
Novi broj „Vremena“
Policajci idu svojoj deci umazani krvlju tuđe dece
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Tokom devedesetih godina 20. veka vođene su široke naučne, publicističke, političke i medijske diskusije o istorijskom pamćenju i sećanju koje se i danas koriste u političkoj borbi za legitimaciju vlastite i delegitimaciju protivničke pozicije
Događaji iz prošlosti se reinterpretiraju s obzirom na vladajuću ideologiju i politiku, a politička borba ujedno je i borba za vladavinom nad kolektivnom memorijom, te se vodi stalnom reinterpretacijom prošlosti. I upravo na ovoj razini – institucionalnoj i političkoj – najmanje je urađeno na kritičkom propitivanju prošlosti i suočavanju sa mračnom stranom sopstvenog etničkog kolektiviteta. Ta borba za kontrolu nad sjećanjem ujedno je i borba za sadašnjost i budućnost.
Polazeći od ovakvog okvira, njemačka politička Fondacija „Fridrih Ebert“ u Bosni i Hercegovini organizovala je regionalnu konferenciju „Kultura sjećanja“ 19. i 20. septembra 2017. godine u Banjaluci. Tokom konferencije su novinari, istoričari, pravnici, aktivisti civilnog društva, umjetnici, pisci, književnici propitivali kako se odvija proces suočavanja s prošlošću u pojedinim grupama stanovništva – na nivou lokalne uprave i lokalnih inicijativa civilnog društva, akademske zajednice, umjetnosti, muzike i publicistike… Također su se bavili i ponašanjem i odnosom medija u borbi između zvanične i kritičke kulture sjećanja i njihovim uticajem na oblikovanje javnog mnjenja građana i izgradnju povjerenja između pojedinca i skupina stanovništva.
U diskusiji se ispostavilo da su gradovi temeljna mjesta sjećanja. Oni su najbliži građanima i posjeduju sve najvažnije mehanizme koji oblikuju kulturna sjećanja neke političke zajednice.
U panelu „Mediji i kultura sjećanja: na koji način se mediji odnose prema prošlosti i kako je propituju“ zaključeno je da živimo u vremenu promijenjenih medija. Zato što je riječ o vremenu poluistine, alternativne istine i medija koji se nalaze u raljama komercijalizacije, kapitala i politike, nikog ne zanima kultura sjećanja. Novinari iz regije su zaključili kako se ništa nije promijenilo u posljednjih 20 godina, što je osječki novinar Dragutin Hedl ilustrovao atmosferom koja je vladala u Hrvatskoj u vezi sa smrću i sahranom poznatog hrvatskog publiciste, izdavača i antifašiste Slavka Goldštajna. Nekadašnji zločinci sada su heroji, sopstveni zločini se štite, a mediji su saučesnici političkih elita u nesuočavanju s prošlošću.
Dragoljub Žarković, glavni urednik nedjeljnika „Vreme“, naglasio je kako od mira i pomirenja sada nema ništa, dok to međunarodni centri moći mirno posmatraju, a političari koji raspiruju netrpeljivost i mržnju imaju čak njihovu podršku, javnu ili prećutnu.
Predstavnici akademske zajednice su zaključili kako je srušen temeljni konsenzus o dobru i zlu dok se akademska zajednica time apsolutno ne bavi.
Na konferenciji je naglašeno kako postoji snažna povezanost između kulture i politike sjećanja, te da se kultura sjećanja iz matičnih nacionalnih zajednica Bosne i Hercegovine prenosi na zajednice u dijaspori. Među prisutnim umjetnicima na konferenciji provejavala je teza da bi trebalo zanemariti negativne strane socijalističkog poretka, poput jednostranačke diktature, i istaknuto je da – ukoliko se želi razviti kultura sjećanja koja zagovara toleranciju, pomirenje i prevladavanje dubokih trauma podijeljenih društava – treba afirmisati modernizacijske značajke socijalističkog poretka.
Učesnici konferencije su zaključili kako su kultura i oni koji u njoj zagovaraju ideju međunacionalne tolerancije i druge liberalno-demokratske vrijednosti danas izloženi velikim izazovima od strane radikalne desnice, koja je sve aktivnija u ovoj oblasti. Brojni primjeri iz lokalnih sredina i lokalnih inicijativa pokazali su da su lokalni aktivisti u suočavanju s prošlošću prepušteni sami sebi, te da postoje brojne prepreke i izostanak podrške. Nju imaju samo oni koji se bave tuđim zločinima, ne i oni koji se suočavaju sa sopstvenim.
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Pretnje silovanjem i prebijanje usledilo je kada su se posle još jednog protesta u nizu demonstranti uputili kućama. Prema svedočenjima žrtava torture, studenti i građani su otimani sa centralnih beogradskih ulica, odvođeni u zgradu Vlade Srbije – sedište izvršne vlasti – gde su mučeni ili bili primorani da slušaju i gledaju batinanje drugih
Pored Andreja Vučića, mesto na kormilu batinaša zauzeli su Vlada Mandić i Ljuba Jovanović, nekadašnji sportisti koji, očevidno, imaju kontrolu nad izvesnim grupama “mladića”. To se posebno se odnosi na one iz Republike Srpske jer je Mandić sa njima i tamo bio aktivan. Pored njih, angažovani su i oni iz javnog sektora “koji znaju da se biju”, kao što je bio slučaj sa Lukom Petrovićem, gradskim sekretarom za investicije
“Na prvi pogled individualni čin ekstremnog nasilja – kada državni službenik preti devojci silovanjem – može izgledati kao izolovan ispad”, kaže za “Vreme” profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Zoran Pavlović. “Ali to nije stvar samo njegove privatne ‘patologije’ – čak i da jeste, to i dalje nije samo njegov problem – nego simptom sistema u kojem se takvo ponašanje toleriše, pa i ohrabruje”
Dok “običan” policajac bez fakulteta radi za oko 80.000 dinara, njegov kolega u Žandarmeriji ima najmanje tri puta veću platu. MUP Srbije broji oko 46.000 od kojih 21.000 radi u administraciji. Ovlašćenih službenih lica, a to su policajci u uniformi ili civilu, kriminalistička, saobraćajna i granička policija, te posebne jedinice ima oko 15.000 u Srbiji. Ipak, ni svi oni ne mogu se zateći na protestima po Srbiji, jer mnogi od njih vrše druge poslove iz svoje nadležnosti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve