Sezona ispitnih rokova je u toku – pored kafe i energetskih pića raste i upotreba suplemenata koji pospešuju koncentraciju. Neki u njima vide spas, neki smatraju da im ništa ne pomažu, a malo ko je svestan kako oni funkcionišu
“Prošle godine, za januarski i februarski rok sam odlučila da probam suplemente. Nisam baš ni birala, već sam želela samo nešto što će mi pomoći da brzo pamtim. Međutim, za pun efekat je trebalo mesec dana”, kaže Kristina, studentkinja Beogradskog univerziteta, koja objašnjava da je u još nekoliko navrata koristila određeni suplement. Primetila je da ima više snage za učenje, ali nije sigurna da li je bilo reči o placebu ili stvarnom efektu suplementa. Ideju je dobila od drugarice sa Farmaceutskog fakulteta, koja ih često uzima, uči po ceo dan i ima dobru koncentraciju. Sledeći put, kaže Kristina, krenuće se suplementima ranije.
foto: milovan milenković…
“Zbog blokade oko učenja koja mi se dogodila tokom studija, probao sam nekoliko suplemenata. Nisam video neki pomak, niti bilo kakav efekat. Pomoglo mi je što sam promenio okruženje za učenje i što sam pauzirao od društvenih mreža”, navodi Miloš, apsolvent Univerziteta u Nišu.
Vitamini i suplementi, kaže psihološkinja Teodora Denčić, nisu loša stvar, ali je bitno da se ne nasedne na dobro osmišljene reklame, već da se uvek posavetuje sa lekarima i farmaceutima. U određenim stanjima mentalnog zdravlja i poremećajima pažnje, kako objašnjava Denčićeva, psihijatri su tu da prepišu terapiju. Međutim, ne znači da će lek koji pomogne jednoj osobi pomoći i drugoj, već naprotiv, može da joj naškodi.
DVE STRANE MEDALJE
Farmaceutski tehničar iz apoteke blizu fakulteta i studentskih domova na Voždovcu navodi da studenti najčešće kupuju “Bivic recovery”, vitamine B12 različitih proizvođača, ginka, kognikolin i najčešće, kako kaže, dolaze u ispitnim rokovima.
“Vitamini B kompleksa deluju pozitivno na centralni nervni sistem, ali kako većina njih može da poveća apetit, nisu toliko popularni. Vitamin B6 je tu najvažniji za efekat na centralni nervni sistem. On se preporučuje i u pedijatrijskoj populaciji, recimo kod glavobolja manje dece. Magnezijum, koji je dosta popularan danas, deluje odlično za opuštanje grčeva, ali blago sedativno na centralni nervni sistem”, objašnjava vanredna profesorka Medicinskog fakulteta u Nišu i specijalista u oblasti kontrole i primene lekovitih biljaka dr Dragana Pavlović.
Upotreba ekstrakta ginka je, prema rečima profesorke Pavlović, odobrena i dokazano je u kliničkim studijama da pomaze, ali za poboljšanje kognitivnih poremećaja kod starije populacije. To su upravo poremećaji povezani sa starošću. Biljni lekovi na bazi ginka se koriste kod blagih oblika demencije, a deluju tako što povećavaju budnost starijih osoba, smanjuju viskozitet krvi i agregaciju trombocita, te poboljšavaju cirkulaciju u mozgu.
“Svi dokazi koji postoje potvrđuju efikasnost ginka, ali u terapijskim dozama i kod starih osoba. Nema dokaza za primenu kod dece i adolescenata i mlađih osoba”, zaključuje profesorka Pavlović.
“Najčešće se u svrhu poboljšanja fokusa (zlo)upotrebljavaju kofein i kofeinski napici. Koliko znam, mogu se nabaviti, što legalno što nelegalno, i tablete sa kofeinom, a upravo one mogu izazvati najveće probleme. Kofein utiče i na centralni nervni sistem i na kardiovaskularni sistem.” Kofein, kako objašnjava profesorka Pavlović, na centralni sistem deluje kao analeptik –sredstvo koje poboljšava kognitivne sposobnosti i smanjuje osećaj umora. Deluje direktno na mozak, tako što utiče na oslobađanje neurotransmitera i povećava ćelijski nivo energije, odnosno poboljšava funkcionisanje mozga. Veće količine kofeina mogu lako dovesti do uznemirenosti, poremećaja sna, drhtavice ruku i lupanja srca, odnosno tahikardije. Maksimalna dnevna doza koja se toleriše je 300 mg kofeina.
Osim tradicionalnih oblika konzumiranja kofeina, kao što je rečeno, postoje i kofeinske tablete.
“Pre nekoliko godina je zabeležen slučaj trovanja sportiste nakon unošenja 2 g kofeina. On je popio 10 tableta sa po 200 mg kofeina i završio na Vojnomedicinskoj akademiji gde je spasen posle nekoliko dana suportivne terapije”, ističe profesorka Pavlović.
Sadržaj kofeina varira i od vrste i veličine kofeinskog napitka. Količina kofeina obično bude od oko 30 mg do 170 mg po šolji kafe. Čaj u proseku sadrži oko 50 mg kofeina, ali i to zavisi od kvaliteta čaja. Kod mladih osoba, studenata koji spremaju ispit, obično je prisutan začarani krug: kofein dovodi do poremećaja sna, pa se poseže ponovo za kafom zbog umora i manjka energije.
STANDARDI VIŠI, KONCENTRACIJA MANJA
“Pritisak da je uspeh obavezan dolazi iz društva, ali i iznutra jer sistem koji ne voli greške neguje perfekcionizam kod mladih, odnosno sliku gde se lična vrednost meri spolja, u ovom slučaju ocenama. Paradoks je da iz ove želje za uspehom postajemo anksiozni što remeti našu pažnju, a samim tim direktno otežava učenje”, objašnjava Teodora Denčić i dodaje da je znanje sada svima dostupnije i učenje je moguće prilagoditi svom stilu. Ona nastavlja da često društvo poručuje da ukoliko želimo da se istaknemo u moru pametnih, potrebno je raditi više, osim odličnih ocena imati i vannastavne aktivnosti, i neprestano održavati visok nivo. Problem, kako naglašava, nastaje jer ovakav sistem ne podržava greške, a one su važan deo procesa učenja.
Takođe, Teodora Denčić ukazuje na sve veći broj istraživanja koja potvrđuju da što više vremena provodimo na društvenim mrežama, to nam je takozvana radna memorija sve kraća.
“TikTok sadržaji, konkretno svojom dinamikom i kratkim trajanjem, utiču na našu pažnju. Ona izmenjeno funkcioniše, čime navikavamo mozak da prati jako stimulišuće snimke u kratkom intervalu, što se u potpunosti kosi sa čitanjem gde imamo papir (ili jednoličan ekran) i tekst koji naše oči polako i red po red treba da isprate, što svakako zahteva neko duže vreme. Našem mozgu takav papir s tekstom nije dovoljno stimulišući, a u potrebi da mu damo šta želi hvatamo se telefona, što svakako jeste oblik zavisnosti”, poručuje Teodora Denčić. A onda se suplementi uzimaju da se koncentracija poboljša. I tako – u još jedan krug.
Ruzmarin i telefon sa strane
Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2019. godine prepoznaje i komplementarnu medicinu koja se može koristiti uz zvaničnu konvencionalnu medicinu. Jedna od metoda je aromaterapija. Ona podrazumeva aromaterapijsku upotrebu etarskih ulja, odnosno inhalacionu ili lokalnu primenu njihovih odgovarajućih razblaženja. Ukoliko se koriste nepravilno ili piju, etarska ulja mogu biti opasna. Jedan od osnovnih mehanizama kojim deluju etarska ulja, kako objašnjava profesorka Pavlović, zapravo je interakcija sa limbičkim sistemom – delom centralnog nervnog sistema koji je odgovoran za regulaciju emocija, spoznaju i ponašanje.
“Dobar primer aromaterapije za poboljšanje fokusa jeste etarsko ulje ruzmarina. Ono izoštrava pažnju i pamćenje. Inhalacija etarskim uljem ruzmarina u difuzeru ili par kapi nanete, recimo, na neku tkaninu blizu osobe koja sprema ispit može imati blagotvorna dejstva”, tvrdi profesorka Pavlović i navodi studiju koja je rađena 2016. godine u kojoj su učesnici, podeljeni u dve grupe, radili testove pamćenja. Jedna grupa je radila testove uz inhalaciju etarskog ulja ruzmarina, a druga bez nje. Pokazano je da su rezultati bili za 5 do 7 odsto bolji kod učesnika koji su udisali etarsko ulje ruzmarina. Smatra se da je to upravo posledica poboljšanja fokusa, odnosno pamćenja.
Osim dovoljnog sna, redovne fizičke aktivnosti i pravilne ishrane – ovo su možda i najbolji “suplementi” – Teodora Denčić ukazuje da nije na odmet nekad se odlučiti i za “digitalni detoks”.
“Javimo bliskim ljudima da nećemo biti na mrežama u određenom periodu i telefon stavimo sa strane. Uz to, pomažu tehnike gde vežbamo pažnju usmerenu na to kako se trenutno osećamo, osvešćujemo misli koje nam se javljaju i prolaze, ovo nas opušta ali i jača fokus”, objašnjava i dodaje da postoje i korisne vežbe u vidu kognitivnog treninga.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministar Nikola Selaković „bljuje otrov“ jer ide pred sud, predsednik Aleksandar Vučić ga vatreno brani. „Vreme“ u novom broju ispituje koji su dometi slučaja Generalštaba i obračuna sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika
Suđenje ministru kulture trebalo bi da započne 4. februra po optužbi za zloupotrebu službenog položaja u aferi Generalštab. “Najavom da će pomilovati optužene u ovom slučaju Vučić najavljuje ono što niko nikad nije uradio – sam će sebe osloboditi krivične odgovornosti”, smatra profesor Bojan Pajtić. “Sve to izgleda kao odbrana čoveka koji zna da je odgovoran za ono što mu se stavlja na teret, a što naravno treba dokazati tokom samog postupka”, ocenjuje Selakovićeve istupe advokat Jovan Rajić. “Postoje dokazi – a to se na kraju vidi i iz Vučićevih izjava – da je on ‘alfa i omega’ poslovnog poteza rušenja spomenika srpske kulture za račun podmićivanja američkog predsednika”, naglašava advokat Božo Prelević
“Ekspoze ministra Selakovića je nemušti pokušaj da skrene pažnju sa svoje krivične odgovornosti i zameni je nekom drugom aferom, naravno nepostojećom, kako smo već navikli od naših političara. Taj govor u Domu Narodne skupštine je zapravo bio generalna proba iznošenja odbrane pred tužilaštvom i diskreditacija stručnjaka Zavoda koji su, između ostalog, svedoci u slučaju “Generalštab”. Svaka izgovorena reč bilo je izvrtanje istine i spinovanje činjenica”
Protiv novosadskog policajca Željka Kolbasa pokrenut je disciplinski postupak zbog sumnje da je prošlog januara u policijskoj stanici Detelnara fotografisao četvoricu aktivista Srpske napredne stranke, uhapšenih pošto su pretukli više studenata a jednoj studentkinji polomili vilicu. Nekoliko meseci posle hapšenja suđenje nije valjano ni počelo, a optužene je pomilovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tako zaustavio postupak i mogućnost da ikada budu osuđeni. Za to vreme policajcu Kolbasu preti se otkazom, a tuže ga i nekada optuženi za prebijanje studenata
Ćacilend više nije ograđeni obor, već je svuda, ušljiskao nas je i zamazao mimo naše volje. I nisu tamo samo ubice, probisveti i silovatelji. Ima i jurodivih, ekscentričnih, oriđinala, zovite ih kako hoćete. Među njima je i Dejan Stanović Kralj, jedan od šestoro čija prijava “ispunjava uslove” za kandidaturu za direktora RTS-a
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!