

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Optužnici protiv Hašima Tačija prethodili su pregovori o ukidanju Specijalnog suda za zločine OVK, objasnio je nekadašnji specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel. On napominje da je tada mogao biti postignut istorijski sporazum između Beograda i Prištine
Nekadašnji specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel, blizak saradnik bivšeg predsednika i sadašnjeg kandidata za predsednika SAD Donalda Trampa, nedavno je u jednom intervjuu ispričao kako su Srbija i Kosovo bili na putu da postignu takozvani „finalni sporazum“, kada se u priču umešao specijalni tužilac za zločine OVK Džek Smit, prenosi N1.
Grenel je u intervjuu Donaldu Trampu Mlađem, emitovanom na jednoj onlajn platformi, otkrivao detalje iz rada specijalnog tužioca Džeka Smita koji je u američkoj javnosti aktuelan pošto je podigao dve federalne optužnice protiv Donalnda Trampa zbog pokušaja da poništi rezultate izbora iz 2020. godine.
Tužilac Smit je srpskoj javnosti poznat po tome što je kao glavni tužilac Specijalnog suda za zločine Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) podigao optužnicu protiv nekadašnjeg predsednika Kosova Hašima Tačija i drugih komandanata OVK.
Podizanje optužnice
Kako je Grenel ispričao u intervjuu, podizanju optužnice protiv Tačija, za kojeg je rekao da je „veliki čovek“ i da ga je Džo Bajden nekada nazivao „Džordžom Vašingtonom Kosova“, prethodili su pregovori o postizanju „finalnog sporazuma“ između Kosova i Srbije i dogovor da se ukine Specijalni sud za zločine OVK.
„Serija tužilaca nije mogla da nađe dokaze protiv Tačija, a prethodni tužilac je rekao da tu nema ništa, zatvorio slučaj i otišao. Hag je nastavio da troši američke dolare, a Džek Smit je potrošio još nekoliko godina da istražuje ratne zločine“, ispričao je Grenel o američkom tužiocu.
Istakao je da je optužnica protiv Tačija podignuta u junu 2020. godine, tek pošto je on objavio da Hašim Tači i Aleksandar Vučić dolaze kod predsednika Donalda Trampa u Belu kuću.
Istorijski sporazum
„Trebalo je da pregovaramo i postigneno istorijski sporazum između dve strane. Rekao sam Ministarstvu pravde da su se dogovorili da se u finalnom sporazumu između Kosova i Srbije ukine tribunal u Hagu, koji je vodio Džek Smit“, rekao je Grenel.
Napominje da je tada razgovarao sa Brisom Švorcom iz Ministarstva pravde, koji mu je rekao da tužilac Smit mora da zna za to jer je to njegov posao i tražio da Grenel sačeka da se prvo razgovara sa tužiocem.
„Dva dana kasnije sam saznao da je Smit rekao: „Ne možete to da uradite‘. U tri ili četiri nedelje kasnije Smit je objavio optužnicu protiv Tačija. Pre nego što je došao u Belu kuću Tači je poslat u Hag, a on je i dalje u zatvoru“, kazao je Grenel.
Specijalni sud za zločine OVK osnovan je nakon izveštaja Dika Martija Savetu Evrope iz 2011, u kome se navode brojni zločini počinjeni nakon povlačenja srpskih snaga bezbednosti sa Kosova 1999. Marti je označio niz komandanata OVK kao organizatore otmica i likvidacija nekoliko stotina Srba, Roma i „nelojalnih“ Albanaca između 1999. i 2000. godine i ilegalnoj trgovini organima.
Smit je postao glavni tužilac Specijalnog suda u maju 2017. godine, tri godine kasnije 2020. podignuta je optužnica protiv Tačija i drugih komandanata OVK.
U javnosti se 2018. godine pojavila priča o mogućem „razgraničenju“ između Kosova i Srbije, odnosno o razmeni teritorija. O tome su govorili i Vučić i Tači, a tadašnji kosovski predsednik je čak govorio da je to jedini način da se okonča sukob između Beograda i Prištine.
Američki profesor Danijel Server je u proleće 2020. godine, pre podizanja optužnice protiv Tačija, govorio da bi dve strane mogle da postignu sporazum do septembra i da su za Trampovu administraciju nebitni detalji, već da im je bitan samo potpis.
Finalni potpis je, ispostaviće se prema rečima Grenela, preduhitrila optužnica protiv Tačija posle koje je on podneo ostavku u novembru 2020. godine.
Rado viđen gost
I nakon što je ostao bez formalne funkcije u Americi, Grenel je bio rado i često viđen gost zvaničnika u Albaniji i Srbiji. Da rado dolazi u Srbiju videlo se na fotografijama iz noćnih izlazaka sa srpskim ministrom finansija Sinišom Malim.
Osim što se u srpskim medijima pojavi kada nešto prigusti sa Prištinom da bi kudio Aljbina Kurtija, zapažena je njegova poseta regionu u avgustu prošle godine kada je lansirana ideja Otvorenog Balkana. Grenel je od početka podržavao tu ideju i poručio Kosovu da „greši“ jer ne želi da pristupi ovoj inicijativi.
Iako je tokom posete Beogradu u julu ove godine poručio da ga ne plaća srpska vlast, već da je samo „Amerikanac koji voli ovaj region“, primetno je da Grenel svesrdno hvali vlasti u Srbiji i Albaniji.
Trampov čovek od poverenja i, kako za sebe kaže, homoseksualac i „nesavršeni sledbenik Hrista“ od novembra 2021. godine i pobede Džoa Bajdena ne obavlja više funkciju izaslanika američkog predsednika za dijalog Beograda i Prištine.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve