Naučnici najveće hemijske industrije u svetu predstavili su evropskim novinarima rezultate i planove svog modela uspeha – kooperacije nauke i biznisa. Za tržište se spremaju nove organske solarne ćelije, osvetljenje na bazi ugljenika, energija iz litijum-jonskih baterija i drugo
Kontinuitet u istraživanju je važan u svakoj godini, a naročito u vreme krize. Nastavljamo ulaganja u inovacije, ne može se sedeti i čekati.
Ovo je rekao dr Andreas Krajmajer, član borda izvršnih direktora BASF-a, otvarajući godišnju konferenciju naučnika nemačke multinacionalke i evropskih novinara u sedištu kompanije u Ludvigshafenu 28. januara. Krajmajer je podsetio da je 2008. BASF za istraživanja izdvojio 1,35 milijardi evra, sledeće godine 1,4 milijarde, dok za 2010. planira 1,38 milijardi evra. Zatim, da od oko 100.000 zaposlenih u najvećoj hemijskoj industriji u svetu, 9300 osoba radi u R&D (Research & Development, Istraživanje i razvoj) na 3300 projekata.
SNIMAK U NANODIMENZIJAMA: Protein hidrofobin…
POMOĆI PLANETI: Imajući u vidu prognozu da će 2050. godine na planeti biti oko 2,5 milijardi ljudi više, dakle ukupno oko devet milijardi, da će 2025. u gradovima živeti 67 odsto stanovništva, da će 2030. biti potrebno 50 odsto više energije nego sada, da će 2020. na planeti biti 1,2 milijarde automobila itd., Krajmer je postavio pitanje kako toliku populaciju snabdevati hranom, čistom vodom, obezbediti joj medicinsku zaštitu. Zatim, kako će se gradovi snabdevati energijom, čime će se pokretati automobili a da ne zagađuju životnu sredinu, kakve će biti komunikacije, od kojih materijala će biti napravljene zgrade. „Nećemo rešiti problem u budućnosti ako danas nemamo koncept. Inovacije u hemiji biće ključ budućeg razvoja. Nove tehnologije, materijali i procesi, ideje i implementacija know–how iz hemije mogući su u većini sektora industrije“, tvrdi Krajmajer. Strategijom R&D definisano je pet grupa istraživanja: biotehnologija, bela (industrijska) biotehnologija, nanotehnologija, energetski menadžment i zamena sirovina. Cilj je stvaranje novih molekula sa novim efektima, novih hemijskih sistema, novih komponenti i funkcionalnih materijala. „To možemo uspešno uraditi kroz internacionalna i interdisciplinarna partnerstva, poštujući naš model uspeha – kooperaciju nauke i biznisa“, istakao je Krajmajer. Značaj udruživanja sa partnerima širom sveta potkrepio je podatkom da je 1988. godine 20 odsto zaposlenih u BASF-u radilo van Ludvigshafena, a danas oko 40 odsto. Da bi odgovorio na izazove budućnosti, BASF je započeo velike pilot-projekte za mrežu biznisa i nauke pod motom „Industrija u univerzitetskom dvorištu“. Na sesiji sa novinarima naučnici ove kompanije prezentovali su tri uspešna istraživačka konglomerata: udruženu inovativnu laboratoriju za organsku elektroniku u Ludvigshafenu, kooperaciju sa univerzitetom Harvard u SAD na istraživanju biofilma i katalitičko istraživačku laboratoriju BASF-a i Hajdelberg univerziteta (CaRLa) i to na ovom univerzitetu. Za tri godine rada sa BASF-om, naučnici Hajdelberga izumeli su nove katalitičke postupke i nove katalizatore i stvorili nove materijale. BASF, osim ova tri naučno-istraživačka centra, ima i na desetine „satelitskih“ laboratorija na uglednim univerzitetima širom sveta, u kojima istraživači nastoje da učine dobitnom kombinaciju biznisa i nauke.
…i deo čestica za litijum-jonske baterije
KLJUČNE PORUKE: Dr Krajmajer je predstavio pet ključnih poruka strategije BASF-a: dugoročna orijentacija R&D, ambiciozni istraživački ciljevi, internacionalni i interdisciplinarni know–how, višesmerna orijentacija istraživačkih projekata i nove tehnologije koje ne ignorišu rizik. On je naveo da Grupa energetika BASF-a razrađuje primenu novih energija zasnovanih na litijum-jonskim baterijama (za automobile, recimo) i radi na novom materijalu za osvetljenje na bazi ugljenika (OLED). Grupa biotehnologija nastoji da stvori agrokulture velike nutricističke vrednosti za ljude i životinje koje treba da se pojave na tržištu 2012. godine. Grupa Bela biotehnologija radi na alternativnim metodama sinteze, fermentacije, biokatalize i stvara nove biopolimere. Grupa nanotehnologija pravi nove materijale za elektroniku i medicinu (za lečenje raka). A Grupa novi materijali traži alternative ulju, pravi sintetičke gasove itd. Navodeći rezultate istraživanja, Krajmajer je posebno istakao nov organski materijal za solarne ćelije koje BASF razvija zajedno sa Boschom i Heliatekom. Ove ćelije će biti spremne za tržište 2012. i, kako je naveo dr Peter Erk, istraživački direktor Organske elektronike, kvadratni metar koštaće manje od sto evra a rok trajanja biće im duži od 20 godina. Plan je da se od 2015. u ruralnim područjima prave polja od ovih ćelija, a od 2020. da se njima uz krovove pokrivaju i fasade zgrada. Dr Andreas Krajmajer je radi smanjenja potrošnje energije i emisije ugljen-dioksida preporučio BASF-ov termoizolacioni materijal Neopor. Veoma zanimljivo je bilo izlaganje dr Jensa Riegera, istraživačkog direktora Polimera, o radu sa naučnicima Harvarda za koji BASF godišnje izdvaja 20 miliona evra. Reč je o istraživanju biofilma, dakle o tome kako mikrobi modifikuju materijale, kontaminiraju hranu, vodu, ljudsko telo itd. O tome se, kako reče dr Rieger, „malo zna, a želimo da napravimo materijal koji bi kontrolisao rast i širenje mikroba“. Takođe, veliku pažnju dobila je prezentacija prof. dr Holgera Ernesta, predsedavajućeg Tehnologije i inovativnog menadžmenta, o novom indeksu za određivanje vrednosti patenata (Patent Asset Index), koji nudi objektivne indikatore o kvalitetu inovacija. A dr Kristof Jekel, istraživač u Bazičnoj hemiji, zainteresovao je novinare novitetima u homogenoj katalizi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!