Pogled iz Rusije
Šta ruski mediji pišu o izlaganju Miloša Vučevića i novoj vladi Srbije
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ko su najveći neto izvoznici i šta bi moglo da preokrene trgovinski i platni bilans zemlje
Početkom decembra, Biznis info grupa (BIG) predstavila je istraživanje „100 najvećih 100 najboljih 2008–2015“ o najuspešnijim i najvećim kompanijama Srbije u tom periodu. Prema podacima ovog istraživanja, ubedljivo najviše kompanija sa najvećim prihodima nalazi se u trgovini – njih 40, dok je prerađivačka industrija na drugom mestu sa 36 kompanija; svi ostali sektori (saobraćaj i skladištenje, snabdevanje električnom energijom, rudarstvo, informisanje i komunikacije, građevinarstvo…) učestvuju sa ukupno 24 kompanije u najvećih sto. Cilj istraživanja bio je identifikovanje i analiza preduzeća koja su, uprkos ekonomskoj krizi i nepovoljnom privrednom ambijentu, uspela da ostvare rast, a rezultati su dobijeni na osnovu podataka APR-a i Uprave carina.
Kako u publikaciji Biznis info grupe piše prof. dr Zoran Jeremić, autor istraživanja, „nakon svetske ekonomske krize izvozna konkurentnost zemalja i kompanija koje u njima posluju nametnula se kao centralna tema u svetskoj ekonomiji“. Prema njegovim rečima, privredni rast je jedino moguć ako se bude zasnivao na izvozno orijentisanoj proizvodnji. „Fokus ekonomske politike u Srbiji kao zemlji sa siromašnim tržištem morao bi biti na izvozu i stvaranju povoljnijih uslova za razvoj preduzeća izvoznika. Time bi se dao doprinos i u kreiranju ekonomske politike, odnosno izvozne strategije zemlje da pronađe svoje optimalne prostore za izvozni rast, odnosno da identifikuje oblasti u kojima ima relativne komparativne prednosti uz promenu izvozne strukture ka proizvodima koji imaju višu dodatu vrednost. Srbija, dakle, treba da utvrdi gde je njen ‘product space’ i da na bazi toga kreira kvalitetnu industrijsku strategiju“, piše prof. dr Jeremić.
Pomenuta prerađivačka industrija je generisala više od četvrtine ukupnih poslovnih prihoda u grupaciji 100 najbolje plasiranih kompanija – blizu 600 milijardi dinara poslovnih prihoda u periodu 2008–2015, od ukupno 2225 milijardi. U ovom sektoru posluju i najveći domaći izvoznici, među kojima se posebno izdvaja prehrambeno-prerađivačka industrija zbog neto efekta i pozitivnog uticaja na trgovinski i platni bilans zemlje. Prerađivači poljoprivrednih proizvoda koji izvoz baziraju na kvalitetnim domaćim sirovinama veoma su značajni u ovoj priči, prema mišljenju prof. dr Jeremića, jer menjaju strukturu izvoza – od izvoza poljoprivrednih sirovina ka izvozu viših faza prerade. „Ujedno, prehrambeno-prerađivački sektor ima i nekoliko prednosti u odnosu na druge sektore sa stanovišta izvoza: za razliku od nekih industrija koje su zasnovane na velikom učešću uvoznih komponenti, ovde je to učešće relativno nisko, pa bi prerađivači trebalo da budu i veliki neto izvoznici, što ima veliki značaj za trgovinski i platni bilans zemlje.“
Prema rezultatima pomenutog istraživanja za 2015. godinu, a na osnovu podataka Uprave carina, vodeći na listi najvećih neto izvoznika su Fijat Srbija i HIP Petrohemija sa 360, odnosno 126 miliona evra neto izvoza u 2015. Viktorija grupa je, sa svojim kompanijama Sojaprotein i Viktorijaoil, treći neto izvoznik Srbije, a prvoplasirana je u prehrambeno-prerađivačkom sektoru. Pojedinačno, Sojaprotein i Viktorijaoil se nalaze na 6. i 7. mestu liste, a neto izvoz samo ove dve članice Grupe iznosio je 120 miliona evra prošle godine. Slede Jugoimport SDPR sa 97 miliona evra neto izvoza i LBK Livnica Kikinda i Jura korporacija sa po 61 milion.
Neto izvoznici mogu znatno da doprinesu promeni privredne strukture i smanjenju trgovinskog deficita, a kako navodi prof. dr Jeremić, dobar primer za to su upravo grupacije prerađivača poljoprivrednih proizvoda. U istraživanju se dodaje da Srbija ne može preokrenuti negativne trendove ukoliko se uporedo sa fiskalnom konsolidacijom i poboljšanjem uslova poslovanja ne bude kreirala i sprovodila kvalitetna izvozna strategija.
Prema rečima Vladimira Čupića, izvršnog i finansijskog direktora Viktorija grupe, ova kompanija je godinama unazad među najvećim izvoznicima i neto izvoznicima u Srbiji. „Mi domaću soju i suncokret prerađujemo u proizvode viših faza prerade koje plasiramo na domaćem i inostranom tržištu. Izvozimo u više od 50 zemalja širom sveta sa Evropskom unijom kao centralnim izvoznim tržištem, dok je uvoz naše kompanije minimalan. Naši proizvodi su u svetu vrlo prepoznatljivi po kvalitetu koji se prati od njive do finalnog proizvoda. U jakoj globalnoj konkurenciji fokusirani smo i na postizanje i održavanje cenovne konkurentnosti, što je konstantan izazov imajući u vidu volatilnost svetskog tržišta poljoprivrednih roba“, kaže Čupić.
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve