U čemu se sastoji dejstvo specijalnih izbornih jedinica SNS? Sigurni glasači moraju svoju obavezu da ispune do 12 sati, a onda specijalci kreću u pohode. Tu su da uskoče ako bude trebalo – odvezu na glasanje, glasaju za nekog i, ako ne ide drugačije, upotrebe fizičku silu kao argument
Izgleda da se narod Šapca uželeo izbora. Više od 52 odsto birača izašlo je u subotu 5. septembra na ponovljene izbore na 27 biračkih mesta koje je naložio Upravni sud u Novom Sadu posle žalbe Srpske napredne stranke u Šapcu na odluku Gradske izborne komisije o poništavanju kompletnih lokalnih izbora na 100 biračkih mesta.
Glavno pitanje nije bilo da li će većinu posle glasanja u subotu sačuvati aktuelni gradonačelnik Nebojša Zelenović, ili će tu većinu da osvoji Srpska napredna stranka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na čelu. Ono o čemu su svi razmišljali bilo je da li će SNS uspeti da ponovi onu presiju kao 21. juna. Jedni su mislili da je to nemoguće, a drugi su bili ubeđeni da će biti još gore, jer toga dana SNS nije imala važniju stvar nego da osvoji Šabac. Ovi drugi su apsolutno bili u pravu – ne da su naprednjaci uspeli, nego su prevazišli sve do sada urađeno.
foto: nikola anđić / tanjug…i D. Glišić (u sredini)
TETOVAŽE I CRNI DŽIPOVI
Danima uoči glasanja 5. septembra, na desetine džipova sa beogradskim tablicama, pre svega, špartalo je Šapcem uzduž i popreko. Naročito su bili prisutni po selima u kojima se ponavljalo glasanje. Šabac je specifičan grad jer od 100.000 birača, polovina živi na selu a polovina u gradu, tako da su se džipovi i krupni momci u njima razmileli na sve strane. Što se dan glasanja približavao, to su postajali sve bahatiji, ubedljiviji i bezočniji. Sve je na kraju kulminiralo fizičkim sukobom noć uoči glasanja kada je ekipa SNS krenula u poslednje „ubeđivanje“ u selo Orid. Ljudima je više dozlogrdilo i fizički sukob je bio neminovan. Najdeblji kraj je izvukao narodni poslanik dr Boban Birmančević. Niko iz SNS se ovim povodom nije oglasio.
U čemu se sastoji dejstvo specijalnih izbornih jedinica SNS? Njihov zadatak je da obezbede da sigurni glasovi ispune svoju preuzetu obavezu i da glasaju za SNS. Oni nastupaju posle pešadije koja popisuje sigurne glasove. Silina njihovog angažovanja najviše se oseća kod onih koji se lome. Najpre se razgovara normalno, a onda se malo povisi ton, ako treba zapreti, a ni ćuške nisu isključne. Sigurni glasači SNS moraju svoju obavezu da ispune do 12 sati, a onda specijalci kreću u pohode. Mete su oni koji su rekli da će glasati za SNS, a još nisu obavili zaokruživanje broja jedan na glasačkom listiću. Za ne daj Bože, tu su da uskoče ako bude trebalo i u bukvalnom smislu upotrebe fizičku silu. Ti specijalci su tog dana bili na raspolaganju za sve što treba, od pomaganja da se neko doveze na glasanje, glasaju umesto nekoga, pa sve do kriminalnih radnji. Umeju i sa novcem i dele ga u skladu sa dogovorom koji je postignut ranije ili se menja u toku dana.
Glavni „otisak“ ovakvog angažovanja su džipovi i skupoceni automobili, kao i nabildovani i istetovirani likovi. Ovoga puta posebno su bili upadljivi oni sa tetoviranim vratovima. Možete ceo život da provedete tražeći takve osobe po gradu, ali nikada ih nećete videti onoliko koliko ih je bilo minule subote u Šapcu. Ako je za neku utehu, pridržavali su se mera protiv virusa korona i svi su imali masku na licu.
Da se nešto dešava, postalo je jasno još u prvim satima glasanja, a čemu su bili svedoci novinari koji su pratili izborni dan u Šapcu. Ispred svakog biračkog mesta ista slika. Nekoliko ljudi sa spiskovima kojima se javljaju oni koji idu na glasanje, a sve to koordinišu funkcioneri lokalnog šabačkog SNS. Novinari beleže, snimaju, pitaju ko su i šta rade. Uglavnom ne dobijaju odgovore, ali zato ponekad budu žrtve verbalnog, a u jednoj situaciji i zamalo fizičkog napada kada je ozbiljnoj pretnji bio izložen snimatelj Televizije Šabac.
Socijalisti radili za SNS
Naprednjaci u Šapcu su ovoga puta imali otvorenu podršku Socijalističke partije Srbije i Srpske radikalne stranke. Da bi se obezbedili glasovi što većeg broja građana za SNS, u kampanju se direktno uključio i visoki funkcioner SPS Đorđe Milićević, koji je bio angažovan za taj posao i sedam dana proveo u ovom gradu. Stranka Ivice Dačića nije radila za sebe i da pokuša da pređe cenzus za lokalni parlament, već je učestvovala u kampanji SNS. Statutom SPS je zabranjeno članovima te stranke da učestvuju u kampanjama drugih partija, izuzev ako nisu u koaliciji, što u Šapcu nije bio slučaj.
IZBORI BEZ ZAVRŠETKA
Ono što je za svakog normalnog čoveka pretnja, za SNS je praznik demokratije. U tom „prazniku“ ih je gotovo nemoguće pobediti. Ono što naprednjacima deluje kao obična borba za fotelje, za gradonačelnika Šapca Nebojšu Zelenovića jeste borba za poštovanje volje birača. Svestan je Zelenović da je u toj borbi sam: nema podršku, niti je traži od kolega iz opozicije. Mnogi bi do sada odustali, jer Šabac mora da padne, glasi naprednjačka naredba. Zelenović to ne prihvata iako je sigurno da i među njegovim iskrenim pristalicama ima onih koji veruju da se ne može pobediti i da treba dići ruke od svega. Jedno je, međutim, sigurno: Zelenović neće da odustane, a ni SNS od svoje matrice.
Borba između Zelenovića i naprednjaka više nema politički smisao, niti se glasa na osnovu programa onoga šta je urađeno. Evo samo jednog primera. Naprednjački pretendent za gradonačelnika Šapca dr Aleksandar Pajić (doktor fizičke kulture, tačnije odbojke), izjavio je početkom jula na sednici Skupštine grada na kojoj se odlučivalo o tome da se uvede vanredna situacija zbog korona virusa da je Zelenović izmislio epidemiju i proglašenje vanredne situacije da bi ostao još koji dan na vlasti i nije glasao – za. Nešto više od mesec dana kasnije, taj isti dr Pajić je poručio Zelenoviću da se igrao sa životima Šapčana i da je zakasnio sa uvođenjem vanredne situacije barem deset dana.
Izbori u Šapcu i dalje nisu završeni. U iščekivanju odluke Gradske izborne komisije, šabački naprednjaci najavljuju da će svoj rezultat, koji je prema njihovim podacima 36:33 u mandatima za njih, braniti na ulici. Kako će to da izgleda, već možemo da vidimo i na primeru postdiplomca M.O. koga su, u prisustvu majke, na kućnom pragu pretukla trojica ljudi za koje tvrdi da batinaši Srpske napredne stranke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Intervju: Dušan Vučićević, vanredni profesor FPN-a
"Broj birača koji tvrde da su nekada verovali Aleksandru Vučiću, a da su sada prestali – sve je veći. Od nekih sedam odsto na ukupnom uzorku u februaru on takođe ima trend povećanja u prethodnim mesecima i sada iznosi već dvanaest odsto"
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!