača Srbije, koja okuplja 52 kreditovana naučna instituta. „Ovo nije žal za Đelićem, ovo je zahtev da se ona politika koju je on počeo, a koja je imala dosta elemenata rizika, sprovede do kraja, jer ne vidimo da će oni koji će za njim doći, bez obzira na to koliko verujemo u njih, imati takav politički kapacitet“, smatra akademik Petrović.
Peticija će u štampanom obliku biti predata predsednik Republike Srbije Borisu Tadiću u petak, a po jedna kopija će biti upućena i predsedniku Vlade Mirku Cvetkoviću, kao i Narodnoj skupštini. Mada je očigledno da neće pokrenuti novo formiranje Vlade, u Društvu za promociju i popularizaciju nauke se nadaju kako su bar poslali poruku da se u budućnosti ova greška ispravi. Šta drugo obični građani Srbije, u zaštiti bilo kog pojedinog sektora, uopšte i mogu da učine?


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve