Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Tokom devedesetih godina 20. veka vođene su široke naučne, publicističke, političke i medijske diskusije o istorijskom pamćenju i sećanju koje se i danas koriste u političkoj borbi za legitimaciju vlastite i delegitimaciju protivničke pozicije
Događaji iz prošlosti se reinterpretiraju s obzirom na vladajuću ideologiju i politiku, a politička borba ujedno je i borba za vladavinom nad kolektivnom memorijom, te se vodi stalnom reinterpretacijom prošlosti. I upravo na ovoj razini – institucionalnoj i političkoj – najmanje je urađeno na kritičkom propitivanju prošlosti i suočavanju sa mračnom stranom sopstvenog etničkog kolektiviteta. Ta borba za kontrolu nad sjećanjem ujedno je i borba za sadašnjost i budućnost.
Polazeći od ovakvog okvira, njemačka politička Fondacija „Fridrih Ebert“ u Bosni i Hercegovini organizovala je regionalnu konferenciju „Kultura sjećanja“ 19. i 20. septembra 2017. godine u Banjaluci. Tokom konferencije su novinari, istoričari, pravnici, aktivisti civilnog društva, umjetnici, pisci, književnici propitivali kako se odvija proces suočavanja s prošlošću u pojedinim grupama stanovništva – na nivou lokalne uprave i lokalnih inicijativa civilnog društva, akademske zajednice, umjetnosti, muzike i publicistike… Također su se bavili i ponašanjem i odnosom medija u borbi između zvanične i kritičke kulture sjećanja i njihovim uticajem na oblikovanje javnog mnjenja građana i izgradnju povjerenja između pojedinca i skupina stanovništva.
U diskusiji se ispostavilo da su gradovi temeljna mjesta sjećanja. Oni su najbliži građanima i posjeduju sve najvažnije mehanizme koji oblikuju kulturna sjećanja neke političke zajednice.
U panelu „Mediji i kultura sjećanja: na koji način se mediji odnose prema prošlosti i kako je propituju“ zaključeno je da živimo u vremenu promijenjenih medija. Zato što je riječ o vremenu poluistine, alternativne istine i medija koji se nalaze u raljama komercijalizacije, kapitala i politike, nikog ne zanima kultura sjećanja. Novinari iz regije su zaključili kako se ništa nije promijenilo u posljednjih 20 godina, što je osječki novinar Dragutin Hedl ilustrovao atmosferom koja je vladala u Hrvatskoj u vezi sa smrću i sahranom poznatog hrvatskog publiciste, izdavača i antifašiste Slavka Goldštajna. Nekadašnji zločinci sada su heroji, sopstveni zločini se štite, a mediji su saučesnici političkih elita u nesuočavanju s prošlošću.
Dragoljub Žarković, glavni urednik nedjeljnika „Vreme“, naglasio je kako od mira i pomirenja sada nema ništa, dok to međunarodni centri moći mirno posmatraju, a političari koji raspiruju netrpeljivost i mržnju imaju čak njihovu podršku, javnu ili prećutnu.
Predstavnici akademske zajednice su zaključili kako je srušen temeljni konsenzus o dobru i zlu dok se akademska zajednica time apsolutno ne bavi.
Na konferenciji je naglašeno kako postoji snažna povezanost između kulture i politike sjećanja, te da se kultura sjećanja iz matičnih nacionalnih zajednica Bosne i Hercegovine prenosi na zajednice u dijaspori. Među prisutnim umjetnicima na konferenciji provejavala je teza da bi trebalo zanemariti negativne strane socijalističkog poretka, poput jednostranačke diktature, i istaknuto je da – ukoliko se želi razviti kultura sjećanja koja zagovara toleranciju, pomirenje i prevladavanje dubokih trauma podijeljenih društava – treba afirmisati modernizacijske značajke socijalističkog poretka.
Učesnici konferencije su zaključili kako su kultura i oni koji u njoj zagovaraju ideju međunacionalne tolerancije i druge liberalno-demokratske vrijednosti danas izloženi velikim izazovima od strane radikalne desnice, koja je sve aktivnija u ovoj oblasti. Brojni primjeri iz lokalnih sredina i lokalnih inicijativa pokazali su da su lokalni aktivisti u suočavanju s prošlošću prepušteni sami sebi, te da postoje brojne prepreke i izostanak podrške. Nju imaju samo oni koji se bave tuđim zločinima, ne i oni koji se suočavaju sa sopstvenim.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve