Delta, US Steel Serbia i Victoria Group ne nalaze se više na spisku najvećih 500 kompanija Centralne Evrope
U odnosu na prošlu godinu, Srbija ima tri firme manje na Deloitteovoj listi 500 najvećih kompanija Centralne Evrope (CE). Nijedna od njih nije među prvih pedeset, na spisku od 50 najvećih banaka i 50 najvećih osiguravajućih društava CE nema niti jedne finansijske institucije iz Srbije; no, ako ništa, jedna ovdašnja kompanija „obeležila“ je ovu listu: od 500 najvećih kompanija Centralne Evrope, poređanih po ukupnom prihodu, Srbijagas ima ubedljivo najveći neto gubitak u 2012. godini – skoro 330 miliona evra.
Najbolje plasirana kompanija iz Srbije je EFT, sa oko dve milijarde i 160 miliona evra prihoda u 2012. – slede ga NIS (blizu dve milijarde), EPS (1,57 milijardi), Telekom Srbija (nešto iznad milijardu), Delhaize (904 miliona), Srbijagas (650 miliona), Tarkett (552) i Mercator-S, sa prihodom od 514 miliona evra. Najveći broj kompanija na ovoj listi ima Poljska – trećinu, odnosno 166. Jedna od njih, PKN Orlen, na prvom je mestu sa 28,7 milijardi evra prihoda, a ova trećina od 500 kompanija sakupila je i trećinu ukupnih prihoda: 34 odsto od 724 milijarde konsolidovanih prihoda ide u poljske firme. Druga po broju firmi je Češka sa 87, Mađarska ima 62 (mađarski MOL je druga najveća kompanija CE sa 19,2 milijarde evra prihoda u 2012); Ukrajina sa 51 kompanijom i Rumunija sa 35 su na četvrtom i petom mestu. Od zemalja bivše SFRJ, Slovenija ima 18, Hrvatska 12, BiH dve, a Makedonija jednu, a u ovoj grupi su najuspešnije dve hrvatske kompanije: INA na 28. mestu sa prihodom od 3,97 milijardi i Agrokor na 30. mestu sa 3,95 milijardi evra (vidi Tabelu 1).
„Neizvesnost“, „usporen rast“, „smanje-
nje prihoda“ – izrazi su koji ocrtavaju dominantan ton Deloitteovog izveštaja. Po rečima Tomaša Ohrimoviča, finansijskog savetnika Deloittea za Centralnu Evropu, učinak kompanija je u znatnoj meri smanjila ekonomska neizvesnost u regionu i širom evrozone. „Učinak najboljih 500 kompanija pokazuje da je prosečan rast prihoda od prodaje znatno niži nego prošle godine – 3,3 odsto, prema prošlogodišnjih 9,8 odsto. Takođe, u prethodne dve godine povećao se broj kompanija kojima se smanjivao prihod – od 97 u 2010. do 202 u 2012. godini. Ukupan prihod svih kompanija na listi porastao je za 3,8 odsto, u odnosu na 12,9 odsto 2011, a uprkos ovom slabijem rastu, prosečna neto profitna marža je ostala ista – 2,1 odsto. Međutim, dostupni podaci iz prvog tromesečja 2013. pokazuju nastavak pogoršanja finansijskih rezultata, sa prosečnim padom prihoda od pola odsto“, kaže Ohrimovič u Deloitteovom izveštaju.
Već na prvi pogled, na Deloitteovoj listi upada u oči da se na prvih 13 mesta nalazi čak 10 kompanija iz sektora energetike i prirodnih resursa – ovo je i najveći sektor po ukupnim prihodima, 42 odsto svih prihoda 500 kompanija stiže iz energetskog sektora. Ujedno, u ovom sektoru je država najprisutnija: od 150 kompanija, 58 je u vlasništvu države, ili 38,7 odsto, daleko veći postotak od proseka (ukupno 87 od 500 kompanija su državne – 17,4 odsto). Mađarska država ima samo tri kompanije u svom vlasništvu sa ove liste (od ukupno 62 – manje od pet odsto), dok Bugarska i Srbija imaju najveći procenat državnih firmi – po tri od osam u obe zemlje, ili 37,5 odsto.
No, za Srbiju je možda i važnije Deloitteovo istraživanje iz juna ove godine, kada su iz ove revizorske kuće razgovarali sa ukupno 668 finansijskih direktora kompanija iz 13 zemalja. Šta kažu finansijski direktori iz Srbije? Čak 72 odsto njih ocenjuje da je nivo eksterne finansijske i ekonomske neizvesnosti sa kojim se suočava njihovo poslovanje visok ili iznad normale; ne čudi podatak da čak 90 odsto finansijskih direktora smatra da nije pravo vreme za preuzimanje nekog većeg poslovnog rizika. Takođe, indikativan je podatak da samo pet odsto direktora smatra da su bankarske pozajmice atraktivne, dok čak 53 odsto njih vidi ovaj vid finansiranja kao nepovoljan (ubedljivo najveći procenat od svih zemalja). Ovde je zgodno osvrnuti se i na Deloitteovu listu 50 najvećih banaka CE – nijedna nije iz Srbije (iz ex-Yu najbolje su Zagrebačka banka na 10. i NLB na 13. mestu), a iako su se prethodnih godina i Dunav osiguranje i DDOR nalazili na listi od 50 najvećih osiguravajućih društava CE, sada nema nijedne osiguravajuće kompanije iz Srbije; na visokom sedmom mestu je Triglav osiguranje, dok je Croatia osiguranje na 19. mestu. Takođe, finansijski direktori u Srbiji ne misle da će se u 2013. smanjiti najveći problem srpske privrede – nezaposlenost: svega 13 odsto misli da hoće, dok više od polovine očekuje povećanje nezaposlenosti – sasvim u skladu sa tmurnim stanjem srpske privrede.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bio je ispraćaj iz Pionirskog parka, jogurt bačen na glumicu poslanicu SNS-a, pesma pred ulazak u Skupštinu, stotine novinara, desetine kamera, pokušaj opstrukcije, višesatni govor onoga koji ne može da shvati da više nije bitan... I sve to samo u prvom danu rada novog parlamenta. Ako se po jutru dan poznaje, biće ovaj petnaesti saziv praćen i zanimljiviji nego ijedan pre njega. Očekivanja su ogromna
Oliver Ivanović je pre ubistva otišao u Biju da prijavi ugroženost. Njegov bratanac Aleksandar za “Vreme” rekonstruiše taj odlazak. Tvrdi da su institucije radile na prikrivanju istine. TOK za “Vreme” potvrđuje da naredba o sprovođenju istrage nije doneta i da se predmet i dalje nalazi u predistražnoj fazi protiv NN lica, kao i da podatke o njemu štiti oznaka “strogo poverljivo”
Nove vlasti moraće da preduzmu radikalne kadrovske promene u vojnim službama bezbednosti i da iz njih sklone sve ljude koji su se u prethodnom periodu ogrešili o zakon i, pre svega, Vojno-bezbednosnu agenciju (VBA) pretvorili u stranačku službu koja je za cilj imala obračun sa političkim protivnicima Aleksandra Vučića, slažu se u oceni stručnjaci iz te oblasti. Međutim, oni odbacuju zahteve za potpunim ukidanjem vojnih službi bezbednosti, a prednost daju temeljnoj reformi kroz normativno-pravne izmene i uvođenje efektivne civilne kontrole
Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA
“BIA kontroliše kompletan sistem za prisluškivanje. Govorim o klasičnom sistemu nadzora telekomunikacija. BIA ima centralnu ulogu u tom sistemu i može da zna ko se prisluškuje. Čak ni vojna služba, koliko je meni poznato, nema samostalan pristup telekomunikacionim operaterima, nego za to koristi BIA”
Informativni program RTS-a pokušava da se snađe bez instrukcija “iz kabineta” koje su se sledile godinama. Istovremeno, iza kulisa se raspravlja šta raditi sa javnim servisima – pominju se etičke komisije, ali i gašenje pa pravljenje ispočetka
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.