Foto: Slobodan Rašić Bobara
Tokom devedesetih godina 20. veka vođene su široke naučne, publicističke, političke i medijske diskusije o istorijskom pamćenju i sećanju koje se i danas koriste u političkoj borbi za legitimaciju vlastite i delegitimaciju protivničke pozicije
Događaji iz prošlosti se reinterpretiraju s obzirom na vladajuću ideologiju i politiku, a politička borba ujedno je i borba za vladavinom nad kolektivnom memorijom, te se vodi stalnom reinterpretacijom prošlosti. I upravo na ovoj razini – institucionalnoj i političkoj – najmanje je urađeno na kritičkom propitivanju prošlosti i suočavanju sa mračnom stranom sopstvenog etničkog kolektiviteta. Ta borba za kontrolu nad sjećanjem ujedno je i borba za sadašnjost i budućnost.
Polazeći od ovakvog okvira, njemačka politička Fondacija „Fridrih Ebert“ u Bosni i Hercegovini organizovala je regionalnu konferenciju „Kultura sjećanja“ 19. i 20. septembra 2017. godine u Banjaluci. Tokom konferencije su novinari, istoričari, pravnici, aktivisti civilnog društva, umjetnici, pisci, književnici propitivali kako se odvija proces suočavanja s prošlošću u pojedinim grupama stanovništva – na nivou lokalne uprave i lokalnih inicijativa civilnog društva, akademske zajednice, umjetnosti, muzike i publicistike… Također su se bavili i ponašanjem i odnosom medija u borbi između zvanične i kritičke kulture sjećanja i njihovim uticajem na oblikovanje javnog mnjenja građana i izgradnju povjerenja između pojedinca i skupina stanovništva.
U diskusiji se ispostavilo da su gradovi temeljna mjesta sjećanja. Oni su najbliži građanima i posjeduju sve najvažnije mehanizme koji oblikuju kulturna sjećanja neke političke zajednice.
U panelu „Mediji i kultura sjećanja: na koji način se mediji odnose prema prošlosti i kako je propituju“ zaključeno je da živimo u vremenu promijenjenih medija. Zato što je riječ o vremenu poluistine, alternativne istine i medija koji se nalaze u raljama komercijalizacije, kapitala i politike, nikog ne zanima kultura sjećanja. Novinari iz regije su zaključili kako se ništa nije promijenilo u posljednjih 20 godina, što je osječki novinar Dragutin Hedl ilustrovao atmosferom koja je vladala u Hrvatskoj u vezi sa smrću i sahranom poznatog hrvatskog publiciste, izdavača i antifašiste Slavka Goldštajna. Nekadašnji zločinci sada su heroji, sopstveni zločini se štite, a mediji su saučesnici političkih elita u nesuočavanju s prošlošću.
Dragoljub Žarković, glavni urednik nedjeljnika „Vreme“, naglasio je kako od mira i pomirenja sada nema ništa, dok to međunarodni centri moći mirno posmatraju, a političari koji raspiruju netrpeljivost i mržnju imaju čak njihovu podršku, javnu ili prećutnu.
Predstavnici akademske zajednice su zaključili kako je srušen temeljni konsenzus o dobru i zlu dok se akademska zajednica time apsolutno ne bavi.
Na konferenciji je naglašeno kako postoji snažna povezanost između kulture i politike sjećanja, te da se kultura sjećanja iz matičnih nacionalnih zajednica Bosne i Hercegovine prenosi na zajednice u dijaspori. Među prisutnim umjetnicima na konferenciji provejavala je teza da bi trebalo zanemariti negativne strane socijalističkog poretka, poput jednostranačke diktature, i istaknuto je da – ukoliko se želi razviti kultura sjećanja koja zagovara toleranciju, pomirenje i prevladavanje dubokih trauma podijeljenih društava – treba afirmisati modernizacijske značajke socijalističkog poretka.
Učesnici konferencije su zaključili kako su kultura i oni koji u njoj zagovaraju ideju međunacionalne tolerancije i druge liberalno-demokratske vrijednosti danas izloženi velikim izazovima od strane radikalne desnice, koja je sve aktivnija u ovoj oblasti. Brojni primjeri iz lokalnih sredina i lokalnih inicijativa pokazali su da su lokalni aktivisti u suočavanju s prošlošću prepušteni sami sebi, te da postoje brojne prepreke i izostanak podrške. Nju imaju samo oni koji se bave tuđim zločinima, ne i oni koji se suočavaju sa sopstvenim.
Narodna pobuna posle tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu probudila je pravu stranu režima koji počinje sve doslednije da sledi izreku pripisanu Idiju Aminu, čuvenom afričkom diktatoru: Sloboda govora je garantovana, ali niko ne garantuje šta će vam se dogoditi posle tog govora
Šta se sve zameralo opoziciji? Jedni su tvrdili da pokušava da ubije gnev građana jer njeni delovi rade za Vučića. To je poznata teorija zavere, koja nekada zaista počiva, bar prividno, na dobrim argumentima. Ona je, međutim, možda ipak optimistična verzija naše političke scene. Pesimističnija je ona da je opozicija po difoltu nesposobna i budalasta, i da je predvode politički diletanti, što su tvrdili drugi kritičari. Čuli smo takođe da su odnosi među opozicionim čimbenicima tako dinamični, takoreći preokupirajući u borbi za lične pozicije, da stvarnost oko njih za njih postaje prilično nebitna
Kakve su veze Orbana i Vučića? Na čemu se sve zasniva njihova politička i ekonomska bliskost? Koji su kanali kojim putuje novac između dve zemlje? Šta se radilo, a koji su planovi najavljeni? Kakva su preplitanja između porodica Orban i Vučić? Koje sve mađarske firme osvajaju tendere po Srbiji? Konačno, šta sve nadgleda Utiber
Dovoljno je da tužilaštvo uzme pisana upozorenja inženjera Zorana Đajića, koji je radio kao konsultant za firmu Starting, a koji je ukazao da je stanje betona koje je video posle podizanja mermernih ploča veoma loše. Po zakonu, izvođač je morao istog časa da obavesti nadzor koji je mogao da zaustavi radove i na osnovu dopisa Đajića
Srpske vlasti stalno ističu da ih sa Kinezima vezuje “čelično prijateljstvo”. Krediti koje Srbija uzima od Kine predstavljaju se kao investicije. Malo šta se zna o tim kreditima, kao i o tome kakve posledice dužnici mogu da očekuju ako ne vrate novac. U javnosti se predstavlja da se širom Srbije sa Kinezima posluje i gradi zajednički od kanalizacije, preko Železare, rudnika, topionica, fabrika guma, delova auto-puteva i brze železnice, pa sve do gradnje projekata u vezi sa nacionalnim stadionom i Ekspom 2027
Ne znamo i ne možemo da znamo da li je do prekida programa RTV-a došlo zbog akcije 14 minuta tišine ili slučajno. Ali to ne menja suštinu
Stepen državne represije u Srbiji je obrnuto srazmeran rejtingu Aleksandra Vučića i Srpske napredne vrhuške: što jače budu osećali da im je vlast ugrožena, to će represija biti veća
Goran Ješić i ostali uhapšeni u Novom Sadu
Vučićevi politički zatvorenici Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
