Sa bine rekoše da potpredsednik Vučević ne došo na otvaranje, zbog ove situacije na Kosovu, išo da pozdravi Sabor Dodikove partije, no, solo bio Boško Dveri, koji je uz muziku “Nedamo Kosovo” reko da je za domaću privredu i poljoprivredu
Koceljeva je opština, varošica, između Šapca i Valjeva. Poznata je po poljoprivredu i ostali razvoj, a najbolji razvoj došo kad je Veroljub Matić svoju grupu građana, sa kojom bio na vlasti, preveo u SNS. Veroljub je posto narodni poslanik, a samo Vučić, ostalim ministrima se ne zna broj, je u Koceljevu dolazio preko nekoliko puta, lično otvorio most od 51 metra, preko Tamnave, i još jedan od 20,5 metara preko nekog potoka.
KOD GRAORASTOG PETLA
Takoreći jedna, i glavna ulica, duž ulice suncobrani “Valjevskog piva”, pod kojima brojne posade posluju oko kotlića za spremanje gulaša. Pod svakim suncobranom voliki zvučnik, loži se vatra, secka crni luk, sitni meso, atmosfera na svakom nivoju, za zagrevanje se ima Dobro veče, izgubljena nado, srećemo se i ljubimo kradom…
Svaka ekipa ima ime, urbano, ruralno i bože me sakloni, Trakalica, Fond talenata, Tarabići, Komšije, Sortirnica aerodroma Beograd, Novo lice Srbije sa sliku Parandilović i knjigu “Istina o Kalabiću”, pripreme u punom jeku i toku, za stolovima za nadgledanje procesa se mezi i zabacuje rakija, policija Koceljeve sa dve posade, tu Crni puk, Rođaci, Vesela družina, Veseli Sremci, Neočekivana sila, samo čini Mada više nisam s njom, u srcu je nosim svom… Imamo i Karamišljike, Mamurni 1, Mamurni 2, posade sa imenom Kraljevina Srbija, iz Bijeljine i Inđije, se sastavile, razapele mušeme sa likom Kralja, i likom Kraljice, dalje Trbušni ples, Dule ogrev 1, Dule ogrev 2, pa Zirini tigrovi, RFZO, Treće poluvreme, Jeste i biće, Idi begaj, Mešaj, mešaj, u sve upala živa muzika, to samo podvriskiva i čini, joj, joj, joj…
Do ulice, po kojoj kotlići, parkić u koji uložilo nekoliko ministarstava, tu tezge sa izloženom zimnicom i drugi proizvodi, ima ajvar, kuvani paradajz, sirup od kupine, maline, ima slatko od višanja, trešanja, rakija od kruške sa voliku krušku u flaši, sve vrste čajeva, cepana šljiva, vunene čarape, kape i puloveri, oklagije i varjače, umetnik iz Svileuve izložio ručni rad, stilsku stolicu sa naslonom koji čine kruna i orao sa raširena krila, pa imamo plišane medvediće, liciderska srca, gumene bombone, plastične đinđuve, šumski med, lavanda, pletene korpe, ratluk sa lavandom…
Na kraju tog parkića velika bina pred kojom brdašce za penjanje, u koje uložilo nekoliko ministarstava, tu i igralište za decu, ljuljaška, klackalica, nekoliko konjića. Takoreći do bine i Info pult, dalje “Mesara kod Cveje”, sa plastično prase na vitrini, pa štrudla sa makom, med, propolis, još turšije, smrznuta malina, mešana salata, kiseli krastavci, štand sa kulturu, gde “Godišnjak Svileuve”, “Napad Nemaca i Bugara sa Švabama na Srbiju 1915”, “Kafanica kod graorastog petla”, još kiseli krastavaca, ajvara, suve šljive bez košpice, kestenja, čokanjčića sa rakijom, tezga sa poslasticama na kojoj svi sveci u duborezu…
Tu i velika “Pekarac” šatra ispred koje pečeni prasići i lonci sa svadbarskim kupusom, na svom mestu zelena šatra sa crnom štraftom, koja je za najviše goste, tu razapeta mušema Festival zimnice, stolnjaci u sitne kocke, tapacirene stolice sa naslonom, do nje još jedna zelena šatra sa crnom štraftom po sredini, koja za manje važne goste, u njoj stolnjaci sa krupnije kocke, stolice sa metalne nogare, na kraju dupla plava šatra, klupe za sedenje, beli plastični tanjiri, to za slučajne prolaznike koje autobusima sa Uba šalje kum Glišić, da uz bon jezedu pasulj, gulaš ili kupus.
RUSVAJ I OBADANJE
Svratimo do Info pulta, gde jedno žensko čeljade reče da juče bila ministarka poljoprivrede, a da za danas nemaju informaciju. Bližila se Pozdravna reč, do bine se pojavi obezbeđenje koje naredi, Publika tamo, primakoše maskiranu decu, reporter ode vidi male kaktuse u male saksije, zemljane lonce, liciderska srca i lulice, kozmetiku, đinđuve, šarene korpe, poslužavnike, nakit iz Draginja, dekupaž lampe od tikvi, narukvice i brojanice, sapun od kokosovog ulja, staklene flaše, piksle, slatko od meda i šišarki, orasnice, domaća rezanca za supu, vanilice, aparat za kokice, šećernu vunu…
Koceljeva. Sajam zimnice . 09.2023.foto: Dragan Todorovic…“Domaćin” u crnom kompletu;…
Na binu izvedoše decu, radnom mestu se primače voditeljka sa crni kaiš na preklopljenu haljinu, koja uze naglas da se preslišava, Ide moja najava, pa idu oni… Kad novinar uzeo brine šta je sa gospođom koja svake godine dominira, eto ti i nje, na prsa oznaka Domaćin, crni komplet, gore beli okovratnik, dolje ko da proviruje beli žipon, cipelice crno-bele, na glavu neka nemirne guje frizura, o levo rame crna torbica, na jednoj ruci zlatna narukvica, na drugoj zlatan sat, puno od zlata prstenja. Kad rukom zabaci nemirne zmije frizuru, novinar je uslika, s preda, i od zada.
Javi se voditeljka, Dobrodošli na 14. Festival zimnice, dvoje dece u mikrofon reče Dobrodošli prijatelji sa svih strana, svi dadoše aplauz, na binu stupi narodni poslanik Matić sa gostima i saradnicima, voditeljka reče da je pravi trenutak da se u ime domaćina obrati Narodni poslanik. Narodni poslanik, odelo, kravata, izvadi belu artijicu iz levog džepa, pa pročita Danas nam je dan ulepšan, i pročita, Danas je lep dan, dobrodošli u dolinu Tamnave, na privredno-turističku manifestaciju 14. put… Pa reče, danas je sa nama trebao da bude potpredsednik Vlade Miloš Vučević, ali zbog poznatih razloga i dešavanja u našoj Južnoj pokrajini on se izvinjava i sve pozdravlja(da se ovde rekne da je taj dan Potpredsednik bio na Saboru Dodikove partije, gde je svima preneo pozdrave Predsednika). Da ne bi previše dužio, Narodni poslanik još pročita da festival funkcioniše i da dan bude nezaboravan.
Koceljeva. Sajam zimnice . 09.2023.foto: Dragan Todorovic…krema za večnu mladost;…
Voditeljka reče, hvala, pa uze čita ko pobedio, zvanice uzeše silaze sa bine, udariše pravac u onu zelenu šatru za visoke goste, Narodni poslanik zaosto, se pozdravi sa svima koji bili na tom putu. Reporter krenu dalje u kisele krastavce, među taj ajvar, na jednoj tezgi ubilježi “Kremu za večnu mladost”, jošte melem za koji se veli “Ko god je od drena napitak pio, on je za žene dobar bio”, kad na štandu sa rakijama “Žudnja”, “Orman” i “Vizantija”, lično poslanik Boško Dveri, crna brojanica na desnici, desnicom naginje rakiju i veli da je on za domaću poljoprivredu i domaću privredu. Razmeni koju reč sa proizvođačem, sa sve se potpuno složi, ponovi, on je za domaću poljoprivredu, i domaću privredu… Novinar uze pita prodavca, koju rakiju probo Boško gospodin, odgovori “Vizantiju”, natoči i njemu, ovaj proba, dooobra!
Među kotlići se sve uzmešalo, samo čuješ op, op, op, Šta je selo kad nestane mene, ko će onda milovati žene… Muzika upala u kotliće, razvezlo se Pala magla na sokake… Šumadijo oj, rodni kraju moj… Prođe podne, odasvud arlauču Ima li te bože, na štandu Kad se vojska na Kosovo vrati na temi Rano moja, rano ljuta… Zamanjuje se i pesniči Povratka nema znaj… Sve se raspojasalo, ima da ništa ne razumeš, ima da razumeš gde koju, Doći ću ti večeras… i razumeš Došlo vreme izdaje me snaga…
U sveopštem joj, joj, joj, na sred džade poslanik Boško, sa još jednu čašicu, nazdravlja muzici koja drobi Boj se bije, bije, za slobodu Srbije… Boško Dveri se potpuno složi sa trubač, muzikanti pređoše na još jednu numeru sa repertoara “Nedamo Kosovo”, pa opletoše Srpska se truba s Kosova čuje… Sve ostalo, ko u šajkači, ko sa vaterpolo kapicom, je bilo na Ne budite mene, mamuran sam ja… a sve je znala da preseče Zašto dugu crnu kosu skratila si ti… ali sve dok neko ne odvrne Šta se ono na Dinari sjaji, tad bi nastao rusvaj i opšte obadanje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Ljubavi smo naučili vatru, da zemlja nam više ne gori”. To je stih Vaska Pope, jednog od naših najvećih pesnika koji je rođen u selu Grebenac, na obodu Deliblatske peščare, u jednom od naselja koja su direktno bila ugrožena vatrom. Uprkos nadljudskim naporima vatrogasaca, dobrovoljaca i meštana, uprkos pomoći koju studenti i građani šalju nemajući šta drugo da čine, uprkos apelima da se ranije zatraži strana pomoć, šumski požar u Pesku se ovog leta sasvim oteo kontroli i nastala je šteta koja će se sanirati decenijama. Neko bi mogao da zaključi kako je Pesak u plamenu parabola današnje Srbije solidarnih građana i studenata kojima vlada zloćudni režim koji nije dostojan da štiti ekosisteme kakva je Peščara, da čuva naša prirodna blaga, našu zemlju
Uprkos tome što nema jasnog diskontinuiteta u radu Sektora za vanredne situacije, opšti utisak stručne javnosti je da reakcija na požar u Deliblatskoj peščari nije bila adekvatna. Na retkim snimcima videlo se da vatrogasaca nema dovoljno, da su u pomoć priticala lokalna dobrovoljna vatrogasna društva i da je prisustvo tehnike neprimereno veličini požara. Komentatorima su u oči upadale najčešće dve činjenice – da su u Peščari korišćeni kamioni cisterne FAP i TAM, koji se ne proizvode 40 i više godina
Velike nejednakosti među decom, preobimni programi, loš položaj nastavnika, nedostatak kadra i sve veća centralizacija, neke su od neuralgičnih tačaka naših osmogodšnjih škola, kaže za “Vreme” profesor Aleksandar Baucal. Kakvo nas onda sutra čeka? Zašto svi đaci osmog razreda iz Srbije u proseku zaostaju za vršnjacima iz Evropske unije i kako to promeniti? Kako u tom duhu učitelj Predrag Starčević, čovek kome je njegov posao misija, uči decu pravim vrednostima
Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije
Otmica Ivana Stambolića usred dana u Košutnjaku bila je i poruka svima koji su se suprotstavljali režimu. Ako vlast odluči da nestaneš, neće biti ni svedoka, ni tragova, ni istrage. Neće biti čak ni vesti da te nema. O tome koliko je država bila pretvorena u sredstvo privatnog opstanka na vlasti govori i zaključak suda: pripadnici JSO i čelnici Resora državne bezbednosti nisu delovali kao samostalna kriminalna grupa, već su državni aparat sile upotrebili za očuvanje političke vlasti jednog čoveka
Za samo dve godine, od početka rata u Gazi oktobra 2023, izvoz srpske municije za Izrael povećao se 42 puta i tokom 2025. i početkom ove godine dostigao 133 miliona dolara. Sve to uprkos izjavi predsednika Aleksandra Vučića juna prošle godine da Srbija obustavlja sav vojni izvoz. Samo u prva dva meseca 2026. organizovano je 14 kargo letova za Izrael, u poređenju sa 32 tokom čitave 2025. Vojne veze nisu jednosmerne. Izraelski “Elbit Systems” je krajem 2024. Srbiji prodao savremene artiljerijske sisteme, dronove i opremu u vrednosti od 335 miliona dolara. Opremu je vlast u Beogradu upotrebila za masovno praćenje svojih protivnika
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.