

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Na osnovu 99,38 odsto prebrojanih glasova, aktuelni šef države Redžep Tajip Erdogan dobio je 49,42 odsto glasova. Glavni opozicioni kandidat Kemal Kiličdaroglu osvojio je 44,95 procenta
Aktuelni predsednik Turske Redžep Taip Erdogan i njegov opozicioni protivkandidat Kemal Kličdaroglu po svemu sudeći idu u drugi krig predsedničkih izbora i ponovo će se sučeliti 28. maja nakon što na jučerašnjem glasanju nisu uspeli da osvoje više 50 odsto glasova.
Na osnovu 99,38 odsto prebrojanih glasova, aktuelni šef države Redžep Tajip Erdogan dobio je 49,42 odsto glasova. Glavni opozicioni kandidat Kemal Kiličdaroglu osvojio je 44,95 procenta.
Trećeplasirani Sinan Ogan dobio je podršku 5,2 odsto birača, prenosi Hurijet.
Erdogan, koji je dobio više glasova nego što su mu predviđale predizborne ankete, delovao je samopouzdano i borbeno kada se obratio svojim prstalicama.


Erdogan i Kiličdaroglu obratili su se pristalicama. Dosadašnji predsednik svoj govor tradicionalno je održao sa balkona sedišta partije AKP u Ankari.
„Imamo 2,6 miliona glasova više od najbližeg suparnika. Očekujemo da će se to još povećati kada rezultati budu zvanični“, rekao je Erdogan.
Njegov glavni protivkandidat Kemal Kiličdaroglu uveren je u drugi krug izbora, ali i pobedu.
„Ako naša nacija kaže drugi krug, to je više nego dobrodošlo. Na ovim izborima sigurno ćemo pobediti u drugom krugu“, naglasio je Kiličdaroglu.


Sinan Ogan čovek odluke?
Trećeplasirani kandidat na predsedničkim izborima Sinan Ogan, koji je osvojio 5,2 odsto glasova, rekao je da je njegova kandidatura promenila ishod glasanja.
Ogan kaže da će verovatno biti održan drugi krug. Ako to postane zvanično, on se neće boriti, ali bi njegova odluka o tome koga će podržati mogla da napravi veliku razliku.
Istakao je da će odluku o tome doneti u narednih nekoliko dana.
„Razgovaraću sa liderima u svom savezu, ići ću da pitam svoje birače u narednih nekoliko dana. A onda ćemo doneti odluku i izvršiti svoju dužnost u narednih 14 dana“, naveo je Ogan.
Erdoganova stranka vodi na parlamentarnim izborima
Na izborima za parlament koji su održavani paralelno s predsedničkima, Narodni savez koji čini Erdoganova islamistička stranka AKP, nacionalistički MHP i drugi ostvario je bolji rezultat od očekivanog očekuje se da će imati 324 od 600 mandata.
Kiličdarogluova Nacionalna alijansa od šest opozicionih stranaka, uključujući sekularnu Republikansku narodnu stranku (CHP) koju je osnovao Ataturk, trebalo bi da ima 211 mandata.


Najvažniji izbori
Predsednički i parlamentarni izbori koji su juče održana smatraju se za jedne od najvažnijih od kad je pre sto godina osnovana moderna republike. Građani su odlučivali da li će se Turska vratiti izvornom Ataturkovom sekularizmu ili će nastaviti dvadesetogodišnju politiku tradicionalizma u unutrašnjim i međunarodnim odnosima.
Za poslednjih 20 godina, Erdogan je udaljio Tursku od sekularizma koju je uspostavio Mustafa Kemal Ataturk, osnivač moderne države.
Kemal Kiličdaroglu dolazi iz najveće opozicione Republikanske narodne stranke, čiji je i lider.
Promoviše vraćanje na osnove ekonomske politike, parlamentarnu demokratiju i nezavisno sudstvo, oblasti u kojima, prema mišljenju mnogih građana, ima najviše propusta.
Analitačari navode da su ovo najteži izbori u Turskoj u poslednjih nekoliko godina, a dolaze u trenutku kada se zemlja bori sa visokom inflacijom i oporavlja od razornih zemljotresa.
B.G./FoNet/RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve