

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Sa bine rekoše da potpredsednik Vučević ne došo na otvaranje, zbog ove situacije na Kosovu, išo da pozdravi Sabor Dodikove partije, no, solo bio Boško Dveri, koji je uz muziku “Nedamo Kosovo” reko da je za domaću privredu i poljoprivredu
Koceljeva je opština, varošica, između Šapca i Valjeva. Poznata je po poljoprivredu i ostali razvoj, a najbolji razvoj došo kad je Veroljub Matić svoju grupu građana, sa kojom bio na vlasti, preveo u SNS. Veroljub je posto narodni poslanik, a samo Vučić, ostalim ministrima se ne zna broj, je u Koceljevu dolazio preko nekoliko puta, lično otvorio most od 51 metra, preko Tamnave, i još jedan od 20,5 metara preko nekog potoka.
KOD GRAORASTOG PETLA
Takoreći jedna, i glavna ulica, duž ulice suncobrani “Valjevskog piva”, pod kojima brojne posade posluju oko kotlića za spremanje gulaša. Pod svakim suncobranom voliki zvučnik, loži se vatra, secka crni luk, sitni meso, atmosfera na svakom nivoju, za zagrevanje se ima Dobro veče, izgubljena nado, srećemo se i ljubimo kradom…
Svaka ekipa ima ime, urbano, ruralno i bože me sakloni, Trakalica, Fond talenata, Tarabići, Komšije, Sortirnica aerodroma Beograd, Novo lice Srbije sa sliku Parandilović i knjigu “Istina o Kalabiću”, pripreme u punom jeku i toku, za stolovima za nadgledanje procesa se mezi i zabacuje rakija, policija Koceljeve sa dve posade, tu Crni puk, Rođaci, Vesela družina, Veseli Sremci, Neočekivana sila, samo čini Mada više nisam s njom, u srcu je nosim svom… Imamo i Karamišljike, Mamurni 1, Mamurni 2, posade sa imenom Kraljevina Srbija, iz Bijeljine i Inđije, se sastavile, razapele mušeme sa likom Kralja, i likom Kraljice, dalje Trbušni ples, Dule ogrev 1, Dule ogrev 2, pa Zirini tigrovi, RFZO, Treće poluvreme, Jeste i biće, Idi begaj, Mešaj, mešaj, u sve upala živa muzika, to samo podvriskiva i čini, joj, joj, joj…












Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve