Na protestnom skupu bilo je, prema slobodnoj proceni, između 200 i 300 ljudi. Dan ranije, 15 autobusa iz Smederevske Palanke išlo je u Jagodinu na skup koji je organizovao Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka. Opština je nekada spadala među one malobrojne gde je na vlasti bila Demokratska stranka. Kasnije se situacija promenila
Ako pitate Palančane kako žive, čućete često dijametralno suprotne odgovore – jedni kažu da je dobro, dobili su puteve, po gradu niču zgrade, a drugi u svemu tome vide korupciju, Srpska napredna stranka (SNS) je prisutna u svim ustanovama i da vam za sve treba da “poznajete nekog ko je nekim čudom član SNS-a”.
Grad nekada poznat po industriji i fabrici “Goša”, danas gotovo da industriju nema. Od starih velikih firmi, “Palanački kiseljak” i dalje puni vodu i proizvodi Koktu, a pre nekoliko godina predsednik Srbije Aleksandar Vučić presekao je vrpcu na otvaranju korejske fabrike “Kjungšin kejbl”, u kojoj se proizvode delovi za baterije električnih vozila. Deo Palančana radi u ovoj firmi, preostalim delovima “Goše”, u fabrici vode i sokova, firmama koje su u međuvremenu privatizovane. Takođe, meštani popunjavaju mesta u javnim službama, ali su privatne firme, butici, apoteke, pekare, kladionice, kafići takođe među brojnijim poslodavcima.
Osim po Kokti i “Goši”, Palanka je poznata i po rekordnoj temperaturi zabeleženoj u Srbiji od kada postoje merenja, ali i po nekim političkim preletačima.
foto: marko rupena…i Radoslav Milojičić
Niz godina je Smederevska Palanka – opština u centralnoj Srbiji, na rubu Šumadije – bila među malobrojnim lokalnim samoupravama u kojima je vlast bila opoziciona u odnosu na onu koja je vladala na republičkom nivou. Ukratko, DS je u Smederevskoj Palanci bila na vlasti od 2008. do 2016. godine, a Radoslav Milojičić je bio najpre pomoćnik predsednika opštine od 2008. do 2012. godine, a potom i predsednik od 2012. do 2016. godine.
Srpska napredna stranka tada je već zavladala većinom lokalnih samouprava u Srbiji, a palanački lokalni političari često su se hvalili time što kod njih nije tako. Ako pitate Palančane, ta činjenica im nije donosila mnogo toga dobrog. Opštinski račun bio je u blokadi devet godina zbog ogromnog budžetskog duga, grad je u jednom trenutku nekoliko meseci bio u potpunom mraku zbog neizmirenih računa pa ulična rasveta nije uključivana, a restrikcije vode leti svakodnevna su pojava.
Tranzicija nije ostavila dobar trag na ovo mesto na ušću reka Jasenice i Kubršnice. U Palanci se decenijama živelo od industrije. Fabrika “Goša” čiji su radnici, između ostalog, pravili beogradski most Gazela i koja je zapošljavala samo u ovoj varoši više od 7000 ljudi, većim delom je zatvorena početkom ovog veka. Hiljade ljudi ostale su bez posla, a pronaći radno mesto u to vreme u Palanci nije bilo lako. Ako pitate starije Palančane, sa setom će se sećati vremena procvata “Goše”, jer je, kažu, tada i njihova palanka cvetala. Od više od 10 fabrika koliko ih je bilo u holding korporaciji “Goša”, danas rade tek dve, u znatno manjem obimu proizvodnje i sa znatno manje zaposlenih.
PROMENA VLASTI
Godina je 2016. Na lokalnim izborima u Palanci pobeđuje SNS, pa Kena više nije bio predsednik opštine. Nekoliko godina kasnije, od lokalnog postao je poslanik u republičkom parlamentu. Imali su Kena i njegovi lokalni politički oponenti svašta da kažu jedni o drugima. Vučić mu je jednom prilikom u Skupštini Srbije, dok je Milojičić još bio poslanik DS, nabrajao koliko je potrošio u kafani dok je bio predsednik Opštine Smederevska Palanka. Tako je prebrojao “165 tuborg piva, 133 hajnekena, 65 lav piva i 35 kafa”.
Kena je uzvratio kritikujući u raspravi prilikom izbora nove Vlade 2016. mandatara Aleksandra Vučića zbog odnosa vlasti SNS prema lokalnim samopravama, navodeći da gradovi kojima rukovode kadrovi SNS dobijaju mnogo više novca od gradova gde je neko drugi na vlasti.
Nakon Kene, naprednjačka vlast u Palanci traje skoro devet punih godina. U stilu asfaltiranja Srbije, i Palanka je dobila puteve, Trg kulture, renoviranu glavnu ulicu i zgrade bolnice, te opštinske samouprave. Lidl je stigao prošle godine, a nedavno je otvoren i Pepko. U poslednjih nekoliko godina napravljeno je više stambenih zgrada, a cena kvadrata narasla je na oko 1000 evra u centru grada. Na ovom mestu pre nekoliko godina, cene kvradrata bile su upola manje.
Naizgled, svašta je Palanka dobila od naprednjaka, ali je i stranka na kraju dobila nekadašnjeg protivnika: 2023. Kena je bio na 46. mestu liste “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” i postao je poslanik u Skupštini Srbije, a u junu 2024. zvanično je postao član SNS-a. Krajem septembra te godine, Radoslav Milojičić Kena izjavio je da je Aleksandar Vučić najbolji državnik u istoriji Srbije. Tako su se Kena i lokalne vlasti ponovo našle na istom. U Palanci je na vlasti i dalje SNS skupa sa Kenom.
PALANKA (NI)JE USTALA
Možda će se nekome ko prvi put ovde dođe učiniti da Palanka ima šta da ponudi. I istina je, imala bi da banja Palanački kiseljak, šuma Mikulja i jezero Kudreč nisu zapušteni. I realnost meštana često je drugačija.
Deo njih, nezadovoljan sistemom i dešavanjima u zemlji, prošle subote izašao je na ulice, blokirao raskrsnicu na 15 minuta i pozvao sve da ustanu i izađu na ulice. Glavne ulice u Smedrevskoj Palanci subotom su obično pune prolaznika. Puni su i kafići koji su brojni duž pešačke zone. Subota je i pijačni dan u ovom mestu, ali subota 25. januar bio je i dan protesta u gradu.
Nekoliko stotina meštana okupilo se na gradskom trgu kod fontane u znak podrške studentima koji protestuju duže od dva meseca tražeći odgovornost za stradale u padu nadstrešnice u Novom Sadu. U pozivu na protest pisalo je da je posvećen i podršci nastavnicima muzičke škole.
Noseći transparente “Nisi nadležan”, “Naša solidarnost je najjači odgovor na nepravdu”, “Ja hoću život, bolji život”, “Tišina nije lek, borba je naša terapija”, crvene rukavice i pištaljke, okupljeni su se uputili blokiranim kolovozom nekoliko stotina metara dalje do raskrsnice Ulice Vuka Karadžića i Trga heroja. Tu su zastali zaustavljajući saobraćaj na 15 minuta u tišini, odajući počast stradalima u rušenju nadstrešnice u Novom Sadu.
Među okupljenima je bio i Zoran Maričić jer mu je, kako kaže, dozlogrdilo da živi “u vremenu gde nema sistema, gde jedan čovek vlada, jedan čovek odlučuje, gde narod nema glas, gde ljudi ginu zbog javašluka”.
Grad u kome živi nije većinski ustao, a kaže da je tako jer mnogi zavise od vladajuće Srpske napredne stranke i plaše se da ne budu viđeni na skupu.
“Ja dobijam privatne poruke od ljudi koji mi kažu da ne smeju da izađu na proteste zbog njihove dece. Mene to još više motiviše da budem ovde i da se nadam da će možda na izborima, gde ih niko ne gleda, glasati drugačije. Palanka je leglo naprednjaštva, ljudi su jadni i bedni, industrija je slaba, mnogi su zavisni od novca iz helikoptera koji se daje kroz razne pomoći, uvek iskusno u plavim prslucima sa oznakama, uz veličanje Aleksandra Vučića. Ti ljudi su zavisni, ne smeju da se pojavljuju na ovim protestima, ne smeju da reaguju”, kaže Maričić za “Vreme”.
Na ovom skupu bilo je, prema slobodnoj proceni, između 200 i 300 ljudi. Dan ranije, 15 autobusa iz Smederevske Palanke išlo je u Jagodinu na skup koji je organizovao Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka.
Smedrevska Palanka nekada je bila među malobrojnim opštinama u kojima je na vlasti bila Demokratska stranka iako je na republičkom nivou raspored bio drugačiji. Kasnije se politička situacija promenila, ali Palančani na ovom skupu kažu da ne žive dobro.
Loš život i stanje u državi razlozi su za izlazak na ulicu, kažu sagovornici “Vremena”.
“Ovde sam zato što nam nije dobro u ovoj državi, korupcija je prevršila sve granice normale, ako uopšte u korupciji može da bude neke normale, zato što se ništa ne zna, ništa nije transparentno, zato što smo besni na čitav sistem, zataškane afere, nepotrebno je i nabrajati ih, ali od Jovanjice, preko dva minuta Doljevca, do nadstrešnice. To je prelilo čašu definitivno. Ogromno nezadovoljstvo, osećamo to svi. U Palanci se loše živi, za sve moraš da poznaješ nekog ko je nekim čudom član SNS-a”, kaže za “Vreme” Nikola Paunović, jedan od okupljenih.
Bio je ovo skup podrške studentima i njihovim zahtevima, ali i nastavnicima Osnovne muzičke škole “Božidar Trudić”, koji su jedini obustavili nastavu od osam osnovnih i srednjih škola koliko ih je u Palanci. Šetnja, petnaestominutna tišina i nastavak šetnje do muzičke škole, a zatim do pešačke zone u centru grada i prostorija Srpske napredne stranke. Tu su okupljeni ostavili tri poluizgorele sveće, one za groblje, jednu kutiju za jaja i transparente. Bio je ovo drugi skup u Palanci otkada su počela okupljanja širom zemlje. Za subotu 1. februar najavljeno je novo okupljanje.
Organizatori očekuju da će se i ostali njihovi sugrađani osmeliti da ustanu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!