"Modernizacija sistema daljinskog grejanja znači da ćemo uskoro svakom potrošaču omogućiti da plaća grejanje na osnovu onoga što je stvarno potrošio, za razliku od dosadašnjeg sistema naplate na osnovu površine stana. Pretpostavljamo da će tu biti problema na nivou zgrade u kojoj ima više potrošača – ko je više štedeo i koliko ko treba da plati"
NEMAMO VREMENAZA GUBLJENJE: Vladan Marković
Od januara 2001. godine, kada je tadašnja ministarka Kori Udovički pokrenula Program toplifikacije 21.000 stanova, u mnogim beogradskim stanovima „kaljave“ ili TA peći, preostale iz vremena pod sankcijama, više nisu u funkciji ili služe kao dodatni izvor grejanja u predsezoni. Prošle godine je JKP Beogradske elektrane sklopio 7500 ugovora sa građanima, dok je ove godine na daljinski sistem grejanja priključeno još osam do devet hiljada domaćinstava. Prema rečima Vladana Markovića, generalnog direktora JKP-a Beogradske elektrane, taj trend se nastavlja.
„Kako bismo spremno dočekali nastupajuću grejnu sezonu, u Beogradskim elektranama sada radimo najveći remont svojih postrojenja od osnivanja, pre 40 godina. Radimo remont svih sedam kotlova na Novom Beogradu i dva kotla na Konjarniku. Imamo još dva kotla koja od 1997. godine nisu u funkciji – jedan je na Mirijevu, a drugi na Miljakovcu“, kaže generalni direktor JKP-a Beogradske elektrane.
VLADANMARKOVIĆ: Već imamo kritična mesta i sada smo u fazi izrade studije opravdanosti ugradnje dva kotla na Novom Beogradu i Voždovcu. S obzirom na tako velik broj priključaka, Skupština grada bi trebalo da pomogne Beogradskim elektranama, jer mi nismo naplatili participaciju od priključenih građana za povećanje instalisane snage u toplotnim izvorima – znači dogradnju novih kotlova. Kritična mesta su Novi Beograd i Voždovac, s tim što bi se novim kotlom na Novom Beogradu rasteretila toplana Dunav i Konjarnik, a nove potrošače bismo priključili na ta dva kotla. Mi smo na granici kapaciteta i moramo da obezbedimo konzum za nove potrošače koji su sve više zainteresovani za daljinski sistem grejanja. Veoma nam je bitno da se u toku ove godine ugovori izgradnja tih kapaciteta, jer izrada kotlovskih jedinica i njihova ugradnja u toplane traje jednu do dve godine. Nemamo vremena za gubljenje i trebalo bi skrenuti pažnju gradskim vlastima na to.
Grad Beograd je uzeo kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i po tom kreditu se gradi oko 700 predajnih stanica u okviru projekta modernizacije. Šta obuhvata modernizacija? Do sada je cena grejanja zavisila od površine stana (plaćanje po kvadratnom metru), dok je u poslovnim prostorima bila obavezna ugradnja kalorimetara koji mere utrošenu toplotnu energiju. Modernizacija znači da ćemo svakom potrošaču omogućiti da plaća grejanje na osnovu onoga što je stvarno potrošio. Pretpostavljamo da će tu biti problema na nivou zgrade u kojoj ima više potrošača – ko je više štedeo, a ko manje i koliko ko treba da plati. Na Zapadu to nekako funkcioniše zahvaljujući hausmajstorima u zgradama.
Akobudemoplaćaligrejanjenaosnovustvarnepotrošnje, dalitoondaznačidaćetemperaturausvimbeogradskimstanovimabitipribližnojednaka, tj. dajedninećedržatiotvoreneprozorejerimjevruće, dokdrugisedeukaputima?
Modernizacija obuhvata dva elementa: kalorimetar i motorni ventil koji kroz predajnu stanicu propušta toplu vodu koja je potrebna jednoj zgradi. U ranim jutarnjim časovima, kad je hladno, ventil je maksimalno otvoren, a kasnije voda ide na druge predajne stanice. Sada to još nije uravnoteženo u okviru celokupnog sistema daljinskog grejanja i zato se dešava da voda „beži“, pa pojedini građani imaju veću temperaturu u stanovima, dok je u drugim stanovima hladno.
Planirali smo da grejno područje toplane Zemun, sa svojih 89 podstanica, bude obuhvaćeno pilot-projektom merenja stvarno utrošene toplotne energije, a nakon toga modernizovaćemo i ostala grejna područja. U okviru dve donacije nemačke KWF banke u 900 podstanica na području Novog Beograda ugrađeni su merači, a da bi se zaokružilo celo područje potrebno je ugraditi merače na još 300 podstanica. Međutim, Nemci više neće da daju donacije, već nude kredit sa relativno povoljnom kamatom, ali traže da Republika bude garant, a ne Grad. Tu je nastao zastoj… Između ostalog, nije povučen ni ceo iznos kredita koji je grad dobio od EBRD-a, tako da se čitav posao prolongira što nije dobro, jer neko plaća kamatu na nepovučena sredstva. Tender je bio i najjeftiniju ponudu je dala Slovačka energetska strojarna (SES). Hteli smo s njima da definišemo neke delove ponude, što nam je i dozvolila Evropska banka za obnovu i razvoj. Međutim, grad je odustao, ne znamo zašto.
Posla bi bilo mnogo više da možemo brže da dobijemo građevinske dozvole. Imali smo sastanak u Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove, i saznali smo da oni nemaju dovoljno ljudi koji rade na davanju građevinskih dozvola, tj. imaju samo jednog čoveka. I šta se onda dešava? Na primer, Beograd put završi neke radove i asfaltira ulicu, a mi tek nakon dva meseca dobijemo dozvolu pa raskopavamo tu istu ulicu, a zatim se ona opet raskopava zbog telekomunikacija, vodovoda, kablovske… I sve to u toku jedne godine.
Novi toplovodi
Prema planu JKP-a Beogradske elektrane za 2005. godinu, od ukupnih 150 izvedeno je 80 toplovodnih priključaka čime je obezbeđeno grejanje za oko 185 objekata površine oko 100.000 kvadratnih metara. Prema tom planu, sredinom septembra počinje izgradnja još dva magistralna toplovoda: jedan između ulica Kneza Miloša i Kneginje Zorke (prva faza počinje sredinom septembra), a drugi duž Braničevske ulice.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!